VODA U ATMOSFERI

OBLACI I NAOBLAKA
 POSTANAK OBLAKA
- oblaci: vidljive nakupine kapljica
vode ili kristalića leda ili oboje
- hlađenje zraka u velikim
dimenzijama - jedini važan
proces u prirodi kojim se
stvaraju oblaci
- za održavanje kapljica vode u
zraku potreban je određeni tlak
vodene pare; ako je manji od
maksimalnog kapljica će ispariti
- ako je tlak vodene pare negdje
između maksimalnog tlaka
vodene pare iznad leda i maks.
tlaka iznad pothlađene vode -
voda iz pothlađene kapljice
evaporira a istodobno sublimira
na ledenom kristalu
- da bi nastali oblaci, potrebno je
nekoliko osnovnih uvjeta:
a) odgovarajuća količina vodene
pare
b) odgovarajući broj i kakvoća
kondenzacijskih (ledenih)
jezgara
c) proces koji omogućuje
nastajanje kapljica (kristalića)
- oblak koji sadržava brojne kapljice
ili/i kristale gubi prozirnost, a
obasjan sa strane ili odozgo
postaje bijel, siv ili taman (ovisno o
veličini kapljica, od kuda dolazi
svjetlo, kolika mu je debljina)
- za razliku od magle, koja nastaje u
nižim slojevima zraka i uz tlo (vodu
– ocean, jezero) oblaci nastaju u
slobodnoj atmosferi.
PODJELA OBLAKA:
- mogu se dijeliti prema: obliku, visini, postanku, posebnim obilježjima

Morfološka podjela oblaka:

Morfološki oblaci se dijele na rodove, vrste i podvrste
- rodova oblaka ima deset (glavne skupine svojstvenih oblika)
- vrste oblaka čine podjelu pojedinih rodova koja se zasniva na nekim
osobinama oblika i ustroja oblaka.
- podvrste oblaka odnose se na neka svojstva oblaka kao npr. pruge padalina i
pridruženi oblaci
Rodovi oblaka dobili su imena prema latinskim nazivima temeljeći se:
- na trima skupinama imena cirus (vlaknast) cumulus (grudast) i stratus
(slojevit), koji ujedno predstavljaju i glavne oblike oblaka
- dopunskim naznakama altus (visok) nimbus (kišni)
Rodovi oblaka:
cirus
cirokumulus
cirostratus
altokumulus
altostratus
nimbostratus
stratokumulus
stratus
kumulus
kumulonimbus
U tropima oblaci nastaju do 18 km, u umjerenom pojasu do 13 km, a u polarnom do
8 km visine. Neki oblaci su karakteristični samo za određene katove.

Prema visini oblake

dijelimo na:
a) visoke (Cirus,
Cirocumulus i
Cirostratus)
b) srednje
(Altocumulus,
Altostratus - može biti
i u visokom katu,
Nimbostratus - može
biti i u niskom katu)
c) niske (Stratus,
Stratocumulus,
Cumulus)
- Cumulonimbus
pripada niskom,
srednjem i visokom
katu)
Klasifikacija oblaka prema postanku:
Postanak oblaka vezan je uz ohlađivanje zraka. Zrak se ohlađuje izobarički ili
adijabatički.
- izobarički: miran zrak koji se ohlađuje za vrijeme jake emisije dugovalnog
zračenja ili pri advekciji hladnog zraka sa strane.
- adijabatički: ohlađivanje zraka kad nema razmjene zraka s okolinom.
S obzirom na uzroke ohlađivanja zraka razlikuje se više načina postanka
oblaka. To je generička klasifikacija oblaka:
a) Orografski oblaci: nastaju pri dizanju zračne mase preko planina. Dizanje
je približno adijabatičko. Na navjetrinskoj strani planine (koja je kišovitija), na
visini temperature rosišta javljaju se oblaci, koji imaju oblik kape. Na
zavjetrenoj strani oblaci se rasplinjuju jer se zrak prilikom spuštanja
adijabatički zagrijava, dok se s odmicanjem od planine kao posljedica
vrtloga i valova mogu nastati manji zavjetrinski oblaci. Od oblaka
prevladavaju rodovi St, Cu, Ns, Ac.
b) Frontalni oblaci nastaju na granici dviju zračnih masa koje se razlikuju po
temperaturi i nekim drugim svojstvima. Koji će se oblaci razviti ovisi o brzini
dizanja, ovisnoj o tipu fronte.
c) Radijacijski oblaci nastaju ohlađivanjem prizemnog sloja zraka zbog
emisije dugovalnog zračenja. Nastaje magla ili stratus.
d) Oblaci termičke turbulencije ili konvekcije nastaju u uzlaznoj zračnoj
struji koja se razvija danju iznad nehomogene podloge. Kao posljedica
izdizanja vlažnijeg toplog zraka može doći do razvoja Cu i Cb oblaka.
Posebne vrste oblaka predstavljaju oni koji se pojavlju u stratosferi (sedefasti
oblaci na visini 22 - 30 km) ili čak mezosferi (svijetleći noćni oblaci na 80 -
90 km visine), kondenzacijski tragovi iz zrakoplova, oblaci požara i oblaci
vulkanskih erupcija.
Oblaci se raspadaju i rasplinjuju uvijek kad je isparavanje postojećih oblačnih
elemenata, kapljica i kristala brže od stvaranja novih. U svakom se oblaku
stvaraju novi elementi u bazi dok stari nestaju na rubovima.
 NAOBLAKA

- količina oblaka koji zastiru nebo

- kvantitativno određivanje: koliki je dio neba zastrt oblacima - izražava se
u desetinama neba (stupnjevi naoblake)
- potpuno vedro nebo: 0; nebo potpuno zastrto oblacima: 10 (ili 8);
ili: postoci zastrtog neba
- naoblaka nije jednoliko raspodjeljena - uzroci: nehomogenost Zemlje i
kompleksna opća cirkulacija atmosfere

Godišnji hod naoblake: dinamički i statički - kriterij: odnos naoblake

prema hodu padalina
a) dinamički - podudaranje količine naoblake i padalina
b) statički (inverzijski) - maksimum naoblake je u dijelu godine kada pada
najmanja količina padalina
- dinamički hod naoblake: isti atmosferski procesi uzrokuju maksimalnu
naoblaku i maksimum padalina
- inverzijski tip: maksimum naoblake je zimi (stratus) a maksimum padalina
ljeti (konvekcijski pljuskovi iz kumuliformnih oblaka)

- dinamički tip: u monsunskim

zemljama, tropskim krajevima
s izrazitim kišnim periodom i u
područjima s mediteranskom
klimom
- inverzijski tip: najizrazitiji u
unutrašnjosti kontinenata
- postoje i prijelazni tipovi
 GEOGRAFSKA RASPODJELA NAOBLAKE

Opća pravila:

- naoblaka je veća nad morem (58%) nego nad kopnom (49%)

- veća je na južnoj (57%) nego na sjevernoj hemisferi (52%)
- veća je nad oceanima južne hemisfere (60%) nego nad oceanima
sjeverne hemisfere (56%)
- veća je nad kontinentima južne hemisfere (49%) nego nad kontinentima
sjeverne hemisfere (48%)
- najmanja naoblaka: područja suptropskih anticiklona - raste prema ekvatoru i
višim geogr. širinama
- veća naoblaka u višim g.š. - posljedica pretežno stratiformnih oblaka koji
zastiru cijelo nebo i dugo se zadržavaju
- tropi (ekvatorski pojas) - pretežu kumulifomni oblaci koji ne zastiru cijelo nebo
- geografska raspodjela naoblake na Zemlji: karte izonefa (krivulje koje spajaju
mjesta s jednakom naoblakom u određenom periodu)
- krajevi s najvećom naoblakom: u
visokim g. š., na kontaktu kopna
i mora; uz toplije obale sa
hladnom strujom ili na sukobu
toplih i hladnih struja; u
planinskim krajevima
- najoblačnija područja na
sjevernoj hemisferi: Bijelo more,
Barentsovo i Norveško more,
Škotska, pacifička obala Kanade
i Newfoundland; na južnoj
hemisferi: Ognjena zemlja i
cirkumantarktički pojas
- najmanja naoblaka: prostrane
pustinje, područja suptropskih
maksimuma tlaka
- velika razlika naoblake u
suprotnim godišnjim dobima:
krajevi sa sezonskom
cirkulacijom zraka
 Oceani:
- visoke geografske širine:
naoblaka je veća ljeti nego
zimi - posljedica pomicanja
polarnih fronti i intenziviranja
zimskih anticiklona nad
ledenim pokrovima i zaleđenim
morima
- do 500 N i S razlike su male
- ekvatorske periferije
suptropskih maksimuma:
naoblaka relativno velika
(evaporacija, pasati)
- ekvatorski pojas: jaka
naoblaka - podudara se s
pružanjem intertropske fronte
konvergencije
 Kontinenti:
- raspodjela naoblake je
kompliciranija; veće sezonske
razlike
- umjerene širine: jači razvoj
konvekcijske naoblake u toplom
dijelu godine; ciklonska
aktivnost u hladnom dijelu
godine
- koncentracija velikih kopnenih
masa na sjevernoj hemisferi:
naoblaka veća zimi nego ljeti
(stratiformni oblaci) - inverzan
godišnji hod naoblake
- tropi: zimsko smanjenje i ljetno
povećanje naoblake u tropima
(meridionalna migracija ITC)
- suptropi: razlika između zimske
i ljetne naoblake smanjuje se
 Srednja mjesečna i godišnja
naoblaka 1961.-1990.

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Split 5,6 5,5 5,6 5,6 5,0 4,2 2,9 2,9 3,5 4,3 5,7 5,7
Osijek 7,2 6,8 6,1 5,9 5,4 5,1 4,0 3,8 4,3 4,9 6,8 7,3
Gospić 6,9 6,9 6,5 6,4 5,8 5,6 4,1 4,1 4,9 5,8 7,1 7,3
 Broj vedrih dana N<2/10 za
1961.-1990.
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Split 6,8 7,0 6,2 5,2 7,1 7,9 15,0 15,9 13,3 11,0 6,2 6,3

Osijek 2,5 3,5 4,6 4,9 5,6 5,8 9,9 11,8 9,1 8,4 3,3 2,6

Gospić 3,7 3,2 3,7 3,5 3,6 4,2 8,8 9,5 7,0 5,7 2,9 2,7
 Broj oblačnih dana N>8/10 za
1961.-1990.
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
Split 10,5 9,3 9,7 8,7 6,8 3,5 1,8 2,2 3,5 6,3 10,3 10,6

Osijek 15,5 12,9 10,9 9,7 7,4 6,1 4,4 4,3 5,5 7,8 14,1 16,5

Gospić 15,4 13,5 13,2 11,4 8,0 6,5 3,8 4,0 6,4 10,5 15,3 16,6