tebe bolji i zadovoljniji." Ljudi su nerazumni, nelogični i orijentirani sami na sebe, voli ih uprkos toga. Ako si uspješan imaćeš lažne prijatelje i prave neprijatelje, uprkos tome budi uspješan. Dobro koje ti činiš, sutra će već biti zaboravljeno, uprkos tome čini dobro. Iskrenost i otvorenost čine te ranjivim,uprkos tome budi iskren i otvoren Život je tajna - pronikni je Upravo sad počinje… Priča o barometru na drugačiji način... Sir Ernest Rutherford, predsjednik Kraljevske Akademije i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, ispričao je slijedeću priču: Prije izvjesnog vremena pozvao me kolega. Spremao se nekom studentu dati nulu za njegov odgovor na neko pitanje iz fizike, dok je student, naprotiv, zahtijevao najvišu ocjenu... Ispitivač i student su se ipak složili da se dovede nezavisni arbitar i ja sam bio izabran.. Pročitao sam ispitno pitanje: “pokazati kako je moguće odrediti visinu neke visoke zgrade pomoću barometra” Studentov odgovor je glasio: " Odnijet ću barometar na vrh zgrade, vezat ću ga za dugačak konopac, spustit ću ga do pločnika, a zatim ću ga ponovo podići. Izmjerit ću dužinu konopa. Dužina konopa je visina zgrade ! " Predložio sam da student jos jedanput pokuša riješiti ovaj zadatak. Dao sam studentu pet minuta da riješi zadatak uz upozorenje da njegov odgovor mora pokazati bar neko znanje iz fizike! Pri kraju pete minute student još ništa nije bio zapisao! Pitao sam ga želi li odustati, ali mi je on odgovorio da ima jako mnogo odgovora za taj problem: upravo je razmišljao o najboljem rješenju. Ispričao sam se što ga prekidam i zamolio ga da nastavi. U slijedećoj minuti on je napisao svoj odgovor koji je glasio: " Odnesi barometar na vrh zgrade i nagni se preko ruba krova. Ispusti barometar, a štopericom mjeri vrijeme dok ne tresne o pločnik. Tada, koristeći formulu x=0.5*g*t2, izračunati visinu zgrade! " U tom trenutku sam pitao kolegu da li sad on odustaje od davanja loše ocjene! On se složio i dao studentu skoro najvišu ocjenu. Dok sam napuštao koleginu kancelariju, sjetio sam se da mi je student rekao da ima jos mnogo rješenja za taj problem, pa sam ga pitao: " Koja?" " Pa, reče student , " postoji mnogo načina da se odredi visina zgrade uz pomoć barometra. Na primjer, možete iznijeti barometar van, pod pretpostavkom da je sunčan dan, izmjeriti visinu barometra, zatim dužinu njegove sjene, dužinu sjene zgrade, i onda običnom proporcijom, uz pomoć Talesovog teorema, izračunati visinu zgrade! " " Sjajno! " - rekao sam . " A ostali načini ?? " " Da , rekao mi je student , “postoji jedna osnovna metoda mjerenja koja će vam se sigurno dopasti. U ovoj metodi, uzmete barometar sa sobom i počnete se penjati uz stepenice. Prethodno, na zidu označite crtu da označite dužinu barometra. Zatim, kako se penjete, markirate stalno dužinu barometra. Tako ćete dobiti visinu zgrade u jedinicama dužine barometra! " " Vrlo direktna metoda! - rekao sam. " Naravno, a ako želite malo sofisticiraniju metodu, možete barometar zaljuljati kao klatno i zatim odrediti vrijednost gravitacijske konstante g na razini ulice, a onda na vrhu zgrade. Iz razlike za gravitacijsku konstantu g moze se, u načelu, izračunati visina zgrade! Također, koristeći isto načelo, mozete odnijeti barometar na vrh zgrade, vezati ga za dugački konop, spustiti ga do samog pločnika i tada ga zaljuljati. Tada možete izračunati visinu zgrade prema periodu oscilovanja Na kraju- zaključio je - postoje i mnogi drugi načini rješavanja problema. Vjerojatno najbolji način je, da ponesete barometar u prizemlje i da pokucate na vrata nadstojnika zgrade. Kada vam nadstojnik otvori vrata, vi samo trebate reći: " Gospodine nadstojniče, ovo je divan barometar! Ako mi kažete kolika je visina zgrade, darovat cu vam ga. ! " U tom trenutku nisam mogao izdržati i pitao sam studenta da li zaista ne zna konvencionalan odgovor na ovaj problem. Priznao mi je da ga zna, ali mi je rekao da mu je dosta asistenata i predavača na fakultetu koji mu pokušavaju nametnuti svoj način mišljenja. Student se zvao Niels Bohr Niels Bohr rođen je 1885. g. u Kopenhagenu, u obitelji vrhunskih danskih intelektualaca. Doktorat iz fizike obranio je 1911. g., a 1916. postao je profesor teorijske fizike na Kopenhaškom sveučilištu. Utemeljio je i od 1921. do smrti (1962.) vodio čuveni Institut za teorijsku fiziku u Kopenhagenu. U njemu su radili ili s njime surađivali svi vodeći fizičari onoga doba. Bohrova znanstvena karijera bila je duga, plodna i iznimno utjecajna. U ranome razdoblju, njegovu suradnju s Ernestom Rutherfordom obilježio je rad na kvantnoj teoriji strukture atoma. Za svoja otkrića na tom području dobio je 1922. g. Nobelovu nagradu za fiziku. Brojni rezultati daljnjega Bohrova znanstvenoga rada (npr. »Bohrov« model atoma, kvantni skok, Kopenhaška interpretacija kvantne mehanike, princip komplementarnosti, struktura jezgre atoma, teorija cijepanja jezgre, itd.) i njegova intenzivna suradnja s drugim znanstvenicima, pridonijeli su naglom razvoju kvantne teorije i atomske fizike u prvoj polovini 20. stoljeća. Osim za fiziku, Bohr je bio živo zainteresiran za filozofiju i umjetnost, a posebno se bavio utjecajem koji nove spoznaje u fizici vrše na sve sfere ljudskoga znanja. fine