SNIJEG I LED

Ledenjak Pasterze, ispod Grossglocknera; snimila: Dialma Fažo

 SNIJEG - FIRN - LEDENJAČKI LED

- voda kristalizira u heksagonskom sustavu

- SNIJEG je male gustoće - reducira se međuprostor - deformacije i

istiskivanje zraka - kompakcija - rekristalizacija snijega - srastanje i formiranje
grudica 2-5 mm - FIRN - nastavlja se rekristalizacija - kristali se spajaju i
nastaje LEDENJAČKI LED (kristali od nekoliko dm3)

pretvaranje “svježe
napadalog” snijega u firn i
ledenjački led
- za ovaj proces potrebno je
vrijeme (kompakcija - dani,
firn - godine)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

neke karakteristike leda:

- led je krt samo pri atmosferskom tlaku; pri povećanju tlaka postaje plastičan
- kad dostigne kritičnu debljinu (od 18 m) led počinje gravitacijski klizati i postaje
ledenjak
- plastično tečenje - uzrokuje stalne deformacije - odgovor na pritisak
- primarni način kretanja

zona krtog leda

zona plastičnog leda

klizanje

tečenje kretanje ledenjaka kombinacijom plastičnog

tečenja i klizanja

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

Područja koja su danas (zadnjih 10.000 godina) prekrivena ledom

10% sveukupnog kopna je pod ledom

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

ukupni volumen danas prisutnog leda na Zemlji: 28 - 35 mil. km3

POJAVNI OBLICI LEDA NA ZEMLJI

LEDENJACI (DOLINSKI, PLANINSKI, CIRKNI, VISEĆI…)

LEDENI POKROVI (Antarktik/a i Grenland)

LEDENI ŠELFOVI (oko Antarktika, stvara se od ledenjaka)

LEDENE KAPE (polarne, subpolarne)

LEDENE SANTE (pokrivaju Arktički ocean) sante - smrznuta morska

voda - ledene ploče 0.5 - 2(3)m

LEDENI BREGOVI -1/9 vani

- veliki blokovi leda - nakon otkidanja rotiraju za 1800 i

nastavljaju putovanje morem; na površini ne nose
stijene, jer nakon rotacije one padaju u more
 LEDENJACI

TIPOVI LEDENJAKA
razlikuju se dva osnovna tipa: DOLINSKE LEDENJAKE i LEDENE POKROVE
(kontinentalni ledenjaci)

DOLINSKI LEDENJACI - smješteni u dolinama između planina, često kao

povezani sustav planinskih dolina
- pokreću se, klize s većih prema manjim
visinama
- relativno su mali u odnosu na ledene
pokrove (npr. Beringov ledenjak, Aljaska -
200 km dug; Salmonov ledenjak, Kanada -
500 m debljine)

veliki dolinski ledenjak, Aljaska

vidljiv sustav od nekoliko manjih ledenjaka u pozadini
(kao “pritoke”)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 LEDENI POKROVI (Inland Eis)
(kontinentalni ledenjaci)

- pokrivaju velika područja (do 50.000 km2) i nisu ograničeni topografijom kao
dolinski ledenjaci
- kreću se u svim smjerovima od središta akumulacije
- prisutni su na dva područja - Antarktik i Grenland, debljina leda iznosi i do
3.000 m u središnjem dijelu

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

Antarktik

www.crystalinks.com/antarctica.html
ledeni pokrov Antarktika
 ledene sante prekrivaju Arktički ocean
polarni ledeni pokrovi

Arktik - led 1979

earthobservatory.nasa.gov/Newsroom/NewImages/...

www.crystalinks.com/antarctica.html

ANTARKTIK/A

Arktik - led 2003

 LEDENE KAPE

- ledenjačke doline i ledeni pokrovi razlikuju se po veličini i smještaju, a

varijeteti između njih nazivaju se LEDENE KAPE
- slični ledenim pokrovima, ali su manjih dimenzija, površine (npr. Penny
ledena kapa na otoku Baffin, Kanada - 6.000 km2)
- neke ledene kape su nastale rastom ledenjačkih dolina, a mogu biti gotovo
ravni (ravni tereni - neki otoci Kanadskog Arktika i Island)

www.bouletfermat.com/.../canada_circa_1900/
Baffin Island, Kanadski Arktik
 L E D E NJ A C I
“ponašanje ledenjaka”

- odnos nakupljanja (akumulacije) i otapanja (otjecanja) leda

- gornji dio ledenjaka - zona akumulacije - površina trajno pokrivena ledom
- donji dio - zona otapanja (otjecanja) - dolazi do gubitaka uslijed otapanja, isparavanja
- na kraju zime - ledenjak pokriven s akumulacijom sezonskog snijega -
proljeće i ljeto - otapanje
- visina do koje doseže otapanje snijega i leda -
granica firna (FIRN LIMIT) - definira zonu
akumulacije i zonu otapanja; varira

ispod granice snijega, led i snijeg se

gube tijekom sezone otapanja, a u
zoni akumulacije iznad te granice
dodan je novi firn ledenjaku tijekom
zime (padanjem snijega)
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology
 a) gubitak u zoni otapanja podjednak prinosu u zoni
akumulacije - ledenjak miruje (stalan, nepomičan)

b) prinos nadmašuje gubitak - ledenjak napreduje

c) gubitak nadmašuje prinos - ledenjak se povlači iako

se “tečenje”, kretanje nastavlja

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

KRETANJE (“tečenje”) LEDENJAKA

- kretanje ledenjaka - uslijed gravitacije, težine - nekoliko mm/dan do 15 m/dan

- gornji dio ledenjaka - veći volumen leda, strmija padina - brže kretanje od
donjeg dijela - led iz viših dijelova nadopunjuje led
“izgubljen” otapanjem u nižim dijelovima
- kretanje leda ovisi i o temperaturi (godišnja doba, klima) - temperatura blizu točke
otapanja - brže kretanje!

brzina kretanja varira horizontalno i vertikalno;

brzina je najveća na površini ledenjaka u
njegovom središtu
(duljina strelica je proporcionalna brzini)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 brzina kretanja varira unutar samog ledenjaka

- središnji dio se kreće brže od bokova (kao kod tekućica!)

- površina se kreće brže od baznog dijela

dvije bušotine u ledu s pokretljivim cijevima - promjena oblika i

položaja cijevi mjerena je periodički

rezultat: u bazi cijev se pokreće baznim klizanjem (ledenjak klizi po

podlozi, stijenama - pritiskom ledenjaka o podlogu stvara se tanki
film vode (otopljenog leda) - otpor klizanju - donji dio cijevi se
naginje - ukazuje na veliki pritisak mase ledenjaka iznad čega je
brzina kretanja veća

- ova pojava -uzrokovana plastičnim tečenjem leda (plastičnom

prirodom leda)

- zona krutog leda (pri vrhu) - led se kreće pasivno (na plastičnom
tečenju leda ispod) - cijev se ne savija

euzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): Physical Geology

reuzeto
 pukotine, raspukline u ledu

- ledenjak se kreće različitom brzinom duž svoje duljine - ovisi o promjeni nagiba
(ustrmljenost terena) - niz “stepenica”
- prijelaz preko strmine je brži - gornja zona krutog leda ne pokazuje mogućnost
“istezanja” kao niži dijelovi koji teku plastično - kruti led puca uslijed napetosti i
nastaju pukotine (“crevasses”)
- pukotine nastaju i kada ledenjak povija oko prepreke (teče brže na vanjskim
stranama zavoja - kao tekućice!)

pukotine na vanjskoj strani

zavoja

pukotine

euzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993): usporava, sile kompresije

ysical Geology zatvaranje pukotina na ravnom dijelu
zatvaraju pukotine
 pukotine

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

Mount Logan, Youkon Territory, Kanada

teoretski ne mogu biti dublje od 40 m (najveća debljina zone krutog leda)

 - vrlo duga, strma padina bez usporavanja - led se kala u komade
šiljastog oblika i blokove, nastaju kaotične pukotine - urušavanje
leda/ledenjaka (ICE FALL)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

pukotine i urušavanje ledenjaka, Aljaska urušavanje leda u peruanskim Andama

KRETANJE LEDENIH POKROVA

- kao dolinski ledenjaci, ali kreću se od središnjeg povišenog područja na niže

prema rubu ledenog pokrova

snijeg planine izviruju iznad

površine leda

ledeni brijeg

kretanje leda

čvrsta stijena/kopno

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

- gotovo sav ledeni pokrov Antarktika je zona akumulacije - otapanje zauzima malo područje
- led leži preko niskog kopna s nekoliko planinskih lanaca - dolinski ledenjaci!
kretanje Antarktičkog ledenog pokrova - većinom plastično tečenje iako je
prisutno i bazno klizanje, zona krutog leda gotovo je zanemariva

led ni u središtu ledenog pokrova nije deblji od 2.700 m

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

Južni pol - kretanje ledenog pokrova nosi sa sobom

oznaku pola udaljujući je od pravog Južnog pola do kojeg
su ljudi stigli 1956. g.
 LEDENJAČKA (GLACIJALNA) EROZIJA

- led/ledenjaci svojim kretanjem, tečenjem svojom masom i brzinom

razara stjenovitu podlogu

- bazno kretanje pri dnu ledenjaka - abradira stijene, otopljeni led/voda

ulazi u pukotine - smrzavanje - usitnjavanje stijena - kidanje i uklapanje
fragmenata u ledenjak koji se kreće - fragmenti se vučenjem mrve,
drobe (deblji ledenjak - veći pritisak na stijene); zaobljavanje, poliranje

- na dnu nekadašnjih ledenjačkih dolina mogu se pronaći:

uglačane/polirane površine - uslijed dugotrajnog pritiska
ledenjaka u pokretu na podlogu
ledenjačke brazde/strije - struganjem materijala koji ledenjak
vuče po dnu
komčići (mutonirane stijene) - otporniji dijelovi stijena koje
preostaju nakon erozije

odroni - masovno trošenje - ledeni klinovi lome stjenovite hrptove i klifove

 voda ulazi u pukotine, smrzava se
stijene su vučene i fragmenti stijena se kidaju
uslijed kretanja ledenjaka
uz dno ledenjaka

zeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

strije i polirane stijene u južnoj Australiji -

uzrokovane glacijacijom (oledbom) u
gornjem paleozoiku

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology
 preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

polirani kvarcit, Michigen, SAD strije na bazaltu, Devil’s Postpile National

Monument, Kalifornija, SAD
 LAVINE - masovni gravitacijski tokovi snijega, ponekad mješavine
snijega i leda, a ponekad i stijena.

- nastaju na preopterećenim strmim padinama - na stari snijega

nataloži se desetak centimetara novog snijega, ali mogu nastati i
odlamanjem gromade razlomljenog leda

- pokreću se - niz padinu klizne ploča novog snijega ispod koje se

nalazi film vode (otapanjem starog snijega) - snježna ploča se
raspada u masu rahlog snijega - mjehurići zraka zaostalog u
snijegu naglo ekspandiraju podržava lavinu u kretanju, smanjuje
trenje s podlogom

lavina , Mount Logan, Yukon Territory, Kanada

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
 LEDENJAČKI RELJEFNI OBLICI
erozijski i taložni

EROZIJSKI RELJEFNI OBLICI

LEDENJAČKE DOLINE - prepoznatljivog oblika - slovo U (udoline)
(doline s tekućicama - slovo V)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

ledenjačka dolina oblika slova U, Beartooth

Mountains, Wyoming-Montana, SAD
ledenjačka dolina u obliku slova U, Bohinjsko jezero, Slovenija
snimio: M. Juračić
 VISEĆE DOLINE - nalaze se uz glavnu dolinu (kao pritoka!), na višem je
nivou (visini), imaju strmu stepenicu

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

viseća dolina, Yosemite National
Park, California, SAD, snimio: C.C.
Plummer
 www.bonusround.com/book4-6/book4-6part3.html

viseća dolina, Milford Sound

Glacier National Park. Flathead County, Montana

 CIRK ili KRNICA - obrubljeno udubljenje, urezano u planinama; mjesto gdje se
nalazi početak ledenjaka (“glava” ledenjaka)
- “polukružna stepenica” u kojoj su smješteni snježnici (više-
manje trajne nakupine snijega i leda)
- mjesta sa siparištima

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

cirk, Mt. Whitney, California, SAD preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

cirk s malim ledenjakom, Canadian Rocky Mt.;

snimio: C.C. Plummer
 hopeeternal.wordpress.com/.../
home.att.net/~stacy.bender/Thumbnails_WY.html

Wyoming, SAD

cirk

Cirque de Navacelles, Francuska

HORN (TRN) - nastaje erozijskim procesima koji proširuju cirk oblikujući oštar
vrh karakterističan za ledenjački planinski reljef
- oštar vrh nastao prilikom urezivanja cirka u planinu

Matterhorn (4.478 m)  u Švicarskoj - dobro poznati “horn”

 GREBEN (ARÊTE) - oštri grebeni koji odjeljuju susjedne glacijalne doline
- nastali urezivanjem ledenjaka

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

SLIKA 12.22

greben sličan nožu između ledenjaka - areta, California, SAD

greben, peruanske Ande; odvajaju dva ledenjaka

(vide se u donjem dijelu slike); snimio: C.C. Plummer
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
 erozijski ledenjački oblici

a) prije oledbe
b) tijekom maksimuma oledbe
c) nakon oledbe

odrezane
horn (trn) greben cirk uzvisine

viseća
dolina

U - ledenjačka
dolina

zeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

FJORD

- ledenjaci mogu dospjeti mnogo dalje od točke taljenja leda - led svojom
masom hladi okoliš u koji dolazi - mogu doći do morske razine -
produbljuje i stvara svoju dolinu i ispod razine mora - otapanjem leda voda
potapa dolinu - FJORDOVI (Skandinavija - dubine do 700 m)

Geirangerfjorden, fjord u Norveškoj

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
 TALOŽNI RELJEFNI OBLICI

- erozijom leda i ledenjaka - uglati fragmenti stijena (relativno kratak transport),

nesortirani, različitih dimenzija (od sitnih do velikih blokova) - “debris”
(kršje)
- nesortirani i neuslojeni materijal transportira i taloži ledenjak - TILL (tilit)
(stijena koja nastaje taloženjem nakon otapanja leda iz morene)

blokovi nesortirani debris (kršje), till, Peru;

pogled niz ledenjak; jezero uz krajnju
morenu koja predstavlja branu
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology
 MORENA - “tijelo” / oblik kojim se till (tilit) transportira kao i oblik koji nastaje
nakon topljenja ledenjaka

razlikuju se:
BOČNA MORENA - na bokovima ledenjaka - till koji izgleda kao
greben, a nalazi se duž bočnih strana ledenjaka
SREDIŠNJA MORENA - nastaje pri spajanju više ledenjaka
(“pritoke”) kao izdužen greben; kada se spaja više ledenjaka - više
središnjih morena
bočna morena bočna morena

središnja
morena središnja
morena

podinska
morena

materijal transportiran i taložen duž rubova dolinskog ledenjaka je bočna morena;

kad se spoje dvije lateralne morene nastaje središnja morena
preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology
preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001): Physical Geology

središnje morene u ledenjačkoj dolini, Yukon Territory, Kanada

 bočna morena središnja morena čeone morene
ČEONA MORENA - na kraju, čelu
ledenjaka; kad ledenjak miruje - “greben”
na kraju ledenjaka, kad se pokrene,
pokrene i čeonu morenu (“guraju”)

može biti: krajnja - najdalje je stigla;

recesijska (recessional) -
nastala pri uzmicanju
(otapanju) ledenjaka

PODINSKA MORENA - nastala pri kraj recesijska podinska krajnja

topljenju leda kada se istaloži na dno ledenjaka morena morena morena

nošeni debris - tanki izduženi slojevi preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

tilita
 podinska
krajnja morena
morena

podinska
postanak čeone morene morena

recesijska
morena

podinska
morena
krajnja
a) postanak čeone morene morena
b) ledenjak se povlači (otapa), krajnja morena se stabilizira u
novom položaju, a nova se taloži
c) čeone morene opisane kao krajnje i recesijske morene
ovisno o njihovom relativnom položaju u odnosu na ledenjak
koji ih stvara

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

 čeone morene, bočne morene
na stani jezera Wallowa,
Oregon, SAD;
jezero je uz branu koja
predstavlja jednu od niza
recesijskih morena;
snimio: D.A. Rahm (Rahm memorial
Collection, Western Washington University)

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

ERATIČKI BLOKOVI - ledom transportirani blokovi, “doneseni i ostavljeni”
- ako im se ne može pronaći u blizini stijena kojoj pripadaju -
ledenjak!
- ukazuju na smjer kretanja ledenjaka

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

eratički blok, Montana, SAD

 www.colby.edu/geology/ PineoRidge.html

Pineo Ridge, Washington County (eastern Maine),

DRUMLINI - relativno malih dimenzija, mogu biti u velikom broju, strmih strana,
orijentirani u smjeru ledenjaka
- uglavnom nakupine šljunka
- vjerojatno nastali kad novi ledenjak preoblikuje i preuredi tilit ostavljen
pri prethodnom povlačenju ledenjaka

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

drumlini, Washington, SAD

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

izduženi brežuljci - drumlini, Antrim County, Michigan, SAD;

snimio: B.M.C. Pope
 www.geol.umd.edu/~jmerck/geol100/lectures/36.html

drumlin, Plymouth, Massachusetts

ESKERI - nastaju u zoni otapanja
- izdužena, niska tijela neobičnog oblika - povijaju
- dobro sortirani sediment, kosa slojevitost
- taložen u “prolazima” unutar ili ispod ledenjaka gdje dolazi do miješanja
sedimenta i vode (otopljenog leda) - teče ispod i izvan leda

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

esker, Washington, SAD; snimio: D.A. Rahm

KAME - površinske morene - humci stijena koji zaostaju povlačenjem ledenjaka

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

kame, Grenland
KOTLIĆI (KETTLE) - voda (otopljeni led) oblikuje sedimente duž strana i na
kraju ledenjaka koji se povlači
- blokovi leda koji zaostaju povlačenjem leda mogu biti
okružene sedimentima - led se otapa - nastaje jezero
(kettle lakes)
- česti na srednjem zapadu SAD

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. (1993):Physical Geology

kotlić, Yukon Territory, Kanada

 tijekom oledbe
sedimento nakon oledbe
drumlini
m
ispunjene esker
depresije kame
čeona
morena čeona
morena

zona
otapanja

blokovi zaostali kotlići (kettle)

povlačenjem
ledenjaka

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

LEDENJAČKA JEZERA

- oblikuju se u depresijama nastalim ledenjačkom erozijom

- ledenjački sedimenti - brana - jezero nastaje između ledenjaka koji se povlači
(otapa) i morene (brana)
- varve - karakteristične za ledenjačka jezera

preuzeto iz: Plummer, Ch.C., McGeary, D. & Carlston, D.H. (2001):

Physical Geology

varve iz glacijalnih jezera; svaki par

www.digg.com/travel_places/Beautiful_Lake_in_... (tamni i svijetli sloj) - jedna godina
Canadian Rockies   
 - procesi vezani uz kretanje leda na zemlji oblikovali su reljef, istaložili
sedimente i stvorili sedimentna tijela
- značaj se očituje i u činjenici da je tijekom geološke prošlosti na Zemlji
led bio mnogo rasprostranjeniji no što je danas

- pleistocen - ledenjaci su pokrivali velike dijelove kontinenata sjeverne hemisfere

flowerslove.110mb.com/index.php?l=Last_Glacia...

www.hi.is/~oi/quaternary_geology.htm
 preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology

- četiri stadija postanka Velikih jezera (Great Lakes) koji su prvotno nastali kao
ledenjačka jezera: pri povlačenju ledenjaka/leda prema sjeveru, jezerski bazeni su
se punili vodom (otopljenim ledom)

- točkasta (tanka) linija pokazuje današnju obalnu liniju jezera

UZROCI OLEDBI

- oledbe ovise o klimatskim promjenama

- cikličnost ledeno - međuledeno doba (glacijal - interglacijal)

- periodi oledbe prepoznati u geološkim zapisima - prva oledba zabilježena u

donjem proterozoiku, krajem proterozoika, ordovicij, karbon-perm, kvartar

- dugotrajne klimatske promjene vjerojatno povezane s aktivnošću tektonike

ploča - pomicanjem ploča kontinenti dolaze prema višim geografskim širinama
gdje egzistiraju ledenjaci
- kolizija ploča dovodi do izdizanja uzvisina iznad morske razine -
promjene strujanja u atmosferi i oceanima - klimatske promjene!

- ciklusi - tisuće - desetci tisuća god.

MILANKOVIĆEVA TEORIJA

tri parametra Zemljine orbite:

1. orbitalna ekscentričnost - odstupanje Zemljine orbite oko Sunca od gotovo

kružnog oblika pa do eliptičnog - oko 100.000 god. - to odgovara 20 klimatskih
ciklusa toplo - hladno koji su se dogodili u pleistocenu

2. kut između Zemljine osi i pravca okomitog na ravninu ekliptike - pomiče se za 1.50
od svoje prave vrijednosti 23.50 tijekom 41.000 god.

3. precesija ekvinocija - uzrokuje položaj ekvinocija (ravnodnevica) i solsticija

(suncostaja) - pomicanje oko Zemljine orbitalne ekliptike u ciklusu od
23.000 god.

- kontinuirane promjene ova tri parametra rezultiraju količinom Sunčeve energije

koja dolazi na bilo koju geogr. širinu koja varira tijekom vremena
- Milanković je predložio, a mnogi prihvatili da je međusobno djelovanje ova tri
parametra pokretački mehanizam za ledena - međuledena doba (glacijal -
interglacijal) u pleistocenu
 a) Zemljina orbita varira od gotovo kružnog
oblika prema elipsi i opet natrag u otprilike
100.000 god.
b) Zemlja se okreće oko svoje osi koja je
nagnuta prema ravnini ekliptike za 23.50;
Zemljina os se polako kreće oblikujući konusnu
stazu prema Svemiru
c) današnja Zemlja je najbliža Suncu u siječnju
(zima na sjevernoj hemisferi)
d) uvjeti za otprilike 11.000 god., kao rezultat
precesije, Zemlja će biti bliže Suncu u srpnju
(danas ljeto u sjevernoj hemisferi)

preuzeto iz: Wicander, R. & Monroe, J.S. (1999): Essentials of Geology