Marijeta Hammer, stručna suradnica pedagoginja

Srednja škola Glina

Međužupanijsko stručno vijeće geografije

 relativno trajno mijenjanje ponašanja pod
utjecajem stečenog iskustva (Petz i sur.,
1992.)

 proces kojim vježba ili iskustvo proizvode

promjene u mogućnostima obavljanja
određenih aktivnosti (Zarevski, 1997.)
 ukupnost odlika koje čine određeno
ponašanje prepoznatljivim
 opis urođenih i stečenih
(dominantnih)
karakteristika,
stavova i ponašanja
koja određuju naše
preferencije/mogućnosti
u učenju
 tri stila učenja:
VIZUALNI stil učenja

AUDITIVNI stil učenja

KINESTETIČKI stil učenja

• moraju vidjeti da bi zapamtili
• preferiraju ilustracije i čitanje
napisanog
• odlični su u pismenom bilježenju
predavanja
• često koriste izjave kao što su:
“To mi izgleda dobro...”, “Da
vidim...”, “Imam potpunu sliku...”
• “vide” riječi
• uredni su i organizirani
• brzo pričaju
• dugoročno planiraju
• uočavaju detalje
• pamte pomoću vidnih asocijacija
• dobro pamte lica
• vole čitati
 ne pamte viceve
 orijentirani su na izgled
(odijevanja ili prezentacije nast
avnog materijala)
 imaju jak osjećaj za boje
 mogu imati umjetničke sklonosti
 vole crtati i pisati, imaju uglavnom
lijep rukopis
 ne ometa ih buka
 mogu zaboraviti verbalne upute ili
proslijediti usmenu poruku
 više vole čitati nego da im se čita
 šaraju za vrijeme tel. razgovora,
predavanja ili sastanka
 često znaju što bi rekli, ali teže
pronalaze riječi
 mirniji su po prirodi
 zapiši da bi bolje zapamtio
 gledaj osobu koja priča da bi se bolje
koncentrirao
 koristi boje za naglašavanje važnoga u
tekstu
 najbolje učiš sam
 sjedi dalje od prozora i vrata
 koristi filmove, slide-ove, ilustracije,
crteže, dijagrame
 traži pismene upute ili zapiši upute
 mora čuti da bi zapamtio
 preferiraju slušanje i
ponekad se “izgube”
pokušavajući zapisati
 često koriste izraze kao:
“Čujem što mi govoriš...”,
“Slušam te...”, “To mi zvuči
dobro...”
 uče slušajući i prije
zapamte ono o čemu se
raspravlja nego ono što
vide
 govore u ritmičkim
sekvencama
 “pričaju” sami sa sobom za
vrijeme izvođenja aktivnosti
 buka ih vrlo lako prekine
 često miču usnama dok
čitaju
 vole čitati naglas
 vole slušati dok im se
objašnjava i vole sami
objašnjavati
 dobri su u imitaciji glasova i
načina govora drugih ljudi
 rukopis im obično nije lijep
 pričljivi su i vole raspravu
 vrlo su detaljni u opisima
 imaju problema s
aktivnostima koje uključuju
vizualizaciju
 više vole glazbu od likovne
umjetnosti
 otvorene su i
komunikativne osobe
 pokušaj učiti s prijateljima raspravljajući ili
glasno ponavljajući
 prije čitanja određenog poglavlja,pogledaj
slike,naslove te naglas reci svoje mišljenje
ošto je glavna tema odlomka
 čitaj naglas uvijek kada je to moguće
 snimaj predavanja te ih preslušavajući pokušaj
zapamtiti
 pitanje u testu uvijek pročitaj naglas prije
rješavanja
 kod čitnja karte, na glas govori što vidiš i
misliš
 daju prednost radu s materijalom
i grupnoj dinamici
 često koriste izjave¸:“Ne pratim
te...“,“Ponovi -izgubio sam se...“
 često koriste glagole u razgovoru
ili opisima
 dodiruju ljude da bi privukli
njihovu pozornost
 stoje blizu osobe kojoj se
obraćaju
 orijentirani su na tjelesnu
aktivnost i često su u pokretu
 oblače se ležerno i sportski
 vole izrađivati stvari i isprobavati
nove aktivnosti,izvoditi pokuse,...
 najbolje pamte izvodeći pokret
 ne uživaju u čitanju i često tekst
prate prstom
 često koriste gestu,mimiku,mašu
rukama
 vole glumiti
 teško ostaju mirni kroz duži
vremenski period te škljockaju
olovkom ili trzaju nogama dok
uče
 vole akcijske filmove i knjige
 mogu imati nečitak rukopis
 dobro se orijentiraju u prostoru
 postižu uspjeh u sportu
 dobro reagiraju na fizičke
nagrade
 rado uče pomoću računala da bi
učenje potakli dodirom
(tipkovnica)
 vrlo su otvorene osobe
 uči ponavljajući glasno, izvodeći različite
pokrete, hodajući
 u situacijama kada hodanje ili tapkanje prstima
(nogom) ometa rad pokušaj stiskati tenisku ili
stres lopticu
 ako učenje za stolom ne daje rezultate pokušaj
ležati na trbuhu ili leđima ili sasvim izokrenut
“naopako”
 pokušaj učiti s glazbom u pozadini
 za vrijeme učenja pravi češće, kraće odmore
 izrazi se kroz ples, gimnastiku, sport ili glumu
• baziran na teoriji Johna Deweya da je za
učenje potrebno iskustvo

• postavkama Kurta Lewina koji ističe

važnost da osoba bude aktivna u učenju

• teoriji Jeana Piageta po kojoj je

inteligencija rezultat interakcije između
osobe i okoline
 četiri stila učenja:
AKTIVISTI
MISLIOCI
TEORETIČARI
PRAGMATIČARI
Uspješno uče kroz:
- nova iskustva, probleme
- u kratkim, intezivnim
aktivnostima s dramom
- dinamičnu raznovrsnost
- teške izazove
- u centru pažnje
- grupni rad
- isprobavanje, pokušavanje
Neuspješni su ako:
- su u pasivnoj ulozi
- moraju samostalno
raditi (čitati, pisati)
- dugotrajno
ponavljaju isto/slično
- imaju vrlo striktne
upute
- ako ne smiju
pogriješiti
Uspješno uče ako:
• mogu biti po strani,
promatrati i promišljati
• imaju dovoljno vremena
za pripremu
• mogu tragati za
informacijama
• imaju detaljne analize i
objašnjenja zašto
• mogu amostalno
odlučivati bez zadanih
rokova
Neuspješni su ako:
• su u središtu zbivanja
(npr. gluma situacija)
• moraju naglo djelovati
(kratki testovi ili blic-
pitanja)
• imaju premalo (po
njihovoj procjeni)
informacija ili vremena
za pripremu
• imaju vrlo stroge upute
Uspješno uče ako: Neuspješni su ako:
- imaju vremena stvarati - moraju naglo djelovati
odnose među (kratki testovi ili blic-
informacijama pitanja) bez unaprijed
- mogu analizirati i jasno def. ciljeva
propitivati - im se ne zada stroga
- vide jasnu strukturu i struktura djelovanja
namjenu, jasan cilj (pravila)
- im informacije privuku - ne vide jansu priliku za
znatiželju, makar nisu vlastiti intelektualni
bitne za sadržaj razvoj
- izvor informacija - rade trik-testove
predstavlja autoritet
Uspješno uče ako:
• vide jasnu vezu
aktivnosti i rezultata
(ako-onda)
• imaju uzore ili modele
• imaju priliku vježbati s
osobom uspješnom u
tome
• mogu neposredno
primjeniti naučeno
• mogu stvarno konkretno
nešto korisno učiniti
Neuspješni su ako:
• Ne prepoznaje
neposrednu praktičnu
svrhu
• Nastavnik samo
teoretizira, a sam ne
demonstrira
• Nema jasnih uputa
• Ima dojam da se samo
teoretizira
• Tehnike nisu provjerene i
ne ulijevaju mu
povjerenje
C. Kyriacou:
• Postavlja pitanje opravdanosti prilagođavanja

aktivnosti učenja stilovima učenja učenika...

• Da ne bi došlo do kočenja razvoja onih stilova
(sposobnosti) koji nisu razvijeni (dominantni)
• Stilovi učenja svakog učenika variraju s
obzirom na predmet učenja
• Različitim sadržajima (predmetima)
odgovaraju različiti stilovi učenja/poučavanja
• Obimni sadržaji
• Težište na sadržaju, a ne na kompetencijama
• Veliki broj različitih učenika
• Nefleksibilni nastavni satovi (trajanje,
raspored)
• Nedostatak psihološke stručne pomoći

... ali:
Ako mislite da možete uspjeti – u pravu ste.
Ako mislite da ne možete uspjeti – u pravu ste.
''Kad ima volje ima i načina.''
Gorge Bernard Shaw

Hvala na suradnji! 