 Ženski nasuprot muškom sportu

Zašto muškarci više vole sport nego žene?

• Psiholozi sa Sveučilišta u Michiganu

negiraju da su žene i muškarci podjednako
zainteresovani za sport, a posebno za one
sportove koji iziskuju izraziti takmičarski
duh
• Robert Deaner kao vođa istraživačke grupe
37 Zemalja, u svakoj se pokazalo da se
žene manje bave sportom od muškaraca
• Od 1970-ih općenito se smatra da je razlog za
to što su žene manje zastupljene u sportovima,
to što nisu imale prilike aktivno se baviti
sportom
• U prosvjetnom sistemu SAD-a tada je
djevojčica koje su se bavile atletikom bilo samo
7% od ukupnog broja skupa s mladićima.
Danas je taj omjer 42 %, a naučnici su otkrili i
još nešto. U Njemačkoj, gdje postoje i ženske
nogometne lige, ispalo je da čak i tamo
utakmice pohodi više muškaraca nego žena, 64
prema 56%
• Pokazalo se i to da pri
trčanju maratona čak tri
puta veći postotak trkača
nego trkačica sudjeluje u
utrkama kako bi pobijedio,
te da su žene sklonije
sudjelovanju kao vrhunskoj
vrijednosti
• Muškarci i žene se ipak rađaju s različitim obrascima
ponašanja, tako da su žene sklonije aktivnostima
poput gimnastike,joge...
• Muškarci se, naime, kroz sport razmeću kao,
primjerice, u svijetu ptica kad dominantni mužjak
nastoji impresionirati i ženke i druge mužjake kao
neko ko je sposobniji
• Neosporna je činjenica da postoji vrlo
malo sportova i disciplina u kojima su
žene bolje od muškaraca

• Iz toga je proizašao zaključak da su žene

slabiji, nježniji spol koji svojim sportskim
dostignućima ne može parirati, a kamo li
konkurirati muškarcima
• Kada se apsolutne mjere stave po strani i
u obzir uzmu svi oni fiziološki čimbenici
po kojima se kao spolovi razlikujemo,
aktivno sudjelovanje žena u sportu kroz
historiju, kao i sam udio žena u sportu –
sportašice se opasno približavaju
izjednačavanju rezultata.
• Trčanje u tome nije izuzetak. Uzmemo li u obzir
historijske okolnosti – ženama je više od 50 godina
kasnije dozvoljeno službeno sudjelovanje u
dugoprugaškim takmičenjima, odricanjima zbog rađanja
i emancipacija žena uopće, logično je da današnja
dostignuća trkačica nisu na razini onih koja ostvaruju
trkači.
 ...
• Žene i muškarci na treniranje reagiraju na
usporedan način. Kako se količina i intenzitet
treniranja povećava, aerobni kapacitet –
V02max raste, količina masnog tkiva se
smanjuje i izvedba se poboljšava, bez obzira na
spol.
• No, unatoč paralelnim reakcijama na treniranje,
muškarci češće ostvaruju bolje rezultate od žena koje
treniraju na jednak način. Jednim djelom za to je
odgovoran prirodan oblik dopinga koji posjeduju
muškarci – hormon testosteron. Testosteron utječe na
proizvodnju hemoglobina, proteina crvenih krvnih
zrnaca koji je nosioc kisika i povećava koncentraciju
crvenih krvnih zrnaca u krvi. Glavni ženski hormon –
estrogen – nema takav utjecaj. Kao rezultat tog – svaka
litra krvi muškarca sadrži oko 150-160 grama
hemoglobina, dok je kod žena taj broj samo 130-140
grama. Zaključak je da litra ženske krvi sadrži otprilike
11% manje kisika naspram iste količine krvi kod
muškaraca.
• Zanimljivo je spomenuti da su svjetski rekordi muškaraca
za distance od 800 m pa sve do maratona za oko 11% bolji
od ženskih
• Trenutni je svjetski rekord u maratonu kod muškaraca
2:02:57, dok je kod žena nešto manje od 11% slabiji –
2:15:25
 Druga razlika
• Testosteron, osim na količinu crvenih krvnih zrnaca utječe
i na rast mišićne mase, dok estrogen u žena potiče
akumulaciju masnog tkiva

• Trkačice imaju 8-10% više masnog tkiva od trkača

• Ispitivanja provedena na 34 trkača i 34 trkačice

podjednake kondicijske spreme testirana na VO2max,
postotak tjelesne masti i ekonomičnost trčanja u kojoj su
imali 12 minuta za trčanje pokazala je da su trkači bili
znatno brži prosječno istrčavši 3.300 m, dok su trkačice
prosječno istrčale 2.750 metara
• Parametri mjereni prije utrke pokazali su da žene imaju prosječno
9% više tjelesne masti, što tijelu trkačica predstavlja “dodatni teret”,
te zbog toga troše više energije. Da bi se izjednačilo opterećenje, u
nastavku istraživanja trkačima su dodani utezi kako bi se simulirala
jednaka količina tjelesne masti. Svejedno, trkači su i dalje bili nešto
brži
• Iako je bitno smanjena razlika izvedbe između trkača i trkačica
simulirajući podjednake “uslove” za oba spola, prednost trkača i
dalje je postojala, što se pripisalo većoj ekonomičnosti trčanja kod
muškaraca tj. sposobnosti veće iskoristivosti energije
• Muškarci su u pravilu viši od žena, samim
tim i dužina njihovog koraka je veća

• Izmjereno je da trkači i trkačice koji

sudjeluju na Olimpijskim igrama imaju
prilično podjednaku kadencu (broj koraka
u minuti) – leži li jedan dio muške
superiornosti u tome da muškarci imaju
duži korak?
• Da bi to provjerili moramo koristiti drugačije
mjerilo, i to na način da se udaljenost
preračunamo u jedinice visine trkača i
stavimo u odnos s utrošenim vremenom
• Npr. ako žena istrči 10 km u 50 min, a
muškarac u 45 min jasno je da je muškarac
brži. Pretpostavimo da je prosječna visina
žene 1.67 m, a muškarca 1.82 m. Konvertirat
ćemo istrčanu distancu u mjerilo visine i
podijeliti ga utrošenim sekundama.
• 10000m/1.67 m = 5988,02/50 min tj. 3.000sec = 2,00
sekunde
• 10000m/1.82 m = 5494,51/45 min tj. 2.700sec = 2,04
sekunde

• Iz svega navedenog vidljive su neke (možda i

nepremostive) razlike u fiziologiji i građi tijela. No,
uspoređujući razlike u izvedbi trkačica i trkača, ne
mjerenih isključivo apsolutnim mjerilom – vremenom i
udaljenosti, napori trkačica, razvoj, napredak i dostignuća
u najmanju su ruku jednaka onima koje ostvaruju trkači.

• Vrijeme će pokazati hoće li žene u sportu uskoro dostići, a

možda i prestići muškarce
• Žene reaguju na treninge jednako kao i njihovi muški
suparnici. Muškarci imaju bolje rezultate u svim
sportovima koji se mogu mjeriti vremenom ili
udaljenošću, ali ta se razlika s godinama bitno
smanjivala
• Onog trena kada su počele trenirati jednako jako kao i
muškarci, rezultati su se dramatično popravili
Zašto je muški nogomet puno popularniji od ženskog?

• Treninzi i taktika u
utakmicama su isti, no
svejedno postoje velike razlike
između ženskog i muškog
nogometa. Što je razlog?
Novac, mišići - ili psihologija?
Zašto ženski nogomet još nije
doživio globalnu popularnost?
• Ženski nogomet je sporiji
• Udarci nisu ˝jaki˝ kao kod muškaraca
• Muškarci igru često prekidaju zbog
udaraca i agresivnog ponašanja, dok se to
kod žena ne događa često
• Nogometašice rjeđe doživljavaju ozljede
od muških kolega, a ako se i ozlijede,
onda ne pauziraju tako dugo kao
muškarci
• Biološke razlike u snazi između žena i
muškaraca nije moguće u potpunosti
ukloniti - bez obzira koliko naporno i često
žene trenirale
• Žene imaju 10-15% manji volumen srca,
manje mišićne mase i manje krvi. Žene se u
tom području trebaju posebno promatrati
• Kada su u pitanju treninzi žene
emocionalnije razumiju riječi i više
razmišljaju o onome što im se kaže
 Olimpijske igre
• Kad gledamo Olimpijske Igre,
čini nam se sasvim normalno
vidjeti i muške i ženske sportaše
u gotovo svim disciplinama
• Na prvoj Olimpijadi 1896. u
Ateni ženama nije uopće bilo
dozvoljeno sudjelovanje
• Malo po malo, žene su u sportovima ipak dolazile na program
Olimpijskih igara: 1900.g. tenis i golf, 1904. streljaštvo, 1908.
klizanje, 1912. plivanje, 1928. atletika (iako u jako malom
broju disciplina –da se dozvoli trčanje na prugama dužim od
200 metara žene su čekale naredne 32 godine), 1936.
skijanje, 1960. brzo klizanje, 1976.veslanje, 1984.
biciklizam, a tek 1992. judo, badminton i biatlon.
• Prvi grupni sport za žene na Olimpijadi , bio je odbojka (1964.)
• Bilo je potrebno praktički 100 godina da žene
postanu ravnopravne muškarcima po broju
sportova zastupljenim na Olimpijskim Igrama.
Stoga nije ni čudo da ženski rekordi u
većini sportova zaostaju za muškima, iako se ta
razlika iz godine u godinu drastično smanjuje

• Žene su vrlo spretne i imaju dobar osjećaj za

ravnotežu, pa se u sportovima koje zahtijevaju
takve karakteristike žene vrlo uspješno natječu.
To su sportovi kao što su gimnastika, klizanje,
jahanje, sinkronizirano plivanje
• Prednosti bavljenja sportom su za
oba spola ogromne. Osim što
dolazi do značajnog poboljšanja
fizičkog stanja organizma (jačanje
kardiovaskularnog sistema, mišića,
kostiju, zglobova, smanjenje umora,
nesanice i drugo), sport je izuzetno
značajan i za psihičko zdravlje
• Hvala na pažnji !

• Emina Kamber
• Adna Svinjar