Semestar IV, šk.god.

2015/16

ARHITEKTONIKA
-PROSTOR-
TEMA BR.1.

POJAM PROSTORA ,
POJAM ARHITEKTONSKOG
PROSTORA

1
Prof.dr Rifat Alihodžić
2
Od kada je čovjek počeo da razvija svoju
svijest, počeo je i razvoj njegovog shvatanja
prostora u kome postoji. Od prvobitnog oblika
shvatanja samo onog prostora u kome je
mogao da se kreće, lovi i živi, tokom vremena
je rastao i razvijao se prostor u kome se nalazi.
Prije svega u njegovoj svijesti. Samim tim
prostor je postao odraz svijesti o njegovom
postojanju. Što znači da je prostor kako god da
ga opisujemo ipak samo ljudska tvorevina. Ne
sam prostor koji je takav kakav jeste, još mnogo
vremena prije nego je čovjek počeo da ga
shvata, nego njegov način opisivanja.

3
Možda je prvi oblik opisivanja prostora sa nekim
dimenzijama, bio ravan prostor. Prije toga nekih
dimenzija nije moglo ni da bude. Taj ravan prostor
imao je svega dvije dimenzije. To su dužina i širina.
Takav opis je počeo u doba stare grčke, što i
govori njegov naziv "Euklidski prostor". Slijedilo je
dosta vremena dok se prostor nije proširio sa dvije
na tri dimenzije. Prostor je dobio i visinu. Tako da
je nastao prostor u kome postoji kretanje lijevo-
desno, napred-nazad, gore-dolje. Na početku
dvadesetog vijeka saznanje o prostoru je prešlo
okvire našeg planetarnog sistema, čime su se tri
dotad korištene dimenzije pokazale kao
nedovoljne.

4
Anštajnov opis prostora nas uvodi u svijet novih dimenzija,
kojima možemo i moramo, da opišemo prostor koji smo
mogli da shvatimo. Prostor dobija još jednu dimenziju koja
je pre i toga postojala kao fizička veličina. To je vrijeme. 
Vrijeme se sjedinjuje sa prostorom u ono što se naziva
prostorno-vremenski kontinium. Prostor postaje
četvorodimenzionalan. Za matemetičko prikazivanje tog i
takvog prostora koriste se koordinate, a to su x, y, z i t.
Prve tri su koordinate koje stoje pod pravim uglom jedna u
odnosu na ostale dve. Vreme (t) se ne prikazuje u tom
koordinatnom sistemu sa nekim uglom koji je stalan, niti je
stvaran. Stvaran u onom smislu da nalikuje na prve tri
dimenzije. No vrijeeme je ipak dio tog sistema, u kome se
prikazuje kao još jedna dimenzija.

5
 ZAŠTO SU NASTALI OVI OBJEKTI ?

ZAHA HADID LIBESKIND

STONHENDŽ

6
UPOTREBNA VRIJEDNOST OBJEKTA ( ZBOG PROSTORA) DAJE ARHITEKTURI I SOCIJALNU DIMENZIJU !!! 2
 SKULPTURA SLIKA FILM

POZPZORIŠTE INDUSTRIJSKI DIZAJN (PRIMIJENJENA UMJETNOST)

UPOTREBNA VRIJEDNOST ARHITEKTONSKOG OBJEKTA DAJE MU KARAKTER PRIMIJENJENE

UMJETNOSTI. ZATO JE UPRAVO ZASLUŽAN UPOTREBLJIVI PROSTOR, NAMIJENJEN ODREĐENOJ
FUNKCIJI (FUNKCIJAMA)
7
 BRUNO ZEVI: „KAKO GLEDATI ARHITEKTURU“

PROSTOR JE „PROTAGONISTA“ ARHITEKTURE, DAKLE -UZROK

NJENOG STVARANJA

UPOTREBLJIVI PROSTOR JE PRIMARNA POTREBA A NJEGOVA ARTIFICIJELNOST (KADA JE PRISUTNA)

DAJE MU ATRIBUT ARHITEKTONSKOG (ODNOSNO, EKZISTENCIJALNOG).

8
ZA SADA JE DOVOLJNO DA PRIHVATIMO: ARTIFICIJELAN PROSTOR NIJE I EGZISTENCIJELAN
LAO CE : „SUŠTINA ĆUPA JE U NJEGOVOJ PRAZNINI..“
ARISTOTEL : „.. NEŠTO ŠTO SADRŽI STVARI..“

9
SUŠTINA RHITEKTONSKOG DJELA JE U NJEGOVOJ
UPOTREBLJIVOSTI (PROSTORA)

10
 PROSTOR I DOGAĐAJ U NJEMU STAVRAJU NOV VIZUELNI KARAKTER CJELINE

11
PROSTOR JE U OPAŽAJNOJ INTERAKCIJ SA FUKCIJOM, ŠTO NIJE SLUČAJ SA ARH.FORMOM
ZNAČAJ ANGAŽOVANOG I NEANGAŽOVANOG PROSTORA
U OPAŽANJU

12
 PRAZNA I „ANGAŽOVANA „ ULICA

PRAZAN I „ANGAŽOVAN „ PROSTOR

13
DOGAĐAJ I PRAZNINA

14
BESKRAJ I PRAZNINA-PROVOKACIJA EMOCIJA

15
DE KIRIKO-SLIKAR PRAZNINE ARH. PROSTORA
16
DE KIRIKO-PRAZNINA I ZAPOSJEDNUTOST

AKCIJA MIJENJA DOŽIVLJAJ PROSTORA !

17
DINAMIČKA AKCIJA SKULPTURE

DE KIRIKO 18
DALI-BESKRAJ PROSTORA

19
VOJO STANIĆ-MAGIJAP ROSTORA

20
21
STEPEN ANGAŽOVANOSTI PROSTORA
MIJENJA NJEGOV DINAMIČKI KARAKTER

22
PROMJENE UKUPNE SIKE ZAVISNO O TIPA ANGAŽMANA
PROSTORA

23
 PROSTOR PRUŽA ŠANSU ZA „AKCIJU“ I OD NJE ZAVISI
ARHITEKTNSKA ENEVLOPA JE MANJE PODLOŽNA PROMJENI

24
UPOTRBLJIVOST PROSTORA OBJEKTA GENERIŠE URBANI KONCEPT GRADA !!!
FUNKCIJA OLIMPIJSKOG STADIONA UTIČE NA URBANI KONCEPT GRAD (MINHEN-PRIMJER)

25
A ARHI TEKTONSKA FORMA STADIONA NA SLIKU GRADA.....

26
PREDMET (AKCIJA) ANGAŽUJE-“TROŠI“ PRAZNINU (PROSTOR)

27
RAZLIKUJEMO PROSTOR –KAO OPŠTI POJAM I „ARHITEKTONSKI PROSTOR“

PROSTOR (OPŠTI) JE NEMJERLJIV KAO I VRIJEME

ARHITEKTONSKI PROSTOR IMA TRI PROSTORNE DIMENZIJE I JEDNU VREMENSKU

VRIJEME JE NJEGOVA „ČETVRTA DIMENZIJA“

OSNOVA ZGRADE PLAN GRADA 28

POD ARHITEKTONSKIM PROSTOROM PODRAZUMIJEVAMO
„UZURPIRANI“ PRIRODNI PROSTOR ILI PROSTOR NASTAO
PROCESOM GRAĐENJA

GRAĐENJE PROSTORA NIJE PRIVILEGIJA

ČOVJEKA, ALI JEDINO ON SVJESNO GRADI
UNOSEĆI INDIVIDUALNE RAZLIKE U KONCEPT
29
PROSTORA
ČOVJEK TAKOĐE „UZURPIRA“ PROSTOR U SVOM POČETNOM RAZVOJU
PRIHVATAJUĆI GA IZ RAZLOGA ČISTE FUNKCIJE (NEMA RHITEKTURE) !!!

ALI SE NI U PEĆINI NE ODRIČE STVARALAČKOG ČINA

PONEKAD TO ČINI I DANAS 30

STVORENI ARHITEKTONSKI PROSTOR NASTAJE NA DVA NAČINA:
DUBLJENJEM I GRAĐENJEM !

KAPADOKIA-TURSKA AJANTA-INDIJA

31
 KAPIJA SLONOVA , AJANTA -INDIJA

LAVLJA KAPIJA U MIKENI-GRČKA CIVILIZACIJA

32
PETRA-JORDAN

33
TODAO ANDO: CHICHU ART MUSEUM-NAOHIMA-JAPAN

34
TODAO ANDO: CHICHU ART MUSEUM-NAOHIMA-JAPAN

35
EKOLOŠKA RHITEKTURA –POVRATAK „DUBLJENJU“ PROSTORA

36
37
38
39
SA OVOM ARHITEKTUROM
CIVILIZACIJSKI KRUG SE
ZATVARA. ČOVJEK SE VRAĆA
TAMO ODAKLE JE POČEO.

40
TRADDICIONALNAARHITEKTURA
„ZEMLJE“ U AFRICI

Ista ideja na novi način !! 41

 42
HVALA NA PAŽNJI !