Džamija na Karićima

 Na planini Zvijezdi, tridesetak kilometara od Ilijaša a dvadesetak od

Vareša, ima jedna mala drvena džamija, u narodu poznata kao
Džamija na Karićima. To je jedna od najstarijih džamija u Bosni. U
blizine ove džamije nema kuća, na samku je. Drvena džamija na
Karićima dugo vremena nakon svoje izgradnje bila je centralna
džamija na području džemata Blaža. Brojni su razlozi koji su utjecali da
u samim Karićima, a i u okolnim mjestima do početka Drugog
svjetskog rata nije ostao niti jedan musliman, pa je samim time i
džamija ostala bez džemata. Najvjerovatnije da je glavni razlog
nestanka muslimanskog stanovništva epidemije kuge, ali i veliki ratovi
vođeni u periodu 18. stoljeća.
 Godina i datum izgradnje džamije nikada nisu tačno utvrđeni jer o
tome nema vjerodostojnog zapisa. Ipak, u haremu džamije nalazi se
nekoliko nišana (nadgrobnih spomenika) koji mogu dati neke podatke
o starosti džamije. Prema njima gradnju džamije možemo datirati u
početak 18. stoljeća, a negdje se preciznije spominje da je to bila
1716. godina,a vrlo je vjerovatno da je to bilo i prije.
Ne postoje tačni podaci o
vremenu izgradnje džamije na
Karićima. Prema nekim
informacijama, koje se prenose s
koljena na koljeno, džamija je
izgrađena neposredno po dolasku
Osmanlija u Bosnu.
Također, kazuje se da je drvenu
džamiju na Karićima podigao
Hajdar-dedo Karić. Ne zna se
tačno ko je bio Hajdar-dedo.
Prema jednom kazivanju Hajdar-
dedo je došao prije Osmanlijske
vojske u Bosnu, s ciljem
upoznavanja lokalnog
stanovništa s islamom, te je tako
podigao ovu džamiju na
Zvijezdi. Prema drugim
kazivanjima ovu džamiju
podigao je Hajdar, pisar Gazi
Husrev-bega. Naime, prema
nekim historijskim dokazima,
jedno veliko područje na platou
planine Zvijezde bilo je vakuf
Gazi Husrev-bega. Upravo zbog
toga postoje kazivanja da je ovu
džamiju podigao jedan od pisara
Gazi Husrev-bega, koji se zvao
Hajdar. 
Od temelja do krova džamija je napravljena od tesanog
drveta bez eksera i svojim se izgledom potpuno uklapa u
predivni prirodni ambijent koji je okružuje.
Džamija se u prvobitnom obliku, sa nekim manjim izmjenama održala sve do
proteklog rata kada je u septembru 1993. godine spaljena do temelja. Godine
2001. zahvaljujući brojnim donatorima džamija je obnovljena u svom
autentičnom prvobitnom izgledu.
Nedavna rekonstrukcija krova
Neobjašnjiva enigma nalazi se u haremu džamije, gdje u kamenu jednog od
nišana uvijek ima vode. Kada je temperatura čak i plus 40, voda je u nišanu, a
predanja kažu da su to suze osobe koja je plakala za ukopanim. Vjeruje se da je
voda ljekovita te vjernici u nju stavljaju kažiprst i uče dove za zdravlje
Prije hatma dove u
posljednjem vikendu jula,
obavlja se šest dova u samoj
džamiji u nedjeljama prije.
Hatma dova na Karićima bila
je sedma (posljednja) pa je i
svojim sadržajem privlačila
veliki broj posjetilaca. Razlog
velike posječenosti je i to što je
ona trajala tri dana, od džume-
namaza u petak do podne-
namaza u nedjelju. I na ovu
dovu kao i na druga dovišta u
Bosni i Hercegovini dolazili su
samo muškarci. Dove su jedina
prilika zašto su muslimani
nakon kuge dolazili gore i
džamija je sačuvana, iako
nema džemata više od 250
godina.
Džamija na Karićima u potpunosti je izgrađena od drveta, uključujući i krov od drvene šindre. Drvo
korišteno za izgradnju “originalne” džamije, one koja je zapaljena 1993. bila je tesana borovina. I nakon
rekonstrukcije i obnove korišten je isti materijal. Tokom obnove džamije, građa je tesana ručno.
Džamija je mala, sa samo 6,2 x 7 metara u tlocrtu i kao takva, uz Kušlat džamiju na stijeni kod Zvornika,
spada u najmanje džamije u BiH.
 Džamija je 1968. detaljno fotografirana i
premjerena, te su zabilježeni svi važni detalji u
njenom vanjskom i unutrašnjem uređenju.
Zahvaljujući tim istraživanjima i zabilježnim
dimenzijama, džamija je nakon rata mogla biti
obnovljena u identičnim obliku.
 Poznato dovište
 Ovo dovište je značajno svetište muslimana i tu se održava tradicionalna dova u zadnjoj nedjelji
mjeseca jula.
  
 Ciklus dova vezanih za Hajdar-dedinu džamiju na Karićima otpočinjao je petog utorka po Jurjevu sa
tri uzastopne dove koje su se održavale utorkom u džamiji na Karićima, tri naredna utorka dove su
održavane na Humovima, Budoželjskoj planini i Selačkoj planini. Posljednja- sedma dova
održavana je jedanaestog utorka po redu kod džamije na Karićima. Poslije Drugog svjetskog rata
ovaj raspored dova je poremećen tako da su se svih sedam dova održavale nedjeljom na Karićima s
tim što su se mjenjali imami i džemati.
 Hatma dova na Karićima bila je sedma (posljednja) pa je i svojim sadržajem privlačila veliki broj
posjetilaca. Razlog velike posjećenosti je i to što je ona trajala tri dana, od džume-namaza u petak do
podne-namaza u nedjelju. I na ovu dovu kao i na druga dovišta u Bosni i Hercegovini dolazili su
samo muškarci.
 Dovište u Karićima kod Vareša jedno je od najposjećenih u Bosni i Hercegovini.
 Cijela manifestacija se održava u i oko drvene džamije stare nekoliko stoljeća. Džamija nakon
velikog pomijeranja stanovništva nema više svoga džemata i jedino je održavaju ovakva okupljanja.
Osim predavanja, vazova i mevluda ovdje se nakon jacije-namaza u subotu, posljednje sedmice
mjeseca augusta, organizira tradicionalni derviški zikr koji traje do sabaha sljedećeg dana.