JU SREDNJA ŠKOLA ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE-SARAJEVO

Pokretna slika
 Video se sastoji od niza nepomičnih slika prikazanih dovoljno brzo jedna za
drugom da se dobije dojam neprekinutog kretanja.

 Frekvencija promjene slike izražena brojem okvira u sekundi (engl. frames per
second, fps).

 Za video se najčešće koristi 25 ili 30 fps. Za posebne primjene koriste se i više

frekvencije od 60 ili 75 fps (npr.3D simulacija leta).
 Kod videa u digitalnom obliku, svaki okvir je digitalna nepomična slika.

 Najčešće primjene su digitalna televizija i film, videotelefonija i

videokonferencija, video za prikaz na internetskim stranicama i mobilnim
uređajima.
Najpoznatiji formati slike za digitalni
video
Format Rezolucija (x×y) Omjer x:y

NTSC 640×480 4:3

PAL 720×576 4:3

CIF 352×288 4:3

MPEG-1 360×240 3:2
MPEG-2 720×480 3:2

HDTV 1920×1080 (1280×720) 16:9

IMAX 4096×3072 4:3

 Kodiranje videa

 Kodiranje videa je diferencijalno kodiranje slika s kompenziranim kretanjem, te

transformacijsko kodiranje signala razlike.

Hibridno kodiranje videa: transformacijski koder

Hibridno kodiranje videa: diferencijalni koder
Hijerarhijska podjela slike na jedinice i njihovo pakiranje u tok bitova

 U svim standardima za kodiranje video slika je hijerarhijski podijeljena na sve

manje i manje jedinice.
Hijerarhijska podjela slike u standardu
H.261.
 Pregled standarda za kodiranje videa
prema namjeni

 Brzine od 60 kbit/s smatraju se vrlo niskima, do 1.5 Mbit/s niskima, od 1.5Mbit/s

srednjima, a oko 20 Mbit/s počinju visoke brzine.

 Primjene s najvišim brzinama su HDTV i DVD, koji pružaju najbolju kvalitetu

videa.
 Digitalna televizija koristi srednje brzine, a ispod nje po brzini je video CD.

 Na niskim brzinama se nalaze videotelefonija, videokonferencija i tokovi videa, a

na vrlo niskim brzinama trebala bi raditi mobilna videotelefonija.
Primjene i standardi za kodiranje videa rasporene
prema brzini
prijenosa
 Standardi za kodiranje videa i njihove
primjene

 Standardi se dijele na:

 otvorene i
 vlasničke.

 Otvoreni standardi izdaju međunarodna tijela,a njihova specifikacija je otvorena

svima.
 Vlasnički formati za zapis videa su uglavnom u području niskih brzina i često se
koriste za video na Internetu, ali i za druge primjene.

 Specifikacije vlasničkih formata nisu javno objavljene.

HVALA NA PAŽNJI!