PLEMENITI METALI

SOLO AJLA I-m

 ZLATO
 Najvažniji plemeniti metali su:zlato,srebro i
platina.
 Zlato je vrlo postojan metal.
 Dobro se da valjati i izvlačiti do debljine
nekoliko mikrometara.
 Čisto zlato se koristi u zubarskoj tehnici.
 Najčešće se koristi za izradu legura od kojih se
izrađuju ukrasni predmeti,metalni novac i sl.
 OSOBINE
 Zlato je hemijski element koji u periodnom
sistemu elemenata nosi simbol Au, atomski
(redni) broj mu je 79, a atomska masa mu
iznosi 196,96655.
 Mekan je metal sa karakterističnom jakom
žutom sjajnom „zlatnom“ bojom, i ima plošno
centriranu kubičnu strukturu. Samorodno zlato
rijetko može biti do žutonarančaste sjajne boje.
 Temperatura taljenja i vrenja zlata je prilično
visoka, velika mu je relativna gustoća, a
razmjerno mala tvrdoća.
 Otapa se u hlornoj vodi i u smjesama solne
kiseline s jakim oksidacijskim sredstvima kao
što je „zlatotopka“ ili „carska vodica“, „aqua
regia“.
 Legure zlata s bakrom i srebrom azotna
kiselina ne nagriza ako sadržavaju više od 25%
zlata.
FORMIRANJE POLUGA OD
ISTOPLJENOG ZLATA
 Pored srebra i bakra, ima najveću vodljivost
topline i električne struje od svih elemenata.
 Toplinska provodnost zlata iznosi 75%
toplinske provodnosti srebra, a električna
provodnost 70% električne provodnosti srebra.
 Zlato i njegove topljive soli imaju nisku
toksičnost.
NALAZIŠTA I RASPROSTRANJENOST

 Zlato je prijelazni metal, i jedan od najrjeđih

elemenata zastupljenih u Zemljinoj kori s
udjelom od 1,1 x 10-9, tj. računa se da ga ima
nekoliko miligrama po toni.
 Često se nalazi na sekundarnim ležištima,
aluvionima, naplavinama ili pijescima, koji
potječu od trošenja zlatonosnih stijena i
nakupljanja zlatnih zrnaca taloženjem iz vode
u rijekama i na obalama mora.
 Najveće nalazište zlata je na Witwatersrandu u
Južnoafričkoj Republici, 1000 do 3000 m ispod
površine Zemlje, iz kojega potječe polovica
ukupno u svijetu dobivenog zlata.
 Druga značajna nalazišta su u SAD-u
(Kalifornija, Kolorado, Aljaska), Kanada,
Australija, Rusija (Ural) i Peru.
 DOBIVANJE ZLATA
 Najstariji postupak u staro vrijeme - od
pretpovijesti do dvadesetog stoljeća, je bilo
dobivanje zlata ispiranjem prirodnim vodama
zlatonosno kamenje i pijesak nastalo
raspadanjem zlatonosnih stijena, pri čemu se
zlatne ljuščice i sitna zlatna zrnca iz riječnoga
pijeska, zbog svoje velike specifične težine brže
istalože od lakših popratnih tvari.
 U najjednostavnijoj izvedbi radi se s drvenim
koristima kroz koje materijal prolazi u brzoj vodenoj
struji, a zrnca manje gustoće voda lakše odnosi, pa će
se većinom preliti preko ruba korita prije nego što
padnu na dno, a zrnca zlata, zbog veće gustoće,
uglavnom će se taložiti po dnu.

 Kod suvremenih postupaka danas se znatan dio zlata

dobiva iz primarnih i sekundarnih nalazišta, a može
se dobiti na stariji industrijski postupak -
amalgamizacijom ili kao i srebro, cijanidnim
postupkom.
 Za upotrebu čisto zlato je premekano, pa se za praktičnu
upotrebu (npr. primjene zlata u luksuznim predmetima)
legira s drugim metalima ( najčešće sa srebrom i /ili/
bakrom) ili s nekim iz grupe platinskih metala, pa se gotovo
isključivo koristi u obliku slitina/legura.

 Za razliku od čistoga zlata, njegove legure s drugim metalima

su općenito tvrđe i otpornije na habanje, pa se upotrebljavaju
se za izradu ukrasa, novca (tzv.“zlatnici“), u elektronskoj
industriji (za kontakte), te u optici (zbog dobre refleksije
infracrvenoga zračenja).

 Zlato od kojega se kuju zlatnici može imati 1 do 10% bakra.

 Zlato za nakit legura je zlata sa srebrom i bakrom,kod
žutih i crvenkastih legura,te sa
paladijem,platinom,srebrom ili niklom u slučaju bijelog
zlata.

 Tzv.“tvrdo zlato“ je slitina sa samo 1% titanija koja se

ističe tvrdoćom, uz boju „žutoga zlata“.

 Talište legure s bakrom ili niklom te s 30% srebra ili

paladija bitno je niže od tališta ostalih legura i koristi se
kao vezivno sredstvo za lemljenje (tzv.“zlatni lem“).
RUDNIK ZLATA
 ZANIMLJIVOSTI

 Najteža zlatna poluga na Zemlji ima masu od 250

kg.
 Grumen čistog samorodnog zlata mase 120 kg je
pronađen u Australiji 1869. godine.
 Cijena zlata ovisna je o standardu države. U
usporedbi s Hrvatskom, posljednjih 5 godina
najjeftinije je zlato u Turskoj.
 Cijena bijelog zlata se ne razlikuje od cijene „žutog“
zlata. Cijena je ista kao i kod klasičnih oznaka zlata,
dakle ovisi isključivo o udjelu čistog zlata u leguri;
što veći postotak zlata, to je viša cijena bijelog zlata.
SREBRO
 Srebro ima sjajno bijelu boju .
 Od svih metala najbolji je provodnik el. struje
 Dobro se kuje i razvlači,teže se lije jer upija gasove
u rastopljenom stanju.
 Od srebra se izrađuju i naročito precizni dijelovi
astronomskih instrumenata.
 Srebro, kao i zlato, je rijedak i vrijedan mineral koji
se u prirodi javlja najčešće kao kompaktna masa u
obliku grumenja, u zrnu i čekinjasto razgranatim
izraslinama u hidrotermalnim žilama kao kristal
 OSOBINE
 Vrlo je rastezljiv, pa se može rastezati u listiće i
izvlačiti u žicu (poslije zlata, najlakše se oblikuje i
obrađuje plastičnim deformacijama).
 Srebro je stabilno u vodi, kemijski relativno
inertno i mnogo reaktivnije od zlata. Zbog
prilično visokog standardnog potencijala srebro
se ne otapa u neoksidirajućim kiselinama. Otapa
se u dušičnoj i vrućoj koncentriranoj sumpornoj
kiselini. Njegovo otapanje u zlatotopci brzo se
zaustavlja jer se na površini metala stvara zaštitni
sloj srebrovog(I) hlorida.
 Vrelište mu je na 2162°C.
 Njegova velika otpornost prema koroziji objašnjava se
njegovom visokom elektropozitivnošću, a manje
stvaranjem zaštitnog sloja na površini metala. Visoka
elektropozitivnost srebra omogućila je njegovu primjenu
u proizvodnji hemijskih izvora struje visoke specifične
energije (srebro-cinkovi i srebro-kadmijevi akumulatori i
primarni izvori struje srebrov oksid-cink).

 Od svih metala ima najvišu električnu i toplinsku

vodljivost, visoku refleksivnost (osobito u infracrvenom
i vidljivom dijelu spektra).
POLUGA SREBRA
 NALAZIŠTA
 Udjel je srebra u Zemljinoj kori oko 1g/t, što znači da ga
ima 20 puta više nego zlata i platine.

 Najveći proizvođači, a ujedno i njegova najveća nalazišta

su mu u: Meksiku, Peruu, Norveškoj, Njemačkoj, Čileu,
Kanadi, Kini, Australiji, SAD-u, Sardiniji i Poljskoj.
 Najviše srebra odlazi u: zapadnoeuropske zemlje, SAD,
Japan i industrijski razvijene zemlje jugoistočne Azije.

 Gotovo je cjelokupna količina srebra koja se danas vadi

odvojena od ostalih minerala, osobito široke rudne
naslage sulfida.
RUDNIK SREBRA
 DOBIVANJE SREBRA
 Danas se glavnina srebra (oko 80%) dobiva pri
eksploataciji i metalurškoj preradi olovo-cinkovih i
bakrenih ruda, a ostatak iz samorodnog srebra
(odnosno njegovih ruda) te iz sekundarnih sirovina.
 Još se dobija:

-Iz olovnih (i bakrenih) ruda

-Amalgamacijom
-Cijanizacijom
-Elektrolizom
-Recikliranjem
NAKIT OD SREBRA
 ZANIMLJIVOSTI
 1. Srebro bolje reflektuje svjetlost od svih ostalih
elemenata, uključujući zlato. Zato se koristi i kod
ogledala, mikroskopa, teleskopa i solarnih ćelija.

 2. Caruje među elementima po još jednom osnovu -

najbolji je provodnik toplote.

 3. Na četrnaest svjetskih jezika izrazi za "srebro" i

"novac" zvuče isto. Na primjer, u francuskom
postoji argent, riječ koja istovremeno označava i
ovaj metal i novac.
 4. Srebro je imalo značajnu ulogu u pravljenju
prvih fotografija.

 5. Procjenjuje se da na svijetu ima 17 puta više

srebra nego zlata.
 6. Srebrni acetat koristi se za spravljanje
sprejeva i žvakaćih guma za odvikavanje od
pušenja.