ELEKTRIČNA ENERGIJA

• Jouleova toplina

• unutrašnja energija tijela

Dajana Jelčić Dubček

STATIČKI ELEKTRICITET

●
Tales (600 g. b.c.) jantar (grč. ἤλεκτρον = elektron)
kada se trlja vunenom krpom privlači lagana tijela

●
C. F. de Duffay (18. st.) elektricitet stakla i elektricitet smole

●
B. Franklin (18.st.) pozitivni (staklo) i negativni (smola) naboj

Naboj = osnovno svojstvo materije!!!

●
R. Millikan (1909.)
kvantizacija naboja: naboj dolazi samo u višekratnicima od e

𝑒  ≈ 1.6 ⋅ 10 −19 𝐶 jedinični naboj (najmanja količina naboja

koju više dalje ne možemo dijeliti)

elektron proton
𝑞
  𝑒 =− 𝑒  𝑞 𝑝=+ 𝑒

neutron
 𝑞 𝑛= 0

Tijela u prirodi su neutralna (jednak broj protona i elektrona)!

Coulombova sila

●
privlačna za naboje suprotnih predznaka

●
odbojna za naboje istih predznaka

Tijela u prirodi su neutralna

(jednak broj protona i elektrona)!

Ako želimo naelektrizirati tijelo,

tj. razdvojiti suprotne naboje
moramo uložiti rad za
savladavanje električne sile

(na primjer mehaničku energiju

trljanjem ili kemijsku energiju u
baterijama…)
I obrnuto… ako želimo naboj približiti istoimenim nabojima…

Ne mogu??? A zašto???
+𝑞 

Potrebno je uložiti
+¿
 
energiju (obaviti rad) za savladavanje
T
+¿
  (odbojne) električne sile!
+¿
 

𝑊=Δ𝐸
  𝑒𝑙 𝑝
 def. električni potencijal točkastog naboja Q 𝜑(𝑟)
 
na udaljenosti r od naboja   𝑄
φ ( 𝑟 ) =𝑘
𝑟
+¿ 
 𝑊 = Δ 𝐸𝑒𝑙 𝑝=𝑞 ⋅( φ− 𝜑 ∞ )
r

  = električna potencijalna energija naboja q u polju naboja

(u odnosu na “beskonačnost” gdje je

  = rad koji trebamo uložiti da „probni” naboj iz beskonačnosti

dovedemo do već postojećeg naboja

Analogija sa mehaničkim radom:

moramo uložiti rad da se popnemo na veću „visinu”, tj. na mjesto veće električne potencijalne energije
 Ne mogu??? A zašto???
+
Potrebno je uložiti energiju
= rad za savladavanje električne sile!
+¿
 
T
+¿
 
+¿
   𝑊 = Δ 𝐸 𝑒𝑙 𝑝 =𝑞 ⋅( φ− 𝜑 ∞ )

W = električna potencijalna W = rad potreban da naboj q

energija naboja q u točki T dovedemo iz “beskonačnosti”
(u odnosu na “beskonačnost”) (iz daleke točke u kojoj je
djelovanje naboja zanemarivo)
do točke T
𝜑
  ∞=0

  električni potencijal u točki T= električna potencijalna energija po jediničnom naboju

= rad potreban da jedinični naboj (naboj od 1 C) dovedemo iz u polje drugih naboja
 Ako želimo naboj premjestiti sa mjesta potencijala na mjesto potencijala
… moramo svladati razliku električnih potencijalnih energija

𝑈
  =Δφ=φ2 − φ1 def. napon = razlika potencijala

 𝑊 = Δ 𝐸𝑒𝑙 𝑝= 𝑞 𝑈
+
𝜑  1

+¿
  Potrebno je uložiti energiju
T
+¿
  (rad) za savladavanje električne sile!
+¿
 
𝜑  2
 + +   rad koji treba uložiti da se

+
W
  = Δ 𝐸=𝐸𝑒𝑙 p ,2 − 𝐸𝑒𝑙𝑝 , 1 naboj „podigne” na višu
električnu potencijalnu
energiju, tj. da ga približimo
nakupini istoimenih naboja
koji ga odbijaju

𝑈
  =Δφ=φ2 − φ1 def. napon = razlika potencijala

  U = rad koji treba uložiti da se jedinični naboj premjesti u električnom polju iz

točke 1 u točku 2 (sa potencijala na potencijal 2)

 ... rad koji treba uložiti da se naboj premjesti između

𝑊
  =𝑞 𝑈
dvije točke između kojih vlada razlika potencijala U (napon)

… energija koju bi zaradio naboj koji ”slobodno padne” sa više

elektrostatske energije na nižu
 +++++++
 
1 2

𝑊
   = 𝑊=𝑞
  𝑈
+
+-+-+-+-+-+-+- - - - - - - -
• na izvoru se ulaže rad   • između polova na izvoru uspostavlja se razlika potencijala
za razdvajanje naboja (napon
(da bi „podigli” naboj do nakupine + treba uložiti rad)

+++++++
3
• ako polove izvora spojimo vodičem,
𝐼  kroz trošilo prolaze naboji koji „rado” idu
ka nižoj elektrostatskoj energiji
(tamo gdje ima višak suprotnih naboja)
- - - - - - -
⟶ električna struja I (žaruljica svijetli)

Zakon očuvanja energije??? Na što se troši rad uložen na izvoru?

Električna struja je usmjereno gibanje naboja…

… sa mjesta više na mjesto niže električne potencijalne energije.

𝑈  +++++++

Δ𝑞 𝐶
𝐼 
 
𝐼=
Δ𝑡
[
 
𝑠
=𝐴
] (amper)

- - - - - - -

I = jakost električne struje = naboj koji prođe presjekom A vodiča u jedinici vremena (u 1 sekundi)
 I = jakost električne struje = naboj koji prođe presjekom A vodiča u jedinici vremena (u 1 sekundi)

𝑈  +++++++

𝐶
𝐼  =
Δ𝑞
Δ𝑡 [
 
𝑠
=𝐴
] (amper)
𝐼 

- - - - - - -

Električna struja je usmjereno gibanje naboja…

… sa mjesta više na mjesto niže električne potencijalne energije

 prosječna brzina usmjerenog gibanja elektrona je stalna i

relativno mala
  Δ𝑞
𝐼= =𝑛𝑒 𝑣 𝐴 ⇒ postoji otpor kretanju elektrona kroz vodič i žaruljicu
Δ𝑡 koji troši električnu energiju

  … jako mala u usporedbi sa termalnim brzinama

Električna struja je usmjereno gibanje naboja…
… sa mjesta više na mjesto niže električne potencijalne energije.

𝑈  +++++++

 
𝐼 

- - - - - - -

  Δ𝑞
𝐼=  
Δ𝑡 (električna snaga)

Na izvoru se ulaže energija (rad za razdvajanje naboja).

Rezultirajuća električna potencijalna energija se troši pri prolazu kroz trošila (žice, žaruljica)
na savladavanje otpora kretanju elektrona.
 Eksperiment… za omske vodiče

𝑈  +++++++

𝑅  𝐼
 

𝐼  𝑈 
- - - - - - -
R = otpor trošila

I = jakost električne struje

 𝐼 = 𝑈
= naboj koji prođe presjekom A vodiča u jedinici vremena (u 1 sekundi)
𝑅
I je proporcionalna je razlici potencijala (naponu) na krajevima vodiča,
a obrnuto proporcionalna otporu vodiča R. Ohmov zakon

Pri prijenosu naboja, električna struja obavlja rad W (troši električnu energiju),
kojim se električna energija prevodi u druge oblike energije.
  𝐼 = 𝑈
𝑅

Ohmov zakon
 Čovjek izađe mokar iz kade i slučajno dotakne žicu pod naponom od 220 V.
Kolika struja potekne tijelom, ako je otpor ljudskog tijela približno 1000

𝑈 220 𝑉
𝐼  = =
𝑅 1000 Ω

𝐼  =0.22 𝐴=220 𝑚𝐴 …. opasna po život

~ 1 mA…. najmanja jakost struje koju čovjek može osjetiti

> 10 mA…. izaziva nevoljno stezanje mišića, otežava disanje.

> 100 mA …. izaziva kontrakcije srčanog mišića, može biti smrtonosna

Otpor ljudskog tijela ovisi o vrsti tkiva kojim struja prolazi.

Suha i neozlijeđena koža štiti tijelo, ali ako struja ipak poteče unutarnjim tkivima,
otpor se jako smanjuje i struja može smrtonosno porasti.

Zaštitna obuća – veliki ukupni otpor (tijelo+obuća), pa struja ne može poteći

ρ = otpornost materijala na 20ºC

vodiči

izolatori
 * Otpornost je svojstvo materijala i ovisi o specifičnoj strukturi kristalne rešetke....

otpornost metala (vodiča) raste sa porastom temperature

(elektroni su slabo vezani za matične atome i vrlo lagano preskaču
sa atoma na atom u rešetci → na višoj T sudari sa atomima su sve
češći i otpor raste)

otpornost (intrinsičnih) poluvodiča pada sa porastom

temperature
(elektroni su vezani uz matične atome, viša temperatura im
pomaže da se oslobode i putuju kroz rešetku, pa otpornost pada)

  Brzina usmjerenog gibanja

elektrona u vodičima je mala ),
ali se energija brzo (brzinom
em valova) prenosi sa kraja na
kraj vodiča

http://en.wikipedia.org/wiki/Electrical_resistivity_and_conductivity#mediaviewer/File:Newtons_cradle_animation_book_2.gif
 Otpornost – karakteristika materijala
  𝑙
𝑅=ρ
𝐴

vodiči
 ρ ( 𝑠𝑟𝑒𝑏𝑟𝑜 ) =1.59 ⋅10−8 Ω 𝑚
ρ = otpornost (karakteristika materijala)
−8
 ρ ( 𝑏𝑎𝑘𝑎𝑟 )=1.68⋅10 Ω𝑚
 ρ ( 𝑔𝑟𝑎𝑓𝑖𝑡 ) ≈ 3 ⋅10−6 Ω 𝑚

 ρ ( 𝑣𝑜𝑑𝑎 ) 101 −103 Ω 𝑚 2

  Ω⋅𝑚

ρ 
 ρ ( 𝑑𝑒𝑠𝑡 . 𝑣𝑜𝑑𝑎 ) =1.8 ⋅105 Ω𝑚
u fizici (SI sustav).. ρ [ 𝑚
=Ω 𝑚 ]
 ρ ( 𝑔𝑢𝑚𝑎 ) =1 ⋅1013 Ω 𝑚 2
  Ω⋅𝑚𝑚
izolatori
 ρ ( 𝑧𝑟𝑎𝑘 ) ≈ 2 ⋅1016 Ω𝑚 u elektrotehnici... [
ρ
𝑚 ]
*  a)Odredite otpor bakrene žice promjera 1 mm dugačke 1 m, ako je otpornost bakra
b) Kolika struja prolazi žicom ako njene krajeve priključimo na napon od 220 V?

𝐿=1
  𝑚 U (elektro)tehnici često sve izražavamo u
„karakterističnim” jedinicama:
𝑟=0.5
  𝑚𝑚
𝐿=1
  𝑚
𝜌=1.68⋅
  10 −8 Ω 𝑚 𝜌 −2 2
  =1.68⋅ 10 Ω 𝑚 𝑚 / 𝑚
2 −6 2
 𝐴=𝑟 𝜋 =0.785 ⋅ 10 𝑚   A
  𝐿
𝑅=𝜌 ⋅ 2
𝐴  𝑅= 𝜌 ⋅ 𝐿 =0. 0168 Ω 𝑚 𝑚 ⋅ 1𝑚
2
𝐴 𝑚 0.785 𝑚 𝑚
R=0.021
  Ω
𝑅=0.021
  Ω

Otpor bakrene žice je relativno malen,

𝑈 220 𝑉
𝐼  = = =4.7 A pa ga u strujnim krugovima najčešće
𝑅 0.021 Ω
zanemarujemo → „kratki spoj”.
*
 
Otpornik grijača izrađen je od žice od konstantana površine poprečnog presjeka Specifični
otpor konstantana je Žica je namotana oko izolatora u obliku zavojnice sa 3000 zavoja
polumjera 0.5 cm.
a) Odredite duljinu žice od koje je izrađen otpornik!
b) Odredite otpor otpornika!
c) Odredite snagu grijača kada se priključi na napon od 220 V!

R  𝑅 = 𝜌 ⋅ 𝐿 =0. 49 Ωm m ⋅ 94.25 m Pazite na

  𝐴 m 2
1.8m m usklađivanje
mjernih jedinica!
𝐿
  ≈ 3 000⋅ 2 𝑅 𝜋 =94.25 𝑚 𝑅=25.7
  Ω
  A
  𝑈2
  Ωm m 2 𝑃=𝑈 𝐼 = =1883 W
𝜌=0. 49 𝑅
m
 Resistivity and temperature coefficient at 20°C
*Otpornost (otpor) vodiča raste
proporcionalno porastu temperature…

 Δ 𝑅
∼ Δ𝑡
𝑅0

  𝜌 ( 𝑡 ) = 𝜌0 ¿

 
(približno konstantan u području
sobnih temperatura)

  𝑅 ( 𝑡 )= 𝑅 0 ¿
*
 Otpor bakrene žice na 20°C iznosi Odredite otpor žice kada se žica zagrije do 80°C!
Termički koeficijent otpora bakra na sobnoj temperaturi je približno

𝑡  0=20 ° 𝐶   )

𝑡=80
  °𝐶   ( 80 ° 𝐶 )=20 mΩ(1+0.0040 ⋅(80 − 20))
𝑅

𝑅
  ( 80 ° 𝐶 )=24.8 mΩ
 

𝛼=0.0040
  /° 𝐶
Što je otpor?
 Joulova toplina – pretvorba električne u toplinsku energiju
Drudeov model „elektronskog plina”
- elektroni u vodiču (metalu) su gotovo slobodni
(slabo vezani za matične atome) i
nasumično se kreću kroz vodič
(podjednako u svim smjerovima, kao atomi u plinu).

Ako vodič priključimo na napon, elektroni se

usmjeravaju - „padaju” ka nižoj elektrostatskoj
potencijalnoj energiji. Pri tom se ne ubrzavaju, već
električnu potencijalnu energiju troše u sudarima sa
ionima i nečistoćama u kristalnoj rešetci koje
zatitravaju oko ravnotežnih položaja
⇒ rešetka se grije (Jouleova toplina)

Električna energija izvora troši se na savladavanje otpora vodiča

i pretvara u unutarnju energiju vodiča!
(zakon očuvanja energije)

Na višim temperaturama sudari sa ionima su sve učestaliji ⟹ otpor vodiča raste sa temperaturom
 Električna struja je usmjereno gibanje naboja…
… sa mjesta više na mjesto niže električne potencijalne energije.

𝑈  +++++++

 
𝐼 

- - - - - - -

  Δ𝑞
𝐼=  
Δ𝑡 (električna snaga)

Na izvoru se ulaže energija (rad za razdvajanje naboja). Rezultirajuća električna potencijalna energija troši
se pri prolazu kroz trošila (žice, žaruljica) na savladavanje otpora kretanju elektrona.
  

Kinetička energija elektrona predaje se atomima

u kristalnoj rešetci koja se zbog toga grije.
(zakon očuvanja energije)

𝑊
  = 𝑃⋅𝑡 Jouleova toplina
𝑃=𝑈 ⋅𝐼
 

= energija oslobođena na grijaču

= utrošena električna energija
Kada je električno kuhalo priključeno na razliku potencijala od 220 V, njime prolazi struja
jakosti 5A.
a) Kolika je snaga kuhala?
b) Koliko će električne energije kuhalo potrošiti ako je uključeno 2 h? Rezultat izrazite u J i u
kWh! Na što se troši ta energija?
c) Električni distributer obračunava 1 kWH po cijeni od 0.5 kn. Koliko potrošač treba platiti
za 2 sata rada kuhala?
Kada je električno kuhalo priključeno na razliku potencijala od 220 V, njime prolazi struja
jakosti 5A.
a) Kolika je snaga kuhala?
b) Koliko će električne energije kuhalo potrošiti ako je uključeno 2 h? Rezultat izrazite u J i u
kWh! Na što se troši ta energija?
c) Električni distributer obračunava 1 kWH po cijeni od 0.5 kn. Koliko potrošač treba platiti
za 2 sata rada kuhala?

𝑈
  =220 𝑉

𝐼  =5 𝐴
1  𝑘𝑊h=1000 𝑊 ⋅3600 𝑠=3.6 𝑀 𝐽

 𝑃=𝑈 ⋅𝐼 =1100W =1.1 k 𝑊

𝑊
  = 𝑃⋅ 𝑡 =7 920 000 𝐽 =7.92 𝑀𝐽

𝑊=1.1kW
  ⋅2 h=2.2 𝑘𝑊h 0.5
  1.1
  𝑘𝑛/𝑘𝑊h

Na što se utrošila energija?

Koliki je otpor grijača u
električnom kuhalu?
Nominalna snaga električne grijalice, predviđene za napon od 220 V, iznosi 3000 W.
a) Odredite otpor grijača na grijalici!
b) Kolika bi bila snaga grijalice, kada bi je priključili na mrežu od 110 V?

  𝑈
𝑃=𝑈 ⋅ 𝐼 =𝑈 ⋅
 𝑃=𝑈 ⋅𝐼 ili… 𝑅

2
𝑃 3000 𝑊  𝑃= 𝑈
𝐼  = = =13.64 𝐴 𝑅
𝑈 220 𝑉

U 220 V
𝐼  = =   𝑈 2
( 220 𝑉 ) 2
R 13.64 A 𝑅= =
𝑃 3000 𝑊

  𝑈
R=
𝐼
=16.13  𝑅=16.13
  Ω
Nominalna snaga električne grijalice, predviđene za napon od 220 V, iznosi 3000 W.
a) Odredite otpor grijača na grijalici!
b) Kolika bi bila snaga grijalice, kada bi je priključili na mrežu od 110 V?

  𝑈
𝑃=𝑈 ⋅ 𝐼 =𝑈 ⋅
 𝑃=𝑈 ⋅𝐼 ili… 𝑅

2
𝑃 3000 𝑊  𝑃= 𝑈
𝐼  = = =13.64 𝐴 𝑅
𝑈 220 𝑉

U 220 V
𝐼  = =   𝑈 2
( 220 𝑉 ) 2
R 13.64 A 𝑅= =
𝑃 3000 𝑊

  𝑈
R=
𝐼
=16.13  𝑅=16.13
  Ω

′2
′     ′= 𝑈 = 𝑃
𝑃 (grijač ima neki fiksni
𝑈
  = 110 𝑉 → 𝑈
2
4
otpor, pa stvarna snaga
ovisi o naponu)
Nominalna snaga električne grijalice, predviđene za napon od 220 V, iznosi 3000 W.
a) Odredite otpor grijača na grijalici!
b) Kolika bi bila snaga grijalice, kada bi je priključili na mrežu od 110 V?

  𝑈
𝑃=𝑈 ⋅ 𝐼 =𝑈 ⋅
𝑅
ili… 𝑃=𝑈
  ⋅𝐼
2
 𝑃= 𝑈
𝑅 𝑃 3000 𝑊
𝐼  = = =13.64 𝐴
𝑈 220 𝑉

𝑈
2
( 220 𝑉 ) 2
U 220 V
 
𝑅= = 𝐼  = =
𝑃 3000 𝑊 R 13.64 A

  𝑈
𝑅=16.13
  Ω R= =16.13 𝐴
𝐼

  ′
  = 𝑃 (grijač ima neki fiksni
𝑈 ′ 𝑃
  = 110 𝑉 → 4 otpor, pa stvarna snaga
ovisi o naponu)
 U posudi se nalazi 2 dl vode temperature 30. U vodu je uronjen (izolirani!) grijač otpora
20 Ω kojim teče struja jakosti 3 A.

a) Koju količinu topline je potrebno dovesti vodi da bi je zagrijali do 90?

b) Kolika je snaga grijača?
c) Koliko je vremena potrebno za zagrijavanje vode?
Toplinski kapacitet vode iznosi 4190 J/(kgK).

U zadatku pretpostavite da su gubitci energije na zagrijavanje okoline zanemarivi, tj. da

se sva električna energija utroši na zagrijavanje vode.

𝑃=𝑈
  𝐼 =𝑅 𝐼 ⋅ 𝐼

Q=mC
  Δ𝑇 =50 280 𝐽
2
𝑃=𝑅𝐼
 

P=
  R ⋅ 𝐼 2 =180 𝑊
𝑊 𝑄
𝑡  = = =279 𝑠= 4 min 39 𝑠
𝑃 𝑃
 Električna
  struja je usmjereno gibanje naboja

sa mjesta više na mjesto niže električne potencijalne energije.

Ohmov zakon: jakost struje kroz omski vodič proporcionalna je razlici električnog potencijala (naponu) na krajevima vodiča i
obrnuto proporcionalna otporu

Snaga električne struje je rad električne struje po jedinici vremena

koja se, uz Ohmov zakon, može izraziti kao

Pri prijenosu naboja, električna struja obavlja rad W,

kojim se električna energija prevodi u druge oblike energije.

Pri prolasku kroz omski vodič, električna se energija troši na savladavanje otpora vodiča i prevodi u (najčešće neželjenu) Jouleovu
toplinu. Umjesto toga, električnu je energiju moguće uz pomoć elektromotora prevesti u mehaničku energiju.
Elektromotor dizalice priključen je na izvor istosmjernog napona 100 V.
Kroz elektromotor pri radu prolazi struja jakosti 10 A.
a) Kolika je korisna snaga dizalice, ako je korisnost (efikasnost) dizalice 60%?
b) Dizalicom se podiže teret mase 200 kg. Do koje se maksimalne visine može teret
podići za 30 s?

Elektromotor – pretvorba električne energije u

mehaničku (djelovanje magneta na vodič kojim teče
električna struja)

Pri prijenosu naboja, električna struja obavlja rad W,

kojim se električna energija prevodi u druge oblike energije.
Elektromotor dizalice priključen je na izvor istosmjernog napona 100 V.
Kroz elektromotor pri radu prolazi struja jakosti 10 A.
a) Kolika je efektivna snaga dizalice, ako je korisnost (efikasnost) dizalice 60%?
b) Dizalicom se podiže teret mase 200 kg. Do koje se maksimalne visine može teret
podići za 30 s?

𝑃
  𝑒𝑓 =0.60𝑈 𝐼 =600 𝑊

𝑡  =30 𝑠

𝑊
  = 𝑃𝑒𝑓 𝑡 =18 000 𝐽

  𝑊 18 000 𝐽
h= = =9 𝑚
𝑚𝑔 2000 𝑁

Elektromotor – pretvorba električne energije u mehaničku

(djelovanje magneta na vodič kojim teče električna struja)
 Hidroelektrane
pretvorba gravitacijske potencijalne energije
vode u električnu energiju

2000 MW snaga svih

hidrelektrana u Hrvatskoj
(60% ukupne snage svih
naših elektrana)

Električni generator
pretvorba kinetičke energija rotora u
električnu putem elektromagnetske indukcije
 Naša najveća HE Zakučac na rijeci Cetini ima instalirani vodeni protok od 220
Tzv. konstruktivni pad vode iznosi približno 250 metara.
a) Odredite snagu hidroelektrane!
b) Koliko električne energije hidroelektrana može proizvesti godišnje (ako radi punim pogonom)?
Rezultat izrazite u J i u kWh!
 Naša najveća HE Zakučac na rijeci Cetini ima instalirani vodeni protok od 220
Tzv. konstruktivni pad vode iznosi približno 250 metara.
a) Odredite snagu hidroelektrane!
b) Koliko električne energije hidroelektrana može proizvesti godišnje (ako radi punim pogonom)?
Rezultat izrazite u J i u kWh!

3
 volumni protok vode Δ 𝑉 =220 m
Δ𝑡 s

  Δ𝑚 kg
⤑ maseni protok =220 000
Δ𝑡 s

 𝑃= Δ 𝑊 = Δ 𝑚 𝑔 h =¿ 220 000 𝑘𝑔 ∙ 10 𝑚 ∙ 250 𝑚=550 000 000 𝑊 =550 𝑀𝑊

Δ𝑡 Δ𝑡 𝑠
2
𝑠

(𝑠𝑡𝑣𝑎𝑟𝑛𝑎
  𝑠𝑛𝑎𝑔𝑎 𝐻𝐸 𝑍𝑎𝑘𝑢 č 𝑎𝑐 486 𝑀𝑊 , 𝑠𝑟𝑒𝑑𝑛𝑗𝑎 𝑔𝑜𝑑𝑖 š 𝑛𝑗𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑛𝑗𝑎 𝑜𝑘𝑜 1500 𝐺𝑊h)
 HE Zakučac 2 097 MW
Instalirani volumni protok 220 m3/s  snaga svih hidrelektrana u Hrvatskoj
(2 x 50 m3/s + 2 x 60 m3/s). (60% ukupne snage svih naših elektrana)
konstruktivni pad vode je 250,4 m
ukupna snaga 486 MW
maksimalna godišnja proizvodnja  2 430 GWh
srednja godišnja proizvodnja 1440,46 GWh  (2010.)

HE Đerdap 1 Brana tri klanca (Kina)

maksimalna kota uspora - 69,50 m 181 m visoka brana, dugačka 2.3 km,
računski neto pad - 27,16 m protok 116 000 m3/s,
instalirani protok - 4800 m3/s promjer turbine 10 m
ukupna snaga elektrane – 1 026 MW 75 okretaja u minuti
prosječna godišnja proizvodnja – 5650 GWh 34 generatora od po 700 MW,
prosječna god. proizvodnja 100 TWh