DERMATOLOŠKA

DIJAGNOSTIKA
ANAMNEZA

OPŠTI STATUS

DERMATOLOŠKI STATUS

LABORATORIJSKE
PRETRAGE
LABORATORIJSKE
METODE U
DERMATOLOŠKOJ
DIJAGNOSTICI
 STANDARDNI
LABORATORIJSKI
TESTOVI

biohemijski,
hematološki,
imunološki
TESTOVI IN VIVO -
KUTANI
• PRICK TEST
• INTRADERMALNI
• ATOPIJSKI EPIKUTANI
• EPIKUTANI
• SCRATCH TEST
Priprema za alergološko testiranje
Kako bi alergološko testiranje bilo vjerodostojno, važno je pridržavati se
sljedećih uputa:

1. osoba kod dolaska na testiranje ne smije biti akutno bolesno (imati

temperaturu, niti bilo kakvu infekciju ili akutnu alergijsku reakciju)
poželjno je da tada ne prima antibiotike (izuzev profilaktičkih doza),

2. minimalno 5 dana ranije potrebno je prekinuti uzimanje navedenih

skupina lijekova: protiv alergije – antihistaminike (npr. Rinolan®,
Claritine®, Telfast®, Aerius®, Fenistil®),sistemske kortikosteroide
(S.Medrol®, Dexamethason® i sl.), sedative

smije uzimati inhalacije, kao i lijekove za kontrolu astme poput

Flixotide®, Fliksonase®, Tafen®, Seretide®, Symbicort®, Tafen nasal®,
Nasonex®, kao i Singulair®

3. poželjno je da je osoba dobro hidrirana, tj. da nije natašte

4. Potrebno je obavijestiti liječnika ako ste trudni,

5. Ako ste na nešto alergični, ako ste imali jače alergijske

reakcije (otok usnica, jezika, otežano disanje, anafilaktički šok),

6. Ako bolujete od neke kronične bolesti (npr. astma, poremećaji

rada srca) ili uzimate bilo kakve lijekove.

7. Testiranje se ne može provoditi na promijenjenoj koži (npr.

alergijska reakcija ili upala kože na mjestu testiranja).
Simptomi alergijske reakcije ovise o načinu ulaska alergena u
tijelo, odnosno na koju vrstu alergena tijelo reagira stvaranjem
IgE antitijela.

Alergene možemo podijeliti na inhalatorne (alergeni koje

udišemo), zatim nutritivne (alergeni koji se unose u tijelo kao
hrana ili pića) i lijekove koji se mogu primjenjivati kao kapi, kreme
i sprejevi na kožu i sluznice, kapsule, tablete, sirupi, kapi, čepići,
vaginalete  ili  se mogu primjenjivati  u formi injekcija i infuzija.
Najčešći nutritivni i inhalatorni alergeni koji u tijelu mogu izazvati
alergijsku reakciju su:
• grinje, pelud, mačke i druge životinje, na primjer, psi, konji,
zečevi i svinje
• hrana, kao što su kikiriki, jaja, soja, kravlje mlijeko, sir  i plodovi
mora (školjke i riba)
• ubodi insekata
• lijekovi
• plijesan
• lateks
Ukoliko osoba ima bilo kakve tegobe koje liječnik procijeni kako bi mogle
biti povezane s alergijom potrebno je učiniti laboratorijska testiranja.

Danas se najčešće koriste testovi iz krvi kojim se određuje ukupna

količina IgE antitijela (RIST), ili razina specifičnih IgE antitijela na
određene alergene (RAST).

1. Određivanje ukupnih IgE antitijela u krvi

Količina IgE antitijela u serumu zdravih osoba je promjenjiva tokom
života i može biti povećana kod alergijskih, parazitarnih i zloćudnih
bolesti.
2. Određivanje specifičnih IgE antitijela u krvi
Iz krvi je moguće utvrditi  količinu specifičnih IgE antitijela koja
se stvaraju u našem tijelu na pojedinačne  alergene (inhalatorne ili
nutritivne),  izražene najčešće  u mjernim jedinicama IU/ml .
U slijedećoj tabeli možete vidjeti  tumačenje  rezultata specifičnih IgE 
(od nemjerljive razine IgE do izrazito velike razine IgE) u krvi osobe kod
koje njihovu razinu određujemo.
Razred           Specifični IgE ( IU/ml)                           Tumačenje
rezultata specifičnih IgE
o                       0,00 - 0,34                                                 Nije mjerljiva
razina IgE
1                       0,35 - 0,69                                                  Najmanja
količina IgE
2                       0,70 - 3,49                                                      Mala
količina IgE
3                       3,50- 17,49                                                 Umjerena
količina IgE
4                     17,90- 49,90                                                   Velika
količina IgE
5                      50,00-100,0                                               Vrlo velika
količina IgE
6                            >100                                                Iznimno velika
količina IgE
PRICK test ili kožni ubodni test najčešće se izvodi na nutritivne
(hrana) i inhalacijske (peludi) alergene.

PRICK ili kožni ubodni test služi za dokazivanje prisutnosti

specifičnih IgE antitjela u koži bolesnika koji reagiraju na
određeni alergen.
Test se izvodi na koži unutrašnje strane podlaktice ili na koži
leđa, tako da se stavi kap alergena koja se probode lancetom.
Reakcija se očitava nakon 20 minuta.
Kod pozitivne reakcije na mjestu uboda pojavit će se crvenilo i
otok (urtika).
Prije početka testa provodi se test na pozitivnu kontrolu
(histamin) i negativnu kontrolu (pufer), koja se očitava nakon 10
minuta.
INTRADERMALNI ALERGO TEST:
DOKAZIVANJE ALERGIJSKE PREOSJETLJIVOSTI
RANOG TIPA, ODNOSNO Ag VEZANOG ZA
MASTOCITE (ATOPIJSKI DERMATITIS,
URTIKARIJA)

INJEKCIONOM IGLOM UNOSI SE ODREĐENA

KONC. ALERGENA U KOŽU DERMISA, OBIČNO
PODLAKTICE.

NAJZNAČAJNIJI ALERGENI: KUĆNA PRAŠINA,

DERMATOFAGOIDES, PLIJESNI, PELUD TRAVA,
NUTRITIVNI ALERGENI
Intradermalni testovi
1. INHALATORNI
2. NUTRITIVNI-ALIMENTARNI
3. SPECIFIČNI I.D. TESTOVI
I.D. testovi se rade kod pacijenata koji imaju
smetnje sa respiratornim organima,kod
konjuktivitisa,nurodermatitisa,urtikarije.
Alergijski pripravci za I.D. testove su
dijalizirani vodeni ekstrakti otopljeni u
puferiranoj fiziološkoj otopini uz dodatak
stabilizatora.
Otopina alergijskog pripravka injicira se strogo
intradermalno u količni od 0,02 do 0,05 ml.
Igla se postavi pod uglom od 45 stepeni u
odnosu na površinu kože unutrašnje(volarne)
strane podlaktice.
Razmak između pojedinih uboda ne smije biti
manji od 5 cm.
Rezultati se očitavaju nakon 15-20 min.
Rezultat kožnog testa je karakteristična reakcija-urtika
i eritem.
Epikutani testovi (Patch test)
standardni epikutani
specifični epikutani (gotovi)
abriss metoda-spec
 
Standardni epikutani test:

Sastoje se od grupe alergena koji

predstavljaju jasno izdiferencirane hemijske
supstance koje ulaze u sastav gotovih
materijala-alergena.
Svi ovi alergeni –hemijsle supstance su
razrijeđene u određenom procentu i
određenom otapalu.
Ova vrsta testova radi se kod pacijenata koji imaju
promjene na koži u vidu dermatitis allergica
contacta,dermatitis atopica,Eczemi.

Standardni epikutani testovi se rade sa MORO-

PATCH krpicom koja se priprema od:
Patch krpa-filter papir 1x1 cm
Najlon ili celofan 2x2 cm
Flaster 5X 5 cm
Na pripremljenu patch krpicu nanosi se željeni alergen
i isti se stavlja na kožu leđa (predhodno očišćenu
benzinom).Lijepi se sa lijeve i desne strane kičmenog
stuba jer se smatra da je to najosjetljiviji dio kože.
Ova vrsta testova može se raditi i na volarnim
stranama(unutrašnjim) podlaktice mada se misli da je
to nepraktično pošto postoji opasnost da pacijenti
sami skidaju naljepljeni test.
ABRISS METODA-nju radimo sa ne prerađenim
alergenima-materijalima. Savljamo ih gotove (ako su u
čvrstom stanju) ili ih rastvaramo (ukoliko se mogu
rastvoriti) u aqui.
Tehnika rada je ista – kožu pacijenta moramo
pripremiti. Kožu ćemo iziritirati mehaničkim putem
pomoću grebaljke.
Moramo izazvati jedan blagi eritem i moramo pri tom
paziti da ne zagrebemo ili ne provociramo kožu. Na
tako pripremljenu kožu nanosimo alergene na patch
krpici.
Kod svih epikutanih testova alergen smijemo lijepiti
samo na zdravu kožu tj. na kožu koja nije oštećena ,
koja nema mladeža ili drugih promjena na koži.
Test se očitava nakon 48 i 72 sata.
U slučaju pozitivne reakcije na pojedini
alergen na mjestu kontakta se javlja edem,
crvenilo sa malim mjehurićima ispunjenim
bistrim sadržajem.
ATOPIJSKI EPIKUTANI
(PATCH)TEST:
MODIFIKACIJA EPIKUTANOG TESTA

DIJAGNOSTIKA ATOPIJSKOG
DERMATITISA

UPOREĐUJE SE SA REZULTATIMA PRICK

TESTA I VRIJEDNOSTIMA SPECIFIČNIH
IgE ANTITJELA
Atopy patch test
Atopy patch test predstavlja dobru metodu za
dokazivanje odgođene alergijske reakcije na hranu,
koja je posredovana kasnom staničnom imunosti.

Test se  najčešće izvodi kod male djece s atopijskim

dermatitisom radi procjene postojanje kasne stanične
preosjetljivosti na hranu. Ovaj test se često primjenjuje
i kod nejasnih gastrointerstinalnih smetnji djeteta.
Test se izvodi na koži leđa, tako da se postavi traka
sa nanešenim alergenima hrane (najčešće su to:
kravlje mlijeko, jaje, soja, pšenica i kikiriki).

Očitanje testa provodi se nakon 48 h i 72 h, tako da se

nakon 2 dana (48 h) skidaju flasteri koji nose alergene
hrane i očitava prva reakcija, te se, nakon 72 h kada
se očitava druga reakcija, izdaje nalaz testa. U slučaju
pozitivne reakcije na pojedini alergen na mjestu
kontakta se javlja edem, crvenilo sa malim
mjehurićima ispunjenim bistrom tekućinom.
Pozitivna reakcija u atopy patch testu dobro korelira
osim sa kožnim simptomima i sa gastrointestinalnim
simtomima vezanim uz alergiju na hranu.
 SCRATCH TEST /TEST
SKARIFIKACIJOM/
• SLIČAN PRINCIP I ZNAČENJA KAO
PRICK TEST, SAMO SE U KOŽU UNOSI
VEĆA KOLIČINA Ag.
• DIJAGNOSTIKA MEDIKAMENTOZNIH I
ALERGIJA NA KONZERVANSE I ADITIVE.
• MOŽE ZAMIJENITI INTRADERMALNO
TESTIRANJE.
SCRATCH TEST
Radi se na volarnim stranama podlaktice lancetom ili
kiretom(grebaljkom).Naprvi se scarificat veličine 2x2
cm ili 5x5 cm. Na izgrebani (ne prokrvavljeni ) dio
kože nanesemo kap lijeka na koji želimo ispitati
alergiju (ovako se neradi sa penicilnom).
Tableta i dražeja se predhono rastvore sa akvom.
Lijek se nanosi 1-2 kapi, lagano se utrlja (drvenom
špatulom u kožu).
Uvijek se radi i kontrolni scarificat sa fiziološkom
otopinom.
Razmak između ta 2 scarificata je oko 5 cm.
Napomena-Ukoliko je pacijent imao reakciju u obliku
osipa ili kolapsa na lijek koji testiramo testiranje se ne
smije raditi dok ne prođe 15-30 dana, a ukoliko nikad
do tada nije primao lijek na koji se testira, testiranje
može se raditi odmah (odmah se radi i ako nije bilo
alergije).
Rezultat kod scarificata se čita 15-30 min.
Napomena:ovo testiranje se ne smije raditi bez
prisustva ljekara alergologa,bez pripremljene antišok
terapije koja je obavezna u alergološkom kabinetu.
Provokacijski testovi
Provokacijski testovi provode se s ciljem da se kod
pacijenta izazove (provocira) blaži alergijski odgovor
kao potvrda da boluje od određene alergije. U tim se
testovima uzročni alergen primjenjuje direktno na
sluznici nosa, bronhija, očiju ili želuca. Na taj se način
izazivaju simptomi alergijske hunjavice, konjunktivitisa
i astme.
Pozitivan rezultat najsigurniji je dokaz preosjetljivosti
na određeni alergen. S obzirom na narav testa, ti
testovi nose određeni rizik neželjenih posljedica koje
su ponekad i vrlo ozbiljne te se izvode samo kada
prijašnji dijagnostički postupak nije dao odgovarajuće
rezultate. Ovi testovi se izvode samo u
specijaliziranim, najčešće bolničkim jedinicama, a
ljekar mora strogo nadgledati postupak zbog mogućeg
rizika od anafilakse (ozbiljne – po život opasne
reakcije).
FIZIKALNI TESTOVI
TOPLO-topla voda u epruveti stavi se na unutrašnju
stranu podlaktice drži se 10 min.
zatim se skida epruveta,mjesto se obilježi i nakon 5
min se očitava reakcija.
HLADNO-kockica leda se stavi na gazu pa na
podlakticu nakon 10 minuta se skida i očitava reakcija
nakon 5 min.
PRITISAK-drži se uteg od 1-2 kg na nadkoljenici 10
min,skida i reakcija očitava nakon 15 min do 6 sati.
NAPOR-pacijent 10 min trči laganim korakom oko
zgrade ili uz stepenice, 5-10 min se odmara i poslije
toga se očitava reakcija.Prije nego što počne trčati
pacijent se treba pregledati kao i odmah poslije
trčanja.
Ovi testovi se ne smiju uraditi ako pacijent trenutno
ima alergiju.
 MIKROBIOLOŠKA
DIJAGNOSTIKA

• DOKAZIVANJE UZROČNIKA U
BIOLOŠKOM MATERIJALU

• DIJAGNOSTIKA BAKTERIJSKIH,
VIRUSNIH, GLJIVIČNIH I INFEKCIJA
PROTOZOAMA.
DIJAGNOSTIKA GLJIVIČNIH INFEKCIJA

Kod sumnje na gljivičnu infekciju, potrebno je

napraviti mikološku analizu.
Mikološka analiza je dijagnostička procedura
neophodna za dokazivanje i praćenje toka
liječenja gljivične infekcije kože, kose i noktiju.
Temelji se na analizi uzorka promijenjene
kože, kose ili nokta.
Uzeti materijal se pregledava direktnom
mikroskopijom; nakon čega se kultivira.
Direktna mikroskopija je orijentacijska
dijagnostička procedura koja se izvodi odmah
nakon uzimanja uzorka: uzorak se tretira sa
20%KOH kako bi se mikroskopski ustanovilo
postojanje gljivičnih elemenata-hifa ili spora.
Njome ne možemo identificirati specifičnog
uzročnika.
Kultura gljiva se provodi s ciljem otkrivanja
uzročnika. Uzeti uzorak se zasijava na dvije
vrste hranjivih podloga: jednu sa
cikloheksamidom za dijagnosticiranje
dermatofita i
drugu bez cikloheksamida  (Sabouraud
glukozni agar) za izoliranje kvasaca i ne-
dermatofitnih plijesni.
Kultiviranje se odvija na sobnoj temperaturi i
traje 2 sedmice.
Wood lampa ima bitnu ulogu u dijagnostici
pojedinih gljivičnih oboljenja.
Koristeći dugotalasno UV svjetlo u tamnoj
prostoriji nakon obasjavanja kože dolazi do
promjene boje u narančastu kod P.versicolor;
odnosno u zelenu kod gljivične infekcije
vlasišta.
Priprema pacijenta za mikološku analizu noktiju:

Preporučljivo je 3-4 dana prije uzimanja materijala za

mikološku analizu ne tretirati zahvaćene dijelove tijela
(kožu, nokte, vlasište) ni sa čime, ne lakirati nokte i ne
uklanjati sadržaj ispod nokatne ploče.
Kada uzimamo mikološku analizu, moramo je uzeti na
pravilan način kako bi nalaz bio vjerodostojan.
Potrebno je isključiti sve faktore koji mogu utjecati na
sam nalaz.
Ukoliko je pacijent tretirao nokte sa bilo kojom vrstom
terapije (antimikotičnom, alternativnom…), nalaz može
biti LAŽNO NEGATIVAN.
Kako se uzima mikološka analiza?

Mikološka analiza noktiju se uzima posebnim

instrumentom-sondom.
Uzima se uzorak ispod nokatne ploče na granici
zdravog i bolesnog dijela nokta.
Uzimanje uzorka nije bolno, ali može biti nelagodno.

Mikološka analiza kože se uzima skalpelom. Nježnim

povlačenjem dobivaju se ljuske promijenjene kože
koje se potom šalju u laboratorij.
Uzimanje uzorka nije bolno.

Mikološka analiza vlasišta se uzima specifičnom

pincetom i podrazumijeva uzimanje nekoliko korijena
vlasi iz zahvaćenog dijela vlasišta.
Zašto je mikološka analiza bitna?

Mikološka analiza je bitna jer se može

identificirati vrsta gljivične infekcije i propisati
ciljana terapija.
Brisevi kože, rane i ostali brisevi:

Potrebno je da prođe najmanje 12h od lokalne

aplikacije antiseptičkog sredstva.

Rana može biti inficirana bakterijama koje se nalaze

na ili u samom bolesniku ili bakterijama iz okoline.

Prije uzimanja brisa rane, pacijent ne smije koristiti

antibiotike, niti bilo kakve kreme ili masti.
SVJETLOSNO-MIKROSKOPSKA
PATOHISTOLOŠKA ANALIZA

• DIJAGNOZA TUMORA,
BULOZNIH I
ERITEMOSKVAMOZNIH
DERMATOZA, AUTOIMUNIH
BOLESTI
 ELEKTRONSKA
MIKROSKOPIJA

• DIJAGNOSTIKA EPIDERMOLIZA,
PSORIJAZE, PALMOPLANTARNIH
KERATODERMIJA, VIRUSNIH
BOLESTI.
 CITOLOŠKE METODE

• DIJAGNOSTIKA BULOZNIH
DERMATOZA, VIRUSNIH DERMATOZA

• TZANKOV TEST (UKLANJANJE

POKROVA BULE, MATERIJAL UZET
EZOM SA DNA BULE, BOJENJE PO
GIMZI)
•Herpes simplex

Orijaške polinuklearne ćelije, balonska

degeneracija ćelija
 DIREKTNA
IMUNOFLUORESCENCIJA
KOŽE
• DIJAGNOSTIKA AUTOIMUNIH BULOZNIH
DERMATOZA, SLE

• EKSCIDIRANI KOMADIĆ KOŽE PRELIVA SE

ANTIHUMANIM GAMAGLOBULINOM MARKIRANIM
FLUORESCENTNOM BOJOM I POSMATRA POD
SPECIJALNIM MIKROSKOPOM

• OVOM METODOM DOKAZUJU SE IN VIVO DEPOZITI

Ig, KOMPONENTI KOMPLEMENTA I FIBRINA U KOŽI.
Dermatitis
herpetiformis Duhring

Subepidermalna bula, sa mnoštvom

neutrofila i eozinofila
Granularni depoziti IgA i C3 frakcije
komplementa u vrhovima dermalnih papila
IgA vasculitis
Linearni depoziti IgA i frakcija komplementa
Pemphigus foliaceus
Depoziti IgG
 INDIREKTNA
IMUNOFLUORESCENCIJA

• DOKAZIVANJE ANTITIJELA U
SERUMU KOD BULOZNIH
DERMATOZA.

• PRAĆENJE TITRA ANTITIJELA ZA

PROCJENU TOKA BOLESTI I
EFEKATA TERAPIJE
 ODREĐIVANJE
ANTINUKLEARNIH
ANTITIJELA IFA METODOM

• IMUNOLOŠKI PARAMETAR ZA
PROCJENU AKTIVNOSTI
AUTOIMUNIH PROCESA
1. Benzil benzoat i baslsami peruviani su lijekovi koji
se koriste u lokalnoj terapiji psorijaze
T N

2. haemangioma capillare se pojavljuje u prve 3

sedmice života
T N
3. Papulozna erupcija oko usana i oka koja se
najčešće javlja kao reakcija na dugotrajnu primjenu
kortikosteroida naziva se ____________________

4. makulozni egzantem na koži koji se javlja u

sekundarnom stadiju sifilisa naziva se ____________

5. Dermatoza koja se javlja kao rezultat reakcije

između biljnih sastojaka i UV zraka naziva se______
6. Atopijki dermatitis kod dojenčadi lokalizira se na
_________________

7. Tinea ingvinalis je
a. Virusna infekcija kože
b. Gljivična infekcija kože
c. Bakterijska infekcija kože

8. Intertriginozna dermatoza uzrokovana sa

Corinebakterium minutisimus naziva se
a. Erysipela
b. Erytrhrasma
c. Ectyma
9. Klinički oblici spinocellularnog karcinoma su
__________________-

10. Ca spinocelullare , za razliku od Ca basocelullare ,

javlja se na ___________________________