BIHAĆKI SIMPOZIJ

Emina Žunić
Tuzla 2015.
 U organizaciji Instituta za jezik u Sarajevu i
Vlade Unsko–sanskoga kantona, u Bihaću je 7. i
8. septembra 1998.godine održan Simpozij o
bosanskome jeziku. Podneseno je 28 referata, a
pored desetak lingvista te specijalista koji se
rubno bave i bosanskim jezikom, potom
književnika i uopće stručnjaka djelatno vezanih
za bosanski jezik, ovom prvom znanstvenom
skupu o bosanskome jeziku prisustvovalo je i
nekoliko desetina osnovnoškolskih i
srednjoškolskih nastavnika bosanskoga jezika te
lektora iz više mjesta BiH.
 Tema
 Saopćenja su se uglavnom kretala unutar okvira
sociolingvistike. Izvan tog sociolingvističkog
pogleda na jezičku situaciju u BiH (osvjetljavanje
odnosâ : jezik – društvo – nacija – kultura –
jezička politika – standardizacija – lingvistički
nacionalizam – jezička tolerancija – jezička prava
– bosanski jezik u dijaspori – odnos prema jeziku
– odnos prema posudbenicama ...) bilo je i
nekoliko osvrta na jezik i stil pojedinih pisaca, na
jezik medija te na bosanski jezik u nastavi.
 Zaključci
 1. Okupio u promišljanju problema
bosanskoga jezika – prvi put – gotovo sve
jezičke stručnjake (među Bošnjacima);
 2. Saopćenja su bila na znanstvenoj i
stručnoj razini;
 3. Svi su učesnici bili jednoglasni u
procjeni stanja i donošenja Zaključaka
Simpozija. Ukratko, svijest o besprimjernoj
zapuštenosti i kašnjenju u istraživanju i
normiranju bosanskoga jezika nalaže
stručnjacima da svima koji mogu pomoći i
uopće zainteresiranoj javnosti ukažu na
hitnost činjenja u ovoj oblasti:
 a) kadrovski osnažiti Institut za jezik u
Sarajevu, postaviti mu zadatke i
preimenovati ga u Institut za bosanski
jezik;
 b) Odsjek za južnoslovenske jezike
Filozofskog fakulteta u Sarajevu
preimenovati u Odsjek za bosanski,
hrvatski i srpski jezik;
 c) bosanskome jeziku osigurati
međunarodni status putem koda za jezik;
 d) kratkoročno – izraditi gramatike za osnovnu i
srednju školu te školski pravopisni priručnik i
školski rječnik bosanskoga jezika;
 dugoročno – normativne priručnike
univerzitetskog profila te različite tematske
priručnike za potrebe nastave i javnih glasila;
 e) u dogovoru sa ministarstvima i pedagoškim
zavodima nastojati prevladati teškoće u nastavi
bosanskoga jezika (seminari, predavanja i dr.);
 Iz Predgovora urednika Zbornika radova koji je nakon Simpozija
objavljen, uz opću ocjenu o tematici i učesnicima skupa, ukazuje se
na značajan preokret u dotadašnjem pristupu našem standardnom
jeziku: "Kao prvi skup o bosanskom jeziku nije bio
problemski i tematski omeđen, što je omogućilo da sastav
učesnika sa saopćenjima bude različit, s obzirom na
obrazovanje i specijalnost i da se iznesu raznoliki sadržaji.
Svoja viđenja, analize i prijedloge iznijeli su lingvisti,
sociolozi, filozofi, masmediolozi, pedagozi itd. Jedino tako je
ovaj naučni skup mogao biti i organiziran, te doseći svoj cilj
početnog osvjetljavanja stanja u kojem se nalazi bosanski
jezik i naznačiti problemska pitanja i eventualno ukazati na
puteve za njihovo rješavanje. Generalno gledano, taj
osnovni cilj je ispunjen, problemi su registrirani i
predstavljeni u 28 pročitanih saopćenja. Tematika u
saopćenjima kreće se od općih teorijskih razmatranja do
posebnih analiza jezičkih fenomena u svakodnevnoj
upotrebi. Pri osvjetljavanju jezičke problematike značajno
je da autori iz svog ugla gledanja uglavnom naučno
pokušavaju istražiti jezik kako bi se došlo do
najprihvatljivijih rješenja."
 U Zborniku su objavljeni radovi sljedećih autora:
Muhamed Filipović, Dževad Jahić, Mevlida
Karadža, Džemaludin Latić, Marina Katnić-
Bakaršić, Naila Valjevac, Nusret Isanović, Asim
Halilović, Muhamed Nuhić, Josip Baotić,
Muhamed Šator, Ibrahim Čedić, Asim Peco,
Ismet Smailović, Muhamed Nezirović, Asim
Kamber, Adnan Kadrić, Ramiz Salihović, Ibrahim
Kajan, Nedžad Pašić, Rašid Durić, Alija Pirić,
Husein Zvrko, Muhamed Huković, Mevlida
Pekmez, Aida Kršo, Mensura Ćatović.