Didaktika kao teorija

kurikuluma
Anja Posel, Ivan Mrčela
Didaktika

 grana pedagogije – proučava procese

učenja i poučavanja na nastavi
 u doslovnom prijevodu – umijeće
poučavanja
 sam naziv spominju Bodinus, Wolfgang
Ratke, Jan Amos Komensky
 didaktiku se ne može jednostavno opisati kroz samo
jedan model
 postoje razne teorije i modeli nastavnog
poučavanja:
 didaktika kao teorija odgoja i obrazovanja
 didaktika kao teorija poučavanja
 didaktika kao kibernetičko-informacijska teorija
 didaktika kao teorija nastavne komunikacije
 didaktika kao teorija kurikuluma
 Christine Möller – “Didaktične teorije”
Što je kurikulum?

 plan za sastavljanje i odvijanje

nastavnih jedinica
 sadržaj koji treba prenijeti
učenicima
 izrađen kao planirana interakcija
učenika s nastavnim sadržajima
 produkt kojeg na kraju dobivamo
Ciljno usmjereni pristup

 bavi se ciljevima učenja

 preskriptivan - daje upute za planiranje I provođene nastave
 važni elementi za didaktičku teoriju o kurikulumu:
1. planiranje učenja
2. organizacija učenja
3. kontrola učenja
 konkretizacija ciljeva
 odabrati odgovarajuće metode i strategije
5 točaka ciljno usmjerenog pristupa

1. proces određivanja ciljeva – ključan element izrade kurikuluma

2. praktičan instrumentarij za definiranje ciljeva
3. ciljevi trebaju biti jednoznačni
4. precizni ciljevi su nužni, ali ne i dovoljni za odabir nastvanih metoda
5. uspjeh poučavanja I učenja može se valjano provjeriti tek na temelju ciljeva
Prikaz 1. Shematski prikaz razvijanja kurikuluma

• ciljevi
• planiranje
• strategije
• kontrolni
postupci
Upute za planiranje učenja

 sastoji se od 4 koraka:
1. prikupljanje ciljeva učenja
2. opis ciljeva učenja
 eksplicitan opis
 jednoznačan opis prema sadržaju i ponašanju
 operacionalizacija
3. raspoređivanje ciljeva učenja
 jednodimenzionalne i dvodimenzionalne sheme
 ponašanje i sadržaj
 Bloomova taksonomija ciljeva učenja
 kognitivna domena:
1.00 znanje
2.00 razumijevanje
3.00 primjena
4.00 analiza
5.00 sinteza
6.00 evaluacija
 afektivna domena:
1.00 primjećivanje
2.00 odgovor
3.00 vrednovanje
4.00 pridruživanje vrijednosti
5.00 pridruživanje ličnosti na temelju neke vrijednosti ili
vrijednosnog kompleksa
 psihomotorna domena
 nema razvijene sheme
 pri izboru sheme moramo imati na umu sljedeće teze:
 ne postoji optimalna shema
 je li shema upotrebljiva?
 možemo li sami izraditi neku shemu?
 dvodimenzionalne sheme su općenito bolje
 tehnike raspoređivanja treba naučiti i uvježbati
4. odlučivanje za ciljeve učenja
 dvije strategije:
 primjena teorije
 kriteriji valjanosti:
kriterij društvenih zahtjeva
kriterij temeljnih ljudskih potreba
kriterij demokratskih ideja
kriterij konzistentnosti
kriterij interpretacije s obzirom na ponašanje
kriterij značajnosti za predmet
kriterij optimalnog postignuća školskim učenjem
Koraci za organizirano učenje

 proces organizacije učenja:

 prikupljanje, opis i raspređivanje ciljeva
 klasifikacija i izbor nastavnih metoda
 razvijanje metoda
 kontrola učenja: jesu li učenici napredovali?
Opis nastavnih metoda

 treba li nastavne metode izričito opisivati?

 koliko konkretan taj opis mora biti?
 primjer: „metoda predavanja” ili „metoda diskusije”
 Glaser (1973) – „metode treba postupno izmjeniti bitno diferenciranijim
konceptima organizacije”
 koji su opisi su nužni?
 iskazi koji opisuju aktivnosti učitelja i učenika i njihovu međusobnu
interakciju
Klasifikacija nastavnih metoda

 po kojim kriterijima razvrstati metode?

 ciljevi učenja moraju predstavljati važan kriterij
 kriterij mogu biti obilježja učenika i/ili učitelja
 problem višedimenzionalne klasifikacije metoda (prema ciljevima i
obilježjima učenika)

 slijedi: matrice s ciljevima i metodama koje procjenjuje prikladnost glavnih

metoda za pojedine kategorije nastavnih ciljeva
Kognitivni ciljevi
METODE POUČAVANJA
CILJEVI Predavanje Diskusija Individualno Humanističke Nastavni
usmjerene metode razgovor
metode
Znanja B C A C B
Shvaćanje B B A C B
Primjena C A A B B
Analiza C A A B B
Sinteza C A A B B
Vrednovanje D A C B B

A – odlično; B – dobro; C – umjereno; D - loše

Afektivni ciljevi
METODE POUČAVANJA
CILJEVI Predavanje Diskusija Individualno Humanističke Nastavni
usmjerene metode razgovor
metode
opažanje B A A A B
reakcija D A B A B
stvaranje B A D A B
vrijednosti
organizacija B B D A B
vrijednosti
karakterizaci D B D A B
ja pomoću
vrijednosti

A – odlično; B – dobro; C – umjereno; D - loše

Psihomotorni ciljevi
METODE POUČAVANJA
CILJEVI Predavanje Diskusija Individualno Humanističke Nastavni
usmjerene metode razgovor
metode

gruba tjelesna D D A C D
motorika
koordinirana D D A C D
precizna
motorika

neverbalno D B C A B
komunikacijsko
ponašanje
jezično D A C B B
ponašanje
A – odlično; B – dobro; C – umjereno; D - loše
Izbor nastavnih metoda
 moramo znati po kojim kriterijima ćemo birati metode
 kriteriji:
 ciljevi učenja
 učitelji
 situacijski uvjeti

Produkt procesa organizacije učenja

 dobivamo jednoznačno opisane i obrazložene nastavne metode i medije,
pridružene ciljevima učenja i učenicima
Prednosti ciljno usmjerenog pristupa

 transparentnost
 svi uključeni znaju i razumiju ciljeve
 rasprava
 provjerljivost
 učitelj svoje djelovanje dovodi u pitanje, traži i prihvaća mogućnost
provjere
 faza kontrole=odluke učitelja mogu biti provjerene i vrednovane
 sudjelovanje uključenih osoba
 učenici, učitelji, roditelji
 djelotvornost
 ciljevi kao temelj organizacije i kontrole učenja
 najdjelotvornije sredstvo za izgradnju željenih načina ponašanja (Skinner)
Zaključak

 Ukratko, ovaj didaktički model je orijentiran na odgojno-obrazovne ciljeve.

Prema ovom modelu, didaktika je teorija o postizanju određenih kvalifikacija
putem kvalitetnog i ciljno usmjerenog nastavnog procesa. Pod izrazom
kurikulum razumijeva se i sustav postupaka učenja u vezi s definiranim i
operacionaliziranim ciljevima učenja, a tu spadaju: ciljevi učenja kojima
treba težiti, sadržaji, metode, situacije kao što su grupiranje sadržaja i
metoda, strategije i vrednovanje [Garmaz, 2005].
 Nakon booma sedamdesetih i osamdesetih godina, ovaj didaktički model
danas nije osobito aktualan. Njegove prednosti su: visok stupanj predočivosti
ukupne nastave, mogućnost kontrole (za one koji uče) i velika mogućnost
učinkovitosti [Gudjons, 1994].
Hvala!