Univerzitet ¨Džemal Bijedić¨ u Mostaru

Nastavnički fakultet

Predmet: Izlet i logorovanje

BORAVAK U PRIRODI I
ZDRAVLJE
 UVOD
Neki od razloga da, bar na kratko, ostavite sve i odete u prirodu
 Da, privremeno, pobjegnemo od svakodnevice i dođemo sebi.
 Postoje vrlo realne zdravstvene beneficije boravka u prirodi
 Mislimo da je to svojevrsni “reset” za naše tijelo i um.
U prirodi obično nema dometa za mobilne telefone ili interneta, a
to je divna stvar.
 Takođe, mnogo manje gledamo ili uopšte ne gledamo u ekrane,
što je jako korisno našim očima.
 Ukoliko boravite u prirodi, više ćete pratiti Sunce, odnosno
njegovo kretanje, pa su veće šanse i da odete na spavanje u
razumno vrijeme
 Boravak u prirodi smiruje
 Boravkom u prirodi, prije svega na Suncu, snabdevate vaš
organizam vitaminom D
 Boravak na čistom vazduhu podiže motivaciju i energiju i čini
ljude otpornijim na mentalne probleme.
 BORAVAK U PRIRODI
Živjeti i zabavljati se na svježem vazduhu, jeste
kampovanje ili jednostavno boravljenje u prirodi, pri
čemu trebamo prilagoditi svoje navike sredini koja se
razlikuje od svakodnevne.
Potrebno je poznavati neke prirodne zakone kao i
tehnike kampovanja.
Boravak u prirodi nosi u sebi rizik i razne opasnosti.
Mi smo ti koji moramo poštovati njene zakone, njene
uslove i njene hirove.
Odgovarajuća odeća, odgovarajuća oprema i određeno
znanje, će boravak u prirodi učiniti bezbedniji.
 ŠTA PONIJETI
-Zavisi od toga koliko
dana planiramo da
boravimo u prirodi,
I
gde planiramo da ZAVIS judi
bro j l
spavamo i u kom Koliki povati ?
periodu (godišnje doba). će kam
-Ukoliko planiramo da
spavamo u kući , vikendica,
brvnara, planinarski dom i sl.
onda nećemo nositi šator i vreće
za spavanje.
-U suprotnom je ta oprema neizbežna, pa će nam
prtljag za toliko biti veći i teži.
 Osnovno treba poneti
Nožić ("švajcarac", koji je univerzalan), Baterijsku lampu,
Šibice,
Parče kanapa.
Kapa
Prvu pomoć i
Kompas
 •Današnji način života je čovjeka udaljio od same prirode i
uticao da se ta priroda sve više zagađuje i uništava. Samim tim
čovjek je počeo gubiti osjećaj potrebe za boravkom u prirodi,
kretanjem, druženjem sa drugim ljudima što ga je relaksiralo i
odmaralo od napornih obaveza na poslu. Trka za novcem i
vremenom sve više uzima danak i to da uslijed smanjenog
kretanja javlja se sve veći broj ljudi koji su gojazni, sa srčanim,
plućnim i mnogim drugim bolestima koje su sve više i više
zastupljene. Taj podatak je zabrinjavajući jer najveći dio ove
populacije čine mladi ljudi, koji su zbog zanemarenosti od
strane svojih roditelja u ranom djetinjstvu a kasnije zbog svoje
nemarnosti dovedeni u to stanje.
•Posmatrajući šire može se uočiti sve veći broj ljudi na koje utiče
promjena vremena tj. vremenskih prilika.
•Relacije između urbane i prirodne sredine
•Klimatski uslovi
•Klima urbanog naselja ima neke specifične karakteristike,
koje je odvajaju od klime šire okoline, što je posljedica
čovjekove aktivnosti i njegovog boravka u toj sredini.
•Mikroklima naseljenog mjesta urbane sredine, zavisi prije svega
od položaja, reljefa i konfiguracije zemljišta, pojasa zelenila,
grupisanja naselja u cjeline, kao i njegovih pojedinih dijelova,
veličine i kompaktnosti pojedinih stambenih četvrti itd.
•Temperatura u naseljenim mjestima je nešto viša,
nego u njihovoj okolini. To je posljedica slabije ventilacije
naselja, povećane apsorpcije toplote betona, asfalta, i
drugih materijala, koje upijaju toplotu, kao i oslobađanje
toplote koja se koristi u industriji, vozilima i sl.
•Količina svijetlosti i sunčanih dana u velikim
naseljima znatno je smanjena, zbog prisustva
gradske sumaglice (smoga) koja kao efikasan
filter sprječava prodor svjetlosti, ultraljubičastih i
infracrvenih zraka, a i zbog zbijenosti naseljenih
struktura, te njihove nepravilne orijentacije.

•Strujanje vazduha - Brzina strujanja

vazduha u naseljenim mjestima je nešto
smanjena, zbog podignutih objekata, parkova i dr.
To posebno je
•izraženo u kompaktnim strukturama starijih
gradskih naselja, pa je izmjena vazduha odnosno
•„provjetravanja naselja” umanjeno.
•Uticaj vazduha na organizam čovjeka je od posebne
važnosti. Sastav vazduha poznato je sastoji se od
azota, kiseonika, ugljendioksida i manje količine
plemenitih gasova. Nalaze se i male količine vodene
pare u različitim koncentracijama.
•Vazduh ima pozitivno djelovanje na receptore u koži,
•čime se postiže veća osjetljivost i bolja percepcija.
Boravak na čistom vazduhu, upotpunjen
tjelesnim vježbama, ima izuzetno povoljan
efekat na sve organske sisteme, a posebno
respiratorni sistrem.
•Nadmorska visina zajedno sa pritiskom
utiče na čovjeka tako što, odlazeći na što veću
nadmorsku visinu na kojoj je razrijeđen vazduh i manja
koncentracija kiseonika, organizam reaguje
stvarajući veću koncentraciju hemoglobina i na taj način
utiče na cio kardiovaskularni sistem tako sto prilagođava
organizam za uslove u kojima je smanjena koncentracija
kiseonika. Zbog toga mnogi ljudi uglavnom sportisti idu na
visinske pripreme koje umnogome utiču na poboljšanje
njihovog zdravlja a i na postizanje boljih rezultata.
•Osim toga biljke stvaraju određenu koncentraciju
kiseonika a za njegovo stvaranje koriste ugljen-dioksid.
PRIRODA
SKLONIŠTA PRIRODNA
SKLONIŠTA
NAJBITNIJE JE BITI PRIBRAN
ISHRANA U PRIRODI
 Kako jednostavno odrediti koje
biljke su jestive a koje nisu ?
U prirodi ima otrovnih i jestivih biljaka koje su izgledom veoma
slične.

Jedan od primera su borovnica i vranino oko kod kojih plod

(bobica) veoma liče ali je kod borovnice jestiv dok je kod vraninog
oka najveća koncentracija otrova u samoj bobici.
Kada smo uspješno založili vatru i napravili ognjište, možemo i da
spremimo nešto za hranu. Spremanje hrane u prirodi najčešće
zahtjeva improvizaciju kao i izuzetno dobro poznavanje jestivih
vrsta: kako biljaka tako i životinja
 ČUVANJE HRANE
• Biljke se čuvaju sušenjem na Da bi se hrana mogla koristiti
duže vremena, treba je nekako sačuvati. To se najčešće i
najjednostavnije postiže različitim načinima sušenja.
• Pečurke se prvenstveno suše na suncu. Mogu se sušiti na
vazduhu, kao i u sušnicama. Tada se izlažu samo toplom
vazduhu a ne i dimu. Osušene pečurke se stavljaju u korpe,
sanduke i vreće, i čuvaju na provetrenom i suvom mestu.
• Meso se najprostije čuva sušenjem na vazduhu.
Karakteristično je to da se meso onda mora očistiti od kosti,
iseći na tanke listove debljine do 2cm, posoliti sa obe strane i
obesiti na dobro provetravanom mestu. Ovako osušeno meso
može da se čuva kraće vreme. Meso se sigurnije i trajnije
konzerviše dimljenjem u pušnicama, uz prethodno
salamurenje (čuvanjem u slanoj vodi).
ČUVANJE HRANE
• Namirnice u prirodi možete sačuvati i ako ih dobro zatvorite u
najlon kesi. Tako ne mirišu i zaštićene su od raznih insekata.
Istu tu kesu (ne sme da propušta vodu) možete staviti u potok i
sačuvati namirnice par dana, a pri tome ih čak i ohladiti.

• Možete iskopati rupu u zemlji (bolji je efekat ako je još obložite

pločastim kamenom) koju ćete poklopiti grančicama i lišćem -
tako ćete dobiti frižider.

• Vodite računa da vam je hrana dobro zatvorena (tegle, flaše,

kutije), da ne odaje mirise. Otpatke bacajte dalje od logora, na
jednom mestu. Najbolje je da iskopate rupu i da je kasnije
zatrpate. Nerazgradive materijale (staklo, gumu, plastiku,
najlon...) ne bacajte u prirodu i ne ostavljajte ih za sobom!
SAVET
• Zmije pogotovu lako osete mlečne proizvode
(mleko, sir, jaja) i opsedaće vas neplanirano. Zato
vodite računa ne samo kako čuvate hranu već i
gde bacate ostatke.
 MERE OPREZA
• Opšte pravilo je da vam od divljih životinja ne preti nikakva
opasnost ukoliko ih ne uznemiravate. Sve divlje životinje beže
od čoveka a napadaju ga samo ukoliko se osećaju ugroženo! To
podrazumeva da ste direktno naleteli na njih, da imaju
mladunce koje će braniti, ili pak da ste na neki drugi način
ugrozili njihov opstanak.
PRVA POMOĆ
• Sastoji se u potpunom mirovanju povređenog. Ujedeni ud
treba podvezati, umereno stegnuti poveskom neposredno
iznad mesta ujeda, i imobilisati. Povremeno (3-5min) popuštati
povesku jer krv mora da cirkuliše i kroz otrovani deo tela,
odnosno od vena ka srcu. Na samom mestu ujeda naprave se
kroz kožu dva unakrsna reza (slovo "H") u dubini od 3-4mm, i
pusti se da rana iskrvari. Tako će sa krvlju izaći i veći deo
otrova. Nikako se ne preporučuje isisavanje rane ustima, jer je
i najmanja ranica na ustima ili usnoj duplji, kao i kvaran zub,
dovoljna da se otruje i onaj koji pokušava da pomogne! Rezovi
se prave nožem, žiletom ili drugim oštim predmetom čije je
sečivo opaljeno na plamenu ili obrisano alkoholom.
• 10. Zaključak
• Na djecu smo ponekad skloni gledati samo kroz prizmu budućnosti,
kao nove snage u napretku društva, međutim, na njih treba gledati i
iz perspektive današnjice i sutrašnjice, kao osobe koje imaju svoje
pravo na zdravlje i kvalitetu života. Djeca nisu male odrasle osobe.
Njihovo ponašanje, fiziologija, metabolizam i prehrana su drugačiji.
Osjetljiviji su na čimbenike okoliša zbog svog dinamičnog rasta i
nepotpuno razvijenih bioloških sustava. Ekspozicijski obrasci djece
čimbenicima okoliša su drugačiji. Za njih je važna, ako ne i važnija
vrsta i doza izloženosti. Kod djece se mogu javiti sasvim drugačiji
ishodi na zdravlje, a dug život koji je pred njima omogućuje svim
štetnim čimbenicima kronično djelovanje i ispoljavanje. Treba
poduzeti korake i u pogledu sverastućih atopijskih bolesti, koje se
usko vezuju uz okoliš. Činjenica kako djeca nisu mali odrasli ima
važne implikacije za politiku vezanu uz standarde okoliša. Ekološke
odluke često se temelje na potrebi zaštite odraslih, no ne i djece.
Zbog snažnog utjecaja okoliša na djecu imamo odovornost zaštititi
ih sada, kao i u budućnosti
HVALA NA PAŽNJI!