Professional Documents
Culture Documents
Poremećaj Metabolizma Proteina-Giht Filip Kecman IV3
Poremećaj Metabolizma Proteina-Giht Filip Kecman IV3
Poremećaj Metabolizma Proteina-Giht Filip Kecman IV3
proteina-giht
Filip Kecman IV3
Medicinska škola „Stevica Jovanović“ , Pančevo
Mentor:Snežana Milosavljević
Proteini
Proteini ili belančevine su prirodni polipeptidi koji su
izgrađeni od velikog broja aminokiselinskih ostataka, koji
su poređani u linearne lance i spojeni međusobno
peptidnim vezama između ugljenikovog atoma i
amino grupe dve aminokiseline.[1] Sekvenca amino kiselina u
proteinu definisana je u genima i sadržana u
genetičkom kodu. Genetički kod određuju 20 „osnovnih“
amino kiselina. Proteini mogu da deluju zajedno da bi tako
lakše dostigli određene funkcije i zato se vezuju u stabilne
komplekse. Kao i svi biološki makromolekuli, kao što
polisaharidi i amino kiseline, i proteini ulaze u sastav živih
organizama i učestvuju u svim procesima među ćelijama.
Klasifikacija proteina
Proteini se klasifikuju prema njihovim fiziološkim
funkcijama na:
strukturne proteine (npr. kolagen)
skladišne (rezervne) proteine (npr. feritin)
transportne proteine (npr. ceruloplazmin, transferin)
enzime (npr. kreatin-kinaza, lipoproteinska lipaza i
sl.)
kontraktilne proteine (oni koji izazivaju mišićnu
kontrakciju – aktin i miozin)
proteine odbrane (imunoglobulini)
proteine koagulacije, kao I
mnoge druge vrste proteina koji vrše specifične
funkcije u čitavom organizmu.
Metabolizam proteina
Glavni izvori
aminokiselina su
proteini uneti
hranom.
Svi proteini našeg organizma su izgrađeni od 20
aminokiselina od kojih se 11 može sintetisati u
organizmu-Neesencijalne aminokiseline
10 od ovih 11 AK(aminokiselina) mogu da se
sintetišu iz glukoze (međuproizvodi glikolize i
Krebsovog ciklusa)
Za sintezu jedanaeste neesencijalne AK tirozina
potrebna je esencijalna AK fenil alanin
Preostale 9 AK se u organizam se u organizam unose
hranom-Esencijalne AK
Glukogene AK – prilikom razgradnje daju
intermedijere iz kojih se može sintetisati glukoza
Ketogene AK- prilikom razgradnje daju intermedijere
iz kojih se mogu sintetisati ketonska tela
Poremećaji metabolizma proteina i
uzroci
1.Albinizam-nepostojanje enzima tirozinaze
u melanocitima, zbog čega se ne stvara
pigment melanin u koži, kosi i očima
2.Fenilketonurija-nepostojanje fenilalanin
– GIHT
Dolazi do taloženja kristala mokraćne
zglobova
simptomi obično traju od 5 do 10 dana
epizodični napadaji (povremeno javljanje –
kvrge,
ograničeno pokretanje zahvaćenog zgloba i
ukočenost.
Terapija
Giht nije potpuno izlečiv, ali kroz pravilnu prehranu, zdrav
stil života i lekove, simptomi gihta mogu se ublažiti, a
razvoj bolesti zaustaviti. Lečenje se može sastojati iz
jednog ili kombinacije postupaka.
Pravilna prehrana je najbolja prevencija, dok se tokom
akutne i hronične faze simptomi mogu ublažiti lekovima
Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAIL) smanjuju bol i
upalu, a uzimaju se oralno dok god traju simptomi i još 3 –
4 dana nakon što se simptomi povuku. U NSAIL lekove
spadaju: tenoksikam, diklofenak, indometacin.
Kortikosteroidi se koriste ako je bolest u uznapredovalom
stadijumu; zaustavljaju proizvodnju mokraćne kiseline;
najčešće se koriste u dugoročnom liečenju starijih osoba i
onih s visokim stepenom izlučene mokraćne kiseline.
Literatura
https://
www.biologydiscussion.com/biochemistry/pr
otein-metabolism/diseases-due-to-errors-in
-protein-metabolism/43916
https://
www.krenizdravo.hr/zdravlje/giht-simptomi-
i-prehrana