OSNOVNI POJMOVI U

SOCIOLOGIJI OBITELJI

D o c . d r. s c . G o r a n a Ba n d al o v i ć
 Obitelj

 Definicije obitelji:

- “društvena zajednica” (Töennis)

- “osnovna socijalna institucija” (Kirkpatrick)
- “osnovna stanica društva” (Comte)
- “primarna društvena skupina” (Colley).

"Obitelj je društvena skupina koju karakterizira zajedničko

prebivanje, ekonomska suradnja i razmnožavanje. Ona uključuje
odrasle oba spola od kojih najmanje dvoje održavaju društveno
odobrenu spolnu vezu i jedno ili više djece, vlastite ili usvojene od tih
odraslih ljudi koji spolno kohabitiraju“(G. Murdock).
Obitelj orijentacije: naši majka i otac, te braća i sestre.

Obitelj prokreacije: mi kao majka i otac i naša djeca.

VELIČINA:
1) inokosna ili nuklearna (nukleusna) obitelj - značajka modernih društava;
osnova za uređenje odnosa su supružnici i njihovi potomci; zajedničko stanovanje,
ekonomska kooperacija i reprodukcija; podrazumijeva postojanje braka; krvno
srodstvo manje važno.

2) proširena obitelj - značajka tradicionalnih obitelji; prvenstvo se daje krvnom

srodstvu; vertikalno proširenje - ubrajanje pripadnika treće generacije; horizontalno
proširenje - ubrajanje istogeneracijskih pripadnika - djever, zaova...).
NASLJEĐIVANJE (imovine i statusa):
 Patrilinearno – po očevoj liniji.
 Matrilinearno – po majčinoj liniji.
 Bilinearno – obje strane jednako važne (u većini modernih društava).

OBITOVANJE:
 Patrilokalne obitelji – žive u domaćinstvu ili zajednici obitelji mladoženje.
 Matrilokalne obitelji – žive kod nevjestine obitelji.
 Bilokalne obitelji - kada se sin ili kći zadržavaju u očinskoj/mačinskoj kući
i svoju nukleusnu obitelj uključuju u proširenu obitelj svojih predaka.
 Neolokalne obitelji – obitelj obitava neovisno o roditeljima i rođacima (ne
znači potpunu odvojenost).
ODNOSI MOĆI:
 Patrijarhalne obitelji – najvažnije odluke donosi najstariji muškarac u
obitelji (“glava obitelji”); neprikosnoveni autoritet muškarca koji ima
dominantan položaj; obiteljske norme rigidne; prava žena reducirana do te
mjere da se žena prije svega smatra kućanicom koja se bavi odgojem djece.
 Matrijarhalne obitelji – ne postoje povijesni dokazi da je matrijarhat
doista prevladavao u nekom društvu (smrt supruga ili razvod kojim se djeca
dodjeljuju majci – žena odlučuje o najbitnijim životnim pitanjima obitelji).
 Egalitarne obitelji – jednaka raspodjela moći između supružnika;
dvogeneracijske obitelji koje karakterizira mali broj članova i u kojima su
oba partnera zaposlena izvan kuće (oba partnera financijski doprinose
obitelji).
KONJUGALNA I KRVNOSRODNIČKA OBITELJ (Linton):

 Konjugalna obitelj - zasniva se na seksualnoj i afektivnoj vezi,

gdje krvnosrodničke nisu bitne; karakteristično da se bračni
partner izabire na emocionalnim osnovama, bez prisile; život u
ovoj obitelji ima obilježja intimnosti, emocionalnosti,
privrženosti, privatnosti i izvan je upletanja okruženja.

 Krvosrodnička obitelj - srodnost je važna, a spolni su partneri

gotovo sporedni; karakterizira je stalnost, sigurnost, uloga zaštite
i rane socijalizacije djece, kooperativnost, skrb za ostarjele.
TEORIJE O RAZVOJU OBITELJI
 J.J.BACHOFEN

1.Heterizam - stanje potpune spolne slobode

- nema obitelji ni braka
- oba spola istodobno imaju više spolnih partnera
- računanje srodstva po majčinskoj liniji.

2.Ginekokracija - vladavina žena

- žene fizički slabije
- nužne u reprodukciji i duhovno nadmoćne
- imaju vlast dok ne bivaju pobijeđene (podređene).

3.Patrijarhat - na kraju dolazi vladavina muškaraca

- doslovno pokoravanje i ponižavanje žena
- muškarci postaju nositelji ideje braka kao načina posjedovanja
žene
- neprirodno muško ekskluzivno pravo nad jednom ženom.
 L.H.MORGAN

Evolucija obitelji kroz 5 stupnjeva:

1. Doba prvobitnog promiskuiteta koje je karakteristično za prve
zajednice, a koje se neznatno razlikuju od životinjskih (ne postoje
bračne zajednice).

2. Doba porodice krvnog srodstva koje je ustvari najstariji

razvojni oblik, nastao iz neizdiferenciranih spolnih odnosa (gdje
je bračna veza obuhvaćala sve odrasle) i u kojem vrijedi pravilo
endogamije (brak unutar vlastitog plemena) - iz spolnih veza
isključuju se pripadnici različitih generacija, pa brak obuhvaća
pripadnike iste generacije.
3. Punualna obitelj - prijelazan i nestabilan oblik obitelji;
zabrana incesta za neposredne pretke i potomke/braću i sestre.

4. Sindijazmička obitelj - utemeljena na braku parova.

5. Doba monogamne obitelji – bračni odnos jednoga muškarca i

jedne žene, uz dominaciju muža (oca) -monogamna
patrijarhalna obitelj.
 C.ZIMMERMAN

Cikličko smjenjivanje tri različita tipa obiteljskih zajednica:

1.SOLIDARISTIČKA(truste family)
- potpuna međusobna povezanost članova
- nema razlike u interesima,mišljenjima,vjerovanjima i stavovima
- u vremenu nesigurnosti takva obitelj održava društvo
- stroga pravila unutarnjeg uređenja obitelji osnova su za nastanak
reda
- pater familias-mogućnost upravljanja životom i smrću
- zahtijeva poslušnost, a zauzvrat osigurava budućnost i stabilnost
- nasilje unutar obitelji nužno i prirodno.
2.Domestic family
- nastaje u vremenu uspostave pravnog i državnog poretka
- strog autoritet nepotreban i nekoristan
- država preuzima pravo kažnjavanja
- stroga podjela poslova između muškaraca i žena
- glava obitelji-održavanje osjećaja povezanosti u grupi
- ravnoteža slobode i odgovornosti.

3.NUKLEARNA OBITELJ(atomistic family)

- vrijeme individualizacije,racionalizacije i osobnih interesa
- nestanak društvene solidarnosti i slabljenje integracije
- obitelj-skup individualista,
- odsustvo poslušnosti i lojalnosti, moralni slom.
 Srodstvo

 Srodničke veze su veze među pojedincima, uspostavljene brakom ili srodničkim

linijama koje povezuju krvne srodnike (majke, očeve, braću, potomke…).
 Srodstvo obuhvaća mnogo širi sociološki okvir od obitelji, a posebice od braka.
 Ono uključuje sve one koji su međusobno povezani podrijetlom, brakom, usvajanjem
ili po krštenju - trajan odnos, prevladava živote pojedinaca i generacija.

 U svakoj društvenoj zajednici od najprimitivnijih do najsuvremenijih postojale su četiri

vrste srodstva:
 Srodstvo prema krvnom porijeklu (krvno ili konsagvino srodstvo)
 Tazbinsko srodstvo (prema braku – afinalno srodstvo)
 Duhovno srodstvo (kumstvo) - legalizira ga crkva; slično tome – pobratimstvo ili
posestrinstvo
 Srodstvo prema zakonu - kod usvajanja djece/ponovne udaje i ženidbe kada djeca iz
prethodnih brakova dobivaju nove zakonske roditelje (oćuha i pomajku) te roditelji
djecu (pastorke).
• Svaki pojedinac svojim rađanjem objektivno stupa u odnos sa
najmanje dvije srodničke grupacije ljudi – srodnici po majčinoj
i po očevoj liniji - kada društvena zajednica priznaje srodstvo
po obje linije – bilateralno srodstvo.

• Unilateralno srodstvo se pojavljuje u dva tipa:

 Matrilinearni srodnički sustav - priznavanje srodstva po majci
 Patrilinearni srodnički sustav - priznavanje srodstva po očevoj
liniji.
 Patrilinearni srodnički sustav - svi srodnici po muškoj lozi
uključuju se u srodničku zajednicu. To pravo majci i njezinim
srodnicima ne pripada. U ovu srodničku skupinu spadaju očeva
braća i njihovi potomci, ali nikako ne i njihove žene.

 Matrilinearni srodnički sustav - suprotan patrilinearnom i u

njemu se srodstvo računa isključivo po majčinoj lozi. U ovu
srodničku skupinu ubrajamo majku, njezine sestre i njihovu
djecu.
 U svakom srodničkom sustavu postoje četiri srodnička položaja koja čine strukturu
nuklearne obitelji:

 otac-muž
 majka-žena
 sin-brat
 kćerka-sestra.

 Srodničko povezivanje se razlikuje od svih drugih po tome što ima nedobrovoljni i

nevoljni karakter – prva vrsta prinudne veze pojedinaca, obveze prelaze i na
njihove potomke; pojedinac ne bira svoje srodnike, on ih zatiče – to srodnički
odnos čini zatvorenim tipom društvenog grupiranja i odnosa.
 Moderna društva - redukcija srodničke mreže odnosa dovodi do veće slobode i
samostalnosti pojedinaca u društvu
 Incest tabu

 Odnos srodstva - princip uključivanja odnosno isključivanja

pojedinaca ili čak čitavih linija (loza).
 Endogamija – potpuno zatvorena grupa srodnika; proces
reprodukcije grupe vrši se unutar same grupe (pojava sklapanja braka
unutar pojedine grupe).
 Egzogamija – grupa se obnavlja tako što sebi priključuje nove
članove (kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodničke
grupe).

 Pravilo incest tabua ili zabrane rodoskrvnuća - zabranjuje seksualne

odnose, a time i reprodukciju između muškarca i žene koji pripadaju
istoj srodničkoj grupi ili vode porijeklo od istog pretka.
 Pravilo kojim se regulira društveni život zajednice.

 Što se društvo više razvijalo, a srodničko grupiranje, slabilo i

sužavalo se, to je i opseg važenja zabrane incesta proporcionalno
ograničavan na sve mani broj pojedinaca.

 Odstupanja – ovisno o kulturno-religijskim načelima zajednice

(npr. kod muslimana – postojao običaj sklapanja braka između
prvih rođaka).
 Zadruga

 Muški članovi ne napuštaju zajednicu - sinovi i njihovi nasljednici

načelno ostaju u kući, dok kćeri kod udaje postaju članovima muževe
zadruge i gube prava u očevoj zadruzi.

 Svaki član ima svoj određeni rang koji se ravna po starosti, spolu,
redoslijedu kojim su snahe bile dovedene.

 Princip po spolu ima prednost pred principom po godinama – svi

muškarci imaju viši rang od žena.

 Najviši rang u hijerarhiji ima starješina ili domaćin, ali on nije apsolutni
gospodar obitelji i imetka nego više ima ulogu povjerenika članova
zadruge.
 Svi oženjeni muškarci imaju pravo sudjelovanja u odlukama i
domaćin se s njima savjetuje.

 Od domaćina se očekuje izvjesna strogost i održavanje discipline,

a nipošto samovoljno držanje ili nasilni postupci.

 Privatnog vlasništva, osim odijela i malih predmeta u zadruzi

nema (privatni sektor se kasnije proširuje mirazom koji donose
snahe).
 Domaćinstvo
Lat. domus – centralno mjesto u hramu/svaki prostor u kojemu se boravi u smislu boravišta,
prebivališta, obitavališta.
Bender – domaće funkcije, tj. aktivnosti pomoću kojih grupa ljudi međusobno surađuje u
obavljanju funkcija koje omogućavaju njihovo dnevno preživljavanje, ali i obavlja neke trajnije
funkcije koje su vezane za generacijsku obnovi kao što je proces reprodukcije i briga za djecu.

Tri skupine ljudi koji su konceptualno bili izmiješani u pojmu domaćinstva:

1. ko-rezidencijalna grupa (ljudi koji zajedno stanuju)

2. domaćinstvo (kućanstvo) – grupa zasnovana na zajedničkom obavljanju domaćih funkcija
3. porodica (obitelj) – pojedinci koji su povezani srodstvom.

Kućna zajednica - sva tri aspekta sreću se empirijska sjedinjena u jednoj te istoj grupi ljudi ili
društvenoj jedinici - članovi zajedno stanuju, obavljaju zajedničke funkcije kućanstva i imaju
seksualno-reproduktivne odnose.
 U kućnoj zajednici, za razliku od obitelji – naglasak na privrednoj aktivnosti; zajednica sama sebe
reproducira; „cjelina“ ekonomskih aktivnosti proizvodnje, raspodjele, potrošnje i generacijskog
prenošenja.

 „Kućni komunizam“ (Weber) – nema individualnog privatnog vlasništva, niti individualnog

nasljeđivanja imovine ili njezinog ustupanje drugome ili otuđivanje od zajednice - „Kuća ostaje,
članovi se mijenjaju“ (Weber).

 Članovi umiru, odlaze, napuštaju zajednicu (dobrovoljno ili ne), dolaze drugi, rađaju se, ali ništa
ne nose sa sobom niti prenose – sva imovina – kućna imovina, nitko nema pravo otuđiti je.

 Kućna zajednica – ne mora biti integrirana s porodicom (obitelji), tj. srodničkom grupom; ako
postoji ta integracija - porodično (obiteljsko) domaćinstvo (kućanstvu); danas – obitelj je isto što i
domaćinstvo (kućanstvo), po sastavu članova i po funkcijama koje dijele – nukleusna obitelj.

 Kada između obitelji i domaćinstva (kućanstva) ne postoji preklapanje - nesrodničko domaćinstvo

(kućanstvo).
 Brak

 “Društveno priznata i odobrena spolna zajednica dvije odrasle osobe” (Giddens) – ne precizira
seksualnu orijentaciju.

 “Legalno priznati savez između muškarca i žene u kojem su oni ujedinjeni seksualno, surađuju
ekonomski i mogu imati poroda, usvojiti ili podizati djecu” (Strong, deVault, Sayad) – precizira
seksualnu orijentaciju.

 Razlikuje se među kulturama i može se mijenjati povijesno u jednom društvu.

 Društvena funkcija braka – kontrola seksualnog ponašanja odraslih članova u cilju uređene
reprodukcije društvene zajednice - uređenost u seksualnim odnosima/regularno obnavljanje svoga
članstva.

 Elementi braka:
1. Kopulacija - rađanje novih potomaka
2. Legitimacija - društveno priznanje
3. Kohabitacija - zajednički život (ne mora uvijek biti prisutna – brakovi na daljinu - commuting
marriages).
Nekada se smatrao dijelom običaja, te se kasnije razvio u suvremene
oblike regulirane pravom.
“Ugovoreni brakovi “- izbor bračnih partnera vršili članovi njihovih
obitelji i nisu uzimali u obzir želje ili osjećaje budućih supružnika.

Institucija braka je od samih početaka imala primjetnu ekonomsku

komponentu.
Imovinski cenzus - bitan preduvjet za sklapanje braka – neka društva
nisu dozvoljavala sklapanje braka osobama koje nisu mogle dokazati
posjedovanje određene količine imovine - transakcija dobara
između društvenih grupa.
Zemljišni posjed - najvažnije dobro koje se prenosilo putem braka kroz
povijest – cilj: izbjeći prepuštanje u trajno vlasništvo posjed svoje
srodničke grupe drugoj.

Nasljeđivanje ženskih potomaka – žene najčešće nisu imale pravo naslijeđa

nepokretne imovine - osobna imovinu (odjeća i posteljina), eventualno
nešto pokretnine (stoka) –„osebujak“, „miraz“ ili „dota”.

Brak - ugovor između obitelji stvoren da ozakoni spolne odnose i da

zajamči vlasništvo i raspodjelu imovine kroz nove generacije (Goodwin,
2009).

Moderno industrijsko društvo - „moderno“ viđenje braka - obostrana

ljubav partnera.
 Prema broju partnera:

 MONOGAMNI BRAK (između dvoje partnera)

 POLIGAMNI BRAK (između više od dvoje partnera)

 Zapadna društva monogamna.

 Poligamija - nastala je u prapovijesnom vremenu iz grupnog
braka; bila je vrlo rasprostranjena kod primitivnih naroda
Afrike, Azije, kod Indijanca u Americi, kod Eskima; u
kršćanskoj civilizaciji je strogo zabranjena; danas je zakonom
dopuštena u muslimanskim zemljama.
POLIGINIJA – brak između jednog muškarca i više žena.

Prakticirala se u Indiji, Japanu i Kini - Japan i Kina: podvarijanta pseudopoliginije -

konkubinat: muž ima pravo u obitelj dovesti još jednu ženu sa njenim potomstvom.

Mormonska društva u SAD-u – mormonsku poliginijsku obitelj obilježava stalna

napetost; status žena je nestabilan, muž pažnju posvećuje najmlađoj ili najljepšoj
ženi.

U islamskom svijetu - Kur'an dopušta imanje četiri žene koje muž treba jednako
tretirati.
U Egiptu i Siriji svaki dvadeseti oženjeni muškarac ima više od jedne žene, u Alžiru
je to 1.9%, Tunisu 4.5%, Iranu 7.8%.
POLIANDRIJA –
 brak između jedne žene i više muškaraca.

Vrlo
 rijedak oblik braka - zabilježena je kod nomadskih Tibetanaca, nekih
naroda u Nepalu; pleme Markizi u Polineziji i Toda u Indiji - sustav u kojem
više braće ima jednu ženu (tzv. bratski brak).

Sociološko
 objašnjenje: društvena nejednakost - bogatstvo i moć pripadnika
viših slojeva društva pogoduju poliginiji, a time nastaje manjak raspoloživih
žena u nižim slojevima; ukoliko ne žele ostati neoženjeni, muškarci iz nižih
slojeva pribjegavaju poliandriji.

Poliandrija
 - javlja se u društvima koja prakticiraju ubojstva ženske
novorođenčadi, stvarajući tako biološki manjak žena (kanadski Eskimi).
Do
 danas se zadržala kod naroda Nayara (Indija) – žene žive bez muža u
 Grupne forme braka (danas u nekim afričkim društvima).

 Levirat – udovica se udaje za brata svoga pokojnog supruga.

 Sororat – udovac se ženi sestrom svoje pokojne supruge.
 Prema vrsti legitimacije:

a) Običajno priznavanje - najstariji oblik legitimacije – javni ritual koji

se zadržao i danas – svadba - čin okupljanja gdje zajednica svojim
prisustvom daje legitimnost vezi.
b) Crkvena ili religijska legitimacija braka - prvi oblik institucionalne
potvrde braka od vremena nastanka organizirane institucionalne
religije - vjenčanje - brak kao sveta institucija.
c) Civilni brak - društveno priznanje daje država kroz službu matičara
koji je državno ovlaštena osoba za sklapanje braka.
d) Ugovorni brak - pored društvenog priznanja potrebna je potvrda i
individualnog dogovora partnera - predugovor koji potvrđuju
odvjetnici.
ISTOSPOLNI BRAK

Nizozemska (2001) Portugal (2010)

Belgija (2003) Island (2010)

Španjolska (2005) Argentina (2010)

Kanada (2005) Danska (2012)

Južnoafrička Republika (2006) Urugvaj (2013)

Norveška (2009) Francuska (2013)

Švedska (2009) Novi Zeland (2013)

Meksiko (2009) Velika Britanija (2013)

SAD – 13 saveznih država i Distrikt Columbia

Referendum o ustavnoj definiciji braka

 U Hrvatskoj 01. prosinca 2013. godine - državljani RH su se

izjasnili žele li da se u Ustav RH prenese definicija braka iz
postojećeg Obiteljskog zakona – dvotrećinska većina izašlih
birača podržala je referendumsko pitanje, te time unijela u
Hrvatski Ustav definiciju "Brak je životna zajednica žene i
muškarca".
 U deset europskih zemalja brak je Ustavom definiran kao isključiva
zajednica muškarca i žene.

 Pet članica Europske unije s istoka Europe: Poljska, Mađarska, Bugarska,

Latvija i Litva.
 Također: Srbija, Crna Gora, Ukrajina, Bjelorusija i Moldavija.

 Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola - 15. srpnja 2014.

(homoseksualni parovi - ista prava kao i bračni partneri, osim prava na
posvajanje djece); 01. rujna 2014. zakon stupio na snagu.
HVALA NA PAŽNJI!