PLEMENITI METALI

ZLATO I SREBRO
PLEMENITI METALI
Plemeniti metali su metali koji imaju
specifične osobine i rijetki su u prirodi.
Najčešće se koriste za izradu nakita, a ranije su
se koristili za
izradu novca (zlatnici, srebrenjaci itd). U grupu
plemenitih metala
spadaju zlato, srebro, platina i paladijum, a
koriste se najčešće kao legure. Pored toga što
se koriste za izradu nakita, koriste se za
specijalne vrste lemova i kontakata, a u novije
vrijeme imaju veliku primjenu u medicini.
ZLATO
Zlato je hemijski element koji u PSE nosi
simbol Au, atomski broj mu je 79,
a atomska masa mu iznosi 196,96655.
UPOTREBA
Danas se od zlata koje se u svijetu iskopa oko 85%
preradi u nakit, dok se oko 12% potroši u
industrijske svrhe (elektronika, medicina, optika i
dr.) Ostalih 3% zlata završi deponovano u trezorima
banaka. Danas zlato služi uglavnom u obliku
sredstva za finansijske investicije (kao prigodne
zlatne kovanice ili zlato u polugama). U
elektroničkoj industriji zlato se upotrebljava,
između ostalog, za ostvarenje dobrih električnih
kontakata. Zbog otpornosti na koroziju ali i
estetskih kvaliteta, zlato se koristi kao ispuna zuba
u stomatološkoj tehnici, kao i zamjenski metarijal
za oštećene ili nedostajuće zube.
OSOBINE
Elementarno zlato je mekan metal (tvrdoća po Mohsu 2,5
do 3), sa karakterističnom jakom žutom sjajnom
„zlatnom“ bojom. Samorodno zlato rijetko može biti do
žutonarančaste sjajne boje. Zlato je jedan od samo tri
obojena metala; uz bakar i cezij. U prirodi se javlja samo
jedan stabilni izotop 197Au, a postoji i šesnaest prirodnih
radio aktivnih izotopa (najpoznatiji radioaktivni izotop je
198Au). Temperatura taljenja i vrenja zlata je prilično
visoka, velika mu je relativna gustoća, a razmjerno mala
tvrdoća. Čisto zlato je na zraku apsolutno stabilno i
općenito otporno na utjecaje iz, te se s kisikom se ne spaja
ni na kojoj temperaturi. Izvanredno je otporno na utjecaje
vode, rastaljenih alkalija, lužina, pojedinih kiselina i većini
solnih otopina.
SVOJSTVA
Pored srebra i bakra, ima najveću vodljivost topline i
električne struje od svih elemenata. Toplinska
provodnost zlata iznosi 75% toplinske provodnosti
srebra, a električna provodnost 70% električne
provodnosti srebra. Vrlo je rastezljivo, gustoće
19,30g/cm3, a pruživost i kovkost zlata su najveće
među svim metalima – jedan gram zlata može se
ispružiti na 3 km, a kovanjem ili valjanjem mogu se
dobiti listići debljine do 0,00001 mm. Takvi listići su 500
puta tanji od ljudske vlasi. Zlato se slabo apsorbira u
tijelu i trovanje zlatom i njegovim spojevima je jako
rijetko i nema smrtonosnu dozu. Lijekovi protiv
artritisa na bazi zlata mogu uzrokovati oštećenje jetre i
bubrega.
LEGURE

Za upotrebu čisto zlato je premekano, pa se za praktičnu

upotrebu legira s drugim metalima ili s nekim iz grupe
platinskih metala, pa se gotovo isključivo rabi u obliku
legura. Za razliku od čistoga zlata, njegove legure s
drugim metalima su općenito tvrđe i otpornije na
habanje, pa se upotrebljavaju se za izradu ukrasa, novca
(tzv.“zlatnici“), u elektronskoj industriji (za kontakte), te u
optici (zbog dobre refleksije infracrvenoga zračenja).
Zlato od kojega se kuju zlatnici može imati 1 do 10%
bakra.
SREBRO
Srebro (lat. argentum) jeste hemijski element sa
hemijskim simbolom Ag i atomskim brojem 47. Ubraja
se u prelazne metale, u periodnom sistemu elemenata
nalazi se u 5. periodi i prvoj sporednoj grupi (grupa 11)
odnosno grupi bakra. Simbol elementa se izvodi iz
latinske riječi argentum - srebro. Ubraja se u plemenite
metale.
UPOTREBA
Srebro je, pored zlata i dragog kamenja najvažniji
materijal za izradu nakita. Vijekovima se srebro koristilo
za skupocjeni i trajni pribor za jelo i sakralne predmete.
Srebrene medalje u mnogim sportskim takmičenjima,
poput Olimpijskih igara, su nagrada za postignuto drugo
mjesto u takmičenju. To je iz razloga što se srebro
tradicionalno smatra kao drugi po vrijednosti plemeniti
metal nakon zlata. Međutim, danas se zlatna medalja
proizvodi od 92,5% srebra pozlaćena sa 6 grama čistog
zlata. I u drugim oblastima, pojam srebreni označava
drugu po važnosti nagradu, odličje ili oznaku uspješnosti.
Osobine
Srebro je svijetli sjajni plemeniti metal. Kao metal se
kristalizira u kubičnom-plošno centriranom kristalnom
sistemu. Pri normalnom atmosferskom pritisku, njegova
tačka topljenja iznosi 961 °C, a tačka ključanja 2212 °C.
Međutim, srebro već iznad 700 °C, iako je i dalje u
čvrstom stanju, pokazuje značajan pritisak pare. Ono
isparava dajući jednoatomnu plavkastu paru. Plemeniti
metal ima gustoću od 10,49 g/cm³ (na 20 °C) i pripada
teškim metalima, kao i svi drugi plemeniti metali. Srebro
ima metalni sjaj. Svjež, neoksidirani, poprečno presječeni
komad srebra ima najveću refleksiju svjetlosti od svih
metala, tako pripremljeno srebro može reflektirati preko
99,5% vidljive svjetlosti.
LEGURE
Prema podacima iz 2010., za proizvodnju srebnog
nakita je utrošeno 167 miliona unci srebra. Ovaj metal
je jako dobar za izradu nakita jer je prilagodljiv, sjajan,
dobro reflektuje svetlost. Čisto srebro je dosta mekano
tako da se za ovu namenu koriste legure i to najčešće u
odnosu 92,5% srebro i 7,5% neki drugi metal, najčešće
bakar. Stoga je na srebnom nakitu utisnut žig 925.
Međutim legura može biti izrađena i u drugom odnosu
metala, pa se sreću i žigovi 950 i 800. Kod nas se
uglavnom prodaje srebro 925. Ono se često naziva i
sterling srebro.