SAVEZNA

REPUBLIKA
BRAZIL

URADIO: FARIS
ĆESKO, VIII1
ZASTAVA GRB
 GEOGRAFSKI POLOŽAJ
 Brazil je po veličini peta zemlja na svijetu poslije Rusije, Kanade, Kine i
SAD. Neuporedivo je najveća na Južnoameričkom kontinentu. Zato ga i
s pravom zovu »kontinent na kontinentu«. Zauzima skoro polovinu
(tačnije 48%) Južnoameričkog kontinenta sa površinom od 8.513.844
km². Graniči se sa svim zemljama Južne Amerike osim sa Čileom i
Ekvadorom. To su: na sjeveru sa Venecuelom, područjem Gvajane i
Kolumbije; na zapadu i jugu sa
Peruom, Bolivijom, Paragvajem, Argentinom i Urugvajem. Na istoku se
proteže velika obala prema Atlanskom okeanu.
 RELJEF
BRAZILA
 Brazil se sastoji od tri prirodne cjeline :
1. AMAZONSKA NIZIJA
2. BRAZILSKO GORJE
3. ATLANTSKO PRIMORJE
 AMAZONSKA
NIZIJA
 Amazonska nizija zauzima preko 40% povrsine Brazila, a u njoj zivi
manje od 4% stanovnistva zemlje.Ova oblast se proteze od podnozja
Anda do Antlantskog okeana. Ima staru osnovu, gradjenu od starijih
kristalnih skriljaca, koja je prekrivena mladjim naslagama i nanosima
rijeke AMAZON.
RIJEKA
AMAZON
 BRAZILSKO GORJE
 Brazilsko gorje - PLATO je popularno zvani " DIVLJI ZAPAD " Brazila.
Zapravo, ova oblast predstavlja nepreglednu valovitu visoravan, koja se
postepeno "spušta" od visokog ruba uz atlantsku obalu prema zapadu i
sjeverozapadu. Planinski vijenci, koji se izdižu sa Platoa (tzv.
SERRA),građeni su od otpornijeg, pretezno eruptivnog kamena.
 ATLANSKO
PRIMORJE
 Atlantsko primorje je pojas plodne nizije, niskih pobrdja i visoravni
dug 7500 km, a sirok 200 - 300 km. To je najgusce naseljena regija;
zauzima 1/3 povrsine cijele zemlje, a u njoj zivi 90% stanovništva.
Veći gradovi Brazila se nalaze upravo u ovoj regiji, na obali okeana
ili u njenoj neposrednoj blizini ( do 100 km daljine ). Obala Brazila je
pretezno slabo razudjena. Sprudovi zatvaruju obalne lagune i
jezera, od kojih su najpoznatija Lagoa Mirim i Lagoa dos Patos.
 KLIMA
 Jugozapadna obala i primorje Brazila imaju vlažnu i vruću
klimu. Na Brazilskim planinama leta su svežija a godišnja
količina padavina manja. Samo na krajnjem severoistoku
količina padavina je vrlo mala
 (400-500 milimetara). Amazonska nizija ima pretežno
ekvatorijalnu klimu sa jednolično raspoređenim padavinama
tokom cele godine (oko 1000 mm uz obalu i oko 2000 mm u
najzapadnijem delu).Najjuzniji deo
 Brazilskih planina zalazi u suptropsku zonu, prelazeći na
krajnjem jugu u umereni pojas.
 VODE
 Brazil se hidrografski deli na tri riječna sliva, od kojih sliv Amazona
obuhvata oko 60% teritorije, sliv La Plate oko 17% a ostatak
pripada rekama istočnog Brazila.

AMAZON (portug. Rio Amazonas, španski Rio de las Amazonas) -

vodom najbogatija rijeka na Zemlji, čiji proticaj iznosi 180 000 m kubnih
u sekundi. Izvire u Peruanskim Andama kao Rio Maranon, a kao Rio
Ucayali teče prema istoku. Prima veliki broj pritoka od kojih (Madeira i
Purus) svojom dužinom nadmašuju Dunav. Dalji tok se odvija estuarom
i završava se ulivanjem u Atlantski okean.

Dužina toka sa izvornim rekama je 6 180 km, a plovna je dužinom od

4 100 km. Sliv Amazona obuhvata površinu od oko 7 miliona km
kvadratnih, a sve to ga čini najvećom rekom na svijetu. Kada se
izlije, Amazon je širok dva puta koliko iznosi sirina
Jadrana. Na ušću Amazona nalazi se ostrvo Malagi
veličine Holandije
 PRIVREDA
 Najveći dio radnog sposobnog stanovništva je zaposlen u
uslužnim djelatnostima (42%), u poljoprivredi (31%), a u industriji
samo 27%. POLJOPRIVREDA
Veliki dio Brazila pokrivaju veoma plodna zemljišta, na kojima se
mogu
dobijati po dva ili tri roda godišnje. Sada se obrađuje samo 4% od
ukupne površine, ali ni u jednoj zemlji svijeta nema mogućnosti
tako velikog širenja obradivih površina kao u Brazilu.
Najveći dio zemljišta čine krupni veleposedi, od kojih su neki jednaki
površini srednjeameričkih država.
ŽIVOTINJSKI SVIJET
 STANOVNIŠTVO
 Prema nacionalnom istraživanju po uzorku kućanstava
(PNAD) iz 2008., 48,43% stanovništva (oko 92 milijuna)
izjasnilo se kao bijelo, 43,80% (oko 83 milijuna) kao smeđe
(miješano), 6,84% (oko 13 milijuna) kao crno, 0,58% (oko 1,1
milijun) kao azijsko i 0,28% (oko 536 000) kao američki
indijanci, dok se 0,07% (oko 130 000) nije izjasnilo o rasi.
Godine 2007., Nacionalna indijanska fondacija izvjestila je o
postojanju 67 različitih nekontaktiranih plemena, više u
odnosu na 40 iz 2005. Vjeruje se da Brazil ima najveći broj
nekontaktiranih naroda u svijetu.
 TURIZAM
 Turizam je značajan ekonomski sektor u više regija. S pet milijuna
stranih posjetitelja 2008., Brazil je glavna destinacija na
južnoameričkom turističkom tržištu i zauzima drugo mjesto po broju
stranih turista u Latinskoj Americi.
 Potrošnja stranih turista u Brazilu dosegla je 5,8 milijardi američkih
dolara 2008, 16,8% više nego 2007. Zemlja obuhvaća 3,4%
međunarodnih turističkih putovanja na američkom kontinentu (2008.).
Godine
 2005., izvozom dobara i usluga turizam je ostvario 3,2% nacionalnog
dohotka, te je zaslužan za 7% izravnih i neizravnih radnih mjesta u
brazilskom gospodarstvu. Procjenjuje se da je 2006. u sektoru bilo
 zaposleno 1,87 milijuna ljudi, sa 768 000 formalnih radnih mjesta (41%) i
1,1 milijuna neformalnih zanimanja (59%).Domaći turizam predstavlja
temeljni dio sektora, s 51 milijun putovanja u 2005.
R
I
O

D
E

Ž
E
N
E
R
O
 INDUSTRIJA
 Do polovine 20-og vijeka, u Brazilu je bila zastupljena samo lahka
industrija
- tekstilna, prehrambena, industrija duhana, kože i
obuće, drvna, farmaceutska itd. Naročito povoljni uslovi su postojali za
razvoj drvne industrije, budući da je Brazil po površini šuma na drugom
mjestu u svetu i da na svakog stanovnika otpada oko 8 hektara
šume, ali se ona neracionalno koristila, sto je dovelo do pojave velikog
ekološkog problema.