ROM I PROM

Mehić Sumeja
Nahić Ilvana
MEMORIJA
• Memorija kod računara su spremišta koja se koriste za trenutačnu pohranu rezultata kao i za pohranu
programa. 
• Memorija je obično locirana u neposrednoj blizini procesora (CPU) i izrađene su većinom od namjenskih
sklopova/cjelina izrađenih od silicija. 
• Za dugotrajniju pohranu podataka koriste se masovna spremišta podataka gdje trenutno dominiraju
tehnologije koje se oslanjaju na magnetska ili optička svojstva materijala.
 ROM
• ROM (skraćeno od engl. Read-only memory – memorija iz koje se podaci mogu ..
samo čitati). Koristi se kao medij za pohranu podataka u računarima.

• Kao što naziv govori, memorija samo za čitanje (ROM) je memorijska jedinica koja izvodi samo operaciju
čitanja; nema mogućnost pisanja. To podrazumijeva da su binarni podaci pohranjeni u ROM-u trajni tokom
proizvodnje hardvera na jedinici i da ih se ne može mijenjati unosom različitih riječi u njih.
• Zbog toga što se na ovakav mediji podaci ne mogu (na jednostavan način) zapisivati, njegova upotreba je
najčešća kod distribucije firmvera (vrste softvera što je u uskoj vezi s računalnim hardverom, gdje nema
potrebe za čestim ažuriranjem).
• Današnji poluvodički ROM ima tipičan oblik integriranog kruga, ono što obično zovemo
"čip", a razlikujemo ga od ostalih "čipova" često samo po upisanim oznakama.
Sl.1 tipičan primjer ROM čipa
VRSTE ROM MEMORIJE
Memorije ROM tipa su sljedeće:

Mask ROM Fabrički programiran ROM.

OTP ROM ROM koji se može programirati samo jednom

EPROM ROM čiji se sadržaj može izbrisati UV svjetlom, a zatim ponovo programirati.

ROM čiji se sadržaj može obrisati električnim putem i ponovo programirati . P

EEPROM pomoću relativno jednostavnog algoritma.

Fleš ROM ROM čiji se sadržaj može obrisati električnim putem i ponovo programirati, . .
ali algoritam programiranja nije jednostavan. Ovaj tip memorija karakteriše .
izuzetno veliki kapacitet, daleko veći od svih ostalih ROM memorija, a koristi . . se za
masovno skadištenje podataka.
 KAKO FUNKCIONIŠE ROM MEMORIJA?
• ROM sadrži dvije osnovne komponente: dekoder i kapije ILI logike. U ROM-u, dekoder prima ulaz
u binarnom obliku; izlaz će biti decimalni ekvivalent.
ILI kapije u ROM-u koriste decimalni izlaz dekodera kao svoj ulaz.
• ROM-u nije potrebna linija za kontrolu čitanja, jer u bilo kojem trenutku, izlazne linije automatski
pružaju n bita riječi odabrane prema adresnoj vrijednosti.
• ROM je izgrađen interno s dekoderima i skupom ILI kapija.
Nema potrebe za pružanjem mogućnosti pohrane kao u RAM-u jer su vrijednosti bitova u ROM-u
trajno fiksirane.
• Kad se primi zahtjev, unos adrese koristi se za pronalaženje specifične lokacije u memoriji.
• Vrijednost koja se čita s ROM čipa treba odgovarati sadržaju odabranog elementa niza.
• Uopšteno govoreći, ROM sadrži n riječi dužine m bita i označava se kao m x n ROM.

ROM, takođe, ima log2n adresnih linija koje se koriste za adresiranje svake od njenih n riječi.
• Znači, mxn ROM je u stanju da realizuje m proizvoljnih logičkih funkcija od log2n promenljivih.
 PRIMJENA I PREDNOSTI ROM-a
• ROM-ovi pronalaze širok spektar primjene u dizajnu digitalnih sistema. Kao takav, on može
implementirati bilo koji kombinirani krug s k ulaza i n izlaza. Kada se korisiti u računarskom sistemu
kao memorijska jedinica, ROM se koristi za pohranjivanje fiksnih programa koje ne treba mijenjati i za
tablice konstanti koje se ne mogu mijenjati. Još se koristi i za spremanje kodiranih informacija koje
predstavljaju niz varijabli interne kontrole potrebne za omogućavanje različitih operacija u računaru.
Upravljačka jedinica koja koristi ROM za spremanje podataka binarne kontrole naziva se
mikroprogramirana upravljačka jedinica.

• Jednom kada se podaci upišu na ROM čip, oni se ne mogu ukloniti.

• Sadržaj ROM-a se uvijek može znati i provjeriti.
• ROM pruža potrebna uputstva za komunikaciju između različitih hardverskih komponenti.
 PROM
• ROM sa osiguračima se zove programabilni ROM ili PROM (Programmable ROM).
• PROM je veoma praktična komponenta, s obzirom da se može proizvoditi u velikim serijama, a tek
kasnije, prije ugradnje u ciljni sistem prilagodi konkretnoj primjeni (tj. programirati).
• PROM-ovi se proizvode prazni.
• To je jedna vrsta ROM-a (memorija samo za čitanje), podaci u njima su trajni i ne mogu se mijenjati.
• PROM-ovi se koriste u digitalnim elektronskim uređajima za pohranjivanje trajnih podataka, obično
programa niskog nivoa kao što su firmware ili microcode.
 O PROM MEMORIJI
• Ključna razlika od standardnog ROM-a je ta što se podaci zapisuju u ROM tijekom proizvodnje,
dok se sa PROM-om podaci programiraju u njih nakon proizvodnje.
• Stoga se ROM-ovi obično koriste samo za velike proizvodne serijske izvještaje s dobro provjerenim
podacima, dok se PROM-ovi koriste kako bi se kompanijama omogućilo testiranje na podskupini
uređaja prije nego što se podaci spale u njih.
• Kada se stvori PROM, svi bitovi glase kao "1." Tijekom programiranja, bilo koji bit koji treba
promijeniti na "0" je urezan ili spaljen u čip pomoću bandera.
STRUKTURA PROM-a
• Kao što je već rečeno, tipična n x m ROM ili PROM ima k=log2n adresnih linija označenih kao Ak‐
1,...,A0, kao i m izlaznih linija označenih kao Fm‐1,...,F0.
• ROM memorija sadrži adresni dekoder k‐u‐n i m programabilnih OR (ILI)kola.
Na primjer, na slici ispod je prikazan 16x4 ROM kod koga dekoder 4‐u‐16 služi za izbor jedne od 16
riječi. Unutar programabilnog OR polja, vrijednost svakog bita u svakoj riječi je određena
postojanjem ili nepostojanjem veze između horizontalnih i vertikalnih linija: pošto oni kvadrat u
presjeku ukazuje postojanje veze (nepregoreni osigurač), a na slici nema ni jednog kvadrata, sadržaj
prikazane ROM memorije je “sve nule “.
PROGRAMIRANJE PROM MEMORIJE
• Upisivanje informacija u permanentnu memoriju predstavlja operaciju programiranja PROM-a.
Jedan od pristupa programiranju ovakvih memorija je jeste bipolarni tranzistor u čijem emiteru se nalazi
osigurač. Osigurač predstavlja tanki metalni provodnik načinjen od lako topljivog metala (hrom-nikal) koji
se nanosi naparavanjem u emitere tranzistora prilikom proizvodnog procesa, zajedno sa ostalim vodovima
(aluminij ili bakar).
• Programiranje se svodi na pregaranje osigurača u emiteru tranzistora na mjestu gdje treba upisati 0. Ovo
pregaranje se izvodi toplinskim efektom koji npr. stvara strujni impuls trajanja do 200 ms i inteziteta do
5mA. Ovakva struja će teći kroz tranzistor i izazvati topljenje vodiča u dijelu gdje je naparen nikl-hrom.
• Programiranjem dolazi do prekidanja spojeva na mjestima onih potpunih proizvoda, čime se dobija
mogućnost da svaki izlaz iz PROM-a predstavlja logičku funkciju.
 sl.2 primjer gang programera iz Advina koji istovremeno programira
više ROM čipova.

• Kada u PROM upišemo željenu informaciju, moguće je logičku jedinicu

korigirati u nulu, ali nulu ne možemo korigirati u jedinicu, što je posljedica
korištene tehnologije pri programiranju.

•PROM se sastoji od invertora i dvije matrice (ili ravni): AND i OR matrice.

AND matrica je fiksna, dok je OR matrica programabilna
LITERATURA:

•https://www.geeksforgeeks.org/classification-and-programming-of-read-only-memory-rom/
•https://www.studytonight.com/computer-architecture/read-only-memory
• https://whatis.techtarget.com/definition/programmable-read-only-memory-PROM
•https://computer.howstuffworks.com/rom.htm
• https://www.computerhope.com/jargon/p/progrrom.htm
HVALA NA PAŽNJI !!