Zalihe

• Zalihe su jedna od najznačajnijih stavaka bilance,

bilo da se radi o zalihama materijala, vlastitih
proizvoda ili trgovačke robe.
• U trgovačkom poduzeću, zalihe su namijenjene
prodaji kupcima.
• Zalihe se pretvaraju u novac unutar jednog
normalnog poslovnog ciklusa pa se smatraju
tekućom imovinom.
• U bilanci se zalihe prikazuju odmah nakon
potraživanja od kupaca zbog toga što su zalihe
samo jedan korak dalje od pretvaranja u novac,
nego što su to potraživanja od kupcima.
 Tok troškova zaliha

• Zalihe se, kao i većina ostale imovine, u

računovodstvu vrednuju po troškovima
nabave. Čim se proizvodi (roba) prodaju sa
zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz
bilance i prenosi na troškove prodane robe
koji se, potom, sučeljavaju s prihodom od
prodaje u RDG-u.
 Shema toka troškova zaliha

BILANCA
Troškovi Tekuća imovina:
nabave Zalihe
(proizvodnje)

U trenutku prodaje
RAČUN DOBITI I GUBITKA
Prihod od prodaje robe
Rashodi prodane robe
Bruto marža
Troškovi poslovanja trgovine
Dobit
• U beskonačnom sustavu zaliha, knjiženja u
računovodstvu paralelno prate ovaj tok troškova.
Kad je roba kupljena, njezin se trošak knjiži na
dugovnoj strani konta zalihe. Kad se roba proda,
njezin se trošak nabave smanjuje na kontu zaliha i
knjiži na dugovnoj strani konta rashodi prodane
robe.

• U računovodstvu je izuzetno važno vrednovanje

zaliha. U većini slučajeva, vrijednost zaliha
najveća je stavka tekuće imovine, a i najveći
rashodi su rashodi prodane robe.
 Prema računovodstvenim standardima,
prihvatljivo je nekoliko različitih metoda
vrednovanja zaliha. Različite metode mogu
rezultirati značajno različitim financijskih
pokazateljima pa je i posebno važno da korisnici,
prije svih, menadžeri i investitori, razumiju učinke
primjene različitih metoda vrednovanja zaliha.
Standardne metode, prihvatljive u računovodstvu,
jesu pojedinačna identifikacija i pretpostavka toka
troškova. Oba su pristupa prihvatljiva, međutim
kad se jedan pristup odaberem njega treba
dosljedno primjenjivati
 Pojedinačna identifikacija

Ova se metoda koristi kada se stvarni

troškovi pojedinih jedinica mogu odrediti iz
računovodstvene evidencije. Koristi se kod
jedinica robe i proizvoda koje imaju veliku
pojedinačnu vrijednost.
 Pretpostavka toka troškova
• Zalihe se vrednuju prema pretpostavljenom slijedu
kojim se jedinice proizvoda ili robe povlače sa
zaliha. Primjerice, moglo bi se pretpostaviti da se
najprije prodaje najstarija roba ili da se najprije
prodaje najčešće nabavljena roba.

• Međunarodnim računovodstvenim standardima

(MRS 2 - Zalihe) predviđaju se dvije pretpostavke
toka. Osnovnim ili prioritetnim postupkom,
predviđene su:
 1. metoda prosječnih troškova

• zalihe se procjenjuju po prosječnom

jediničnom trošku s pretpostavkom da se
jedinice sa zaliha povlače slučajnim
redoslijedom. Vrijednost jedinice zaliha
izračunava se dijeljenjem ukupne
vrijednosti zaliha s ukupnom zatečenom
količinom na zalihi.
 2. prva cijena ulaza - prva cijena izlaza
(FIFO)

• pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe

koje su prve kupljene najprije troše sa
zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije
izdaje roba koja je najdulje na zalihama.
Preostale zalihe čine jedinice vrednovane
po posljednjim ulaznim troškovima nabave.
 3. posljednja cijena ulaza - prva cijena
izlaza (LIFO)

• zabranjena novim MRS-om 2

• alternativno dozvoljena metoda u RH (privremeno)

• pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje

su posljednje kupljene najprije troše sa zalihe,
odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je
najkraće na zalihama. Preostale zalihe čine
jedinice vrednovane po prvim ulaznim troškovima
nabave.
 Pretpostavka toka troškova ne mora
korespondirati sa stvarnim fizičkim
kretanjem zaliha. Kako su jedinice na zalihi
identične, potpuno je nebitno koja je
jedinica ranije, a koja kasnije umanjila
zalihu. Stoga se smatra da je tok troškova
puno važniji od fizičkog toka zaliha.
Korištenje pretpostavke toka eliminira
potrebu za posebnom identifikacijom svake
jedinice na zalihi i traženje njezina stvarnog
troška nabave.
 Zadatak
1. Proknjižite na kartici materijalnog knjigovodstva
stanje i promjene materijala po metodama izlaza:
FIFO, LIFO i prosječne ponderirane cijene.
2. Prikažite učinak odabira metode izlaza
materijala (robe) sa zalihe na troškove
obračunskog razdoblja.
01.1.2003. stanje 110 kg po 50 kn / kg
06.1.2003. nabavljeno 510 kg po 60 kn / kg
12.1.2003. utrošeno 520 kg
17.1.2003. nabavljeno 170 kg po 80 kn / kg
21.1.2003. utrošeno 200 kg
26.1.2003. nabavljeno 100 kg po 70 kn / kg
31.1.2003. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.
 Metoda: FIFO
Količina (kg) Jedinič. Vrijednost (kn)
Datum Dokument Opis cijena
Ulaz Izlaz Stanje (kn/kg) Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100
110×50
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 410×60 30.100 6.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.600

100×60
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 100×80 14.000 5.600

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.600

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.600
Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala
Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200 PS 5.500 44.100 44.100

51.200 12.600 ZS
 Metoda: LIFO
Količina (kg) Jedinič. Vrijednost (kn)
Datum Dokument Opis cijena
Ulaz Izlaz Stanje (kn/kg) Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100
510×60
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 10×50 31.100 5.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 18.600

170×80
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 30×50 15.100 3.500

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 10.500

31.1.'03. Stanje ZSo 170 10.500
Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala
Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200 PS 5.500 46.200 46.200

51.200 10.500 ZS
 Metoda: Prosječne ponderirane cijene
Količina (kg) Jedinič. Vrijednost (kn)
Datum Dokument Opis cijena
Ulaz Izlaz Stanje (kn/kg) Duguje Potražuje Saldo
1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500,000
6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100,000
36.100
12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 620
30.277,419 5.822,581

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.422,581

19.422
21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 270
14.387,097 5.035,484

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.035,484

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.035,484
Ukupno 890 890 56.700 56.700,000

Troškovi materijala
Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)
51.200 PS 5.500 44.665 44.665

51.200 12.035 ZS
 METODA STANDARDNOG TROŠKA
KAO TEHNIKA MJERENJA ZALIHA
• Prema točci 21. MRS-a 2, metoda standardnog
troška može se koristiti kao tehnika mjerenja
troškova zaliha pod uvjetom da su rezultati u
pogledu vrijednosti zaliha u bilanci i troškova za
prodano u računu dobiti i gubitka približni trošku.
• Za financijska izvješća vrednovanje zaliha po
standardnim troškovima prihvatljivo je kada nema
značajne razlike između stvarnih i standardnih
troškova.
• Ako postoji značajna razlika između stvarnih i
standardnih troškova, vrijednost zaliha treba
uskladiti na razinu stvarnih troškova. Ako se ne bi
usklađivala ta razlika, zalihe u bilanci i troškovi za
prodano u računu dobiti i gubitka bili bi pogrešno
iskazani za nedopuštenu svotu.
• U proizvodnim djelatnostima, kad god je to
moguće i prikladno, računovodstveni sustav se
temelji na stvarnim troškovima proizvodnje. U
praksi se nerijetko pojavljuju situacije da je
knjiženje po stvarnim troškovima neprikladno
zbog kašnjenja podataka u odnosu na potrebe.
• Najčešće, taj problem dolazi do izražaja u
masovnoj proizvodnji u kojoj se troškovi
proizvodnje obračunavaju mjesečno, a proizvodi
se kontinuirano proizvode, predaju u skladište i
prodaju tijekom cijelog mjeseca. Slični problemi
javljaju se čak i kod proizvodnji koje traju duže od
godinu dana.
• Budući da standardni troškovi uzimaju u obzir
normalne razine materijala i dijelova zaliha, rada,
učinkovitosti i proizvodni kapacitet, u slučaju kad
se kroz duže razdoblje pojavljuju odstupanja,
standarde treba preispitati te ako je neophodno
izmijeniti u skladu s tekućim uvjetima.
• Knjiženje zaliha sirovina i materijala, rezervnih
dijelova i sitnog inventara u sustavu standardnih
troškova razlikuje se od knjiženja u sustavu
stvarnih troškova po tome što se zalihe zadužuju i
razdužuju po standardnim, a ne po stvarnim
troškovima.

• Razlika između stvarnih i standardnih troškova

knjiže se na poseban račun – odstupanje od
stvarne cijene zaliha materijala.
• Ako je standardna cijena po kojoj je materijal
zadužen na skladište veća od stvarne nabavne
cijene, radi se o povoljnim (pozitivnim)
odstupanjima koja se na korektivnom računu
knjiže potražno.

• Ako je standardna cijena materijala niža od

stvarne nabavne cijene, radi se o nepovoljnim
(negativnim) odstupanjima koja se na
korektivnom računu knjiže dugovno.
Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha
materijala po standardnim troškovima koji su
veći od stvarnih
1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 300
kn/kg. Primljena je faktura dobavljača na svotu
od 30.000 kn. Materijal je na zalihe zadužen po
standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg.
2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala.
Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni
od 320,00 kn/kg. Za utrošeni materijal knjižena
su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.
Knjiženje u dnevniku:

Tek. Opis Svota

br. Duguje Potražuje
1. Zalihe materijala (po stan. cijeni) 32.000
Dobavljači zaliha 30.000
Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 2.000
Za zaduženje materijala na skladište po
standardnoj cijeni
2a. Osnovni materijal i sirovine 12.800
Zalihe materijala 12.800
Za davanje materijala u uporabu
2b. Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 800
Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene
800
zaliha
Za odstupanje od stvarne cijene zaliha
materijala
• Ako je ukupni potražni saldo odstupanja
standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe
bitno na financijski rezultat, ta odstupanja se mogu
prenijeti na prihode, a zalihe mogu ostati
proknjižene u bilanci po standardnim troškovima.

• Ako je taj saldo veliki, tj. ako su terećeni

standardni troškovi puno veći od stvarnih, onda
troškove zaliha i troškove za prodano treba
stornirati do razine stvarnih troškova.
Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha
materijala po standardnim troškovima koji su
niži od stvarnih
1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 350
kn/kg. Primljena je faktura dobavljača na svotu
od 35.000 kn. Materijal je na zalihe zadužen po
standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg.
2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala.
Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni
od 320,00 kn/kg. Za utrošeni materijal knjižena
su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.
Knjiženje u dnevniku:
Tek. Opis Svota
br. Duguje Potražuje
1. Zalihe materijala (po stan. cijeni) 32.000
Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 3.000
Dobavljači zaliha 35.000
Za zaduženje materijala na skladište po
standardnoj cijeni
2a. Osnovni materijal i sirovine 12.800
Zalihe materijala 12.800
Istodobno:
2b. Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene 1.200
zaliha
Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 1.200
Za davanje materijala u proces i odstupanje
cijena
• Ako je ukupni dugovni saldo odstupanja
standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe
bitno na financijski rezultat, odstupanja se mogu
knjižiti na rashode razdoblja.

• Ako je taj saldo veliki, onda troškove zaliha

terećene standardnim troškovima treba korigirati
tj. povećati do visine stvarnih troškova.
 Zalihe sitnog inventara
• Dugotrajna imovina je ona imovina čiji je korisni
vijek trajanja od davanja u uporabu dulji od jedne
godine. Međutim, Zakon o porezu na dobit (NN
177/04), članak 12. nalaže da se dugotrajna
imovina podijeli na dva dijela i to na:
1) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna
nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od
2.000,00 kn,
2) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna
nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od
2.000,00 kn.
• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna
nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od
2.000,00 kn obračunava se trošak amortizacije u
skladu s Zakonom o porezu na dobit, MRS-om 16
i MRS-om 38.

• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna

nabavna vrijednost manja od 2.000,00 kn bez
obzira na duljinu njenog stvarnog trajanja iznad
godine dana, ne obračunava se amortizacija jer se
ona smatra imovinom male vrijednosti.
• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna
nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od
2.000,00 kn prigodom njenog davanja u uporabu
mogu se primijeniti dvije metode otpisa i to:
1. Metoda jednokratnog otpisa (izravnog otpisa)
2. Kalkulativni otpis
• S obzirom na to, dugotrajna imovina male
vrijednosti ne vodi se u bilanci kao dugotrajna
imovina nego kao kratkotrajna imovina na
poziciji zaliha i to kao:
1. Zalihe sitnog inventara
2. Zalihe ambalaže
3. Zalihe autoguma
• Trošak, tj. otpis zaliha sitnog inventara, ambalaže i
autoguma ne nastaje u trenutku nabave te imovine
nego u trenutku njezina davanja u uporabu.
• Ako se na zalihe sitnog inventara, ambalaže i
autoguma primjenjuje jednokratni (100 % otpis)
prilikom njihova davanja u uporabu odnosno kad se
te zalihe u potpunosti kalkulativno otpišu njihova
bilančna vrijednost je nula.
• Međutim, ako su ti predmeti i dalje u uporabi
potrebno je voditi posebnu evidenciju o njihovom
stanju. One se u tom slučaju najčešće i dalje vode u
bilanci evidentno s vrijednošću ispravljenom na
nulu kao sitni inventar u uporabi, autogume u
uporabi i ambalaža u uporabi te analitički za svaki
predmet posebno.
 Primjer nabave i otpisa sitnog inventara i
autoguma:
1. Nabavljeno je 10 komada ručnih bušilica pojedinačne nabavne
vrijednosti 600,00 kn i primljena je faktura dobavljača na
svotu od 6.000,00 kn plus 1.320,00 kn PDV.
2. Nabavljeno je 30 komada autoguma pojedinačne nabavne
vrijednosti 900,00 kn i primljena je faktura dobavljača na
svotu od 27.000,00 kn plus 5.940,00 kn PDV.
3. U uporabu u proces proizvodnje dano je 6 komada ručnih
bušilica. Na ručne bušilice prema općem aktu primjenjuje se
jednokratni otpis pa su troškovi proizvodnje terećeni sa
3.600,00 kn.
4. U uporabu za gospodarska vozila dano je 30 komada
automobilskih guma. Na autogume prema općem aktu
primjenjuje se 50% kalkulativni otpis pa su troškovi razdoblja
terećeni s 13.500,00 kn.
Knjiženje u dnevniku:
Tek. Opis Svota
br. Duguje Potražuje
1. Sitan inventar na zalihi 6.000,00
Pretporez po ulaznim računima 1.320,00
Dobavljači zaliha 7.320,00
Za fakturu dobavljača
2. Autogume na zalihi 27.000,00
Pretporez po ulaznim računima 5.940,00
Dobavljači zaliha 32.940,00
Za fakturu dobavljača
3. Sitan inventar u uporabi 3.600,00
Sitan inventar na zalihi 3.600,00
Istodobno:
Troškovi sitnog inventara u proizvodnji 3.600,00
Amortiziranje (ispravak vrijednosti) sitnog inventara 3.600,00
Za davanje sitnog inventara u uporabu i 100% otpis
4. Autogume u uporabi 27.000,00
Autogume na zalihi 27.000,00
Istodobno:
Troškovi autoguma u uslugama 13.500,00
Amortiziranje (ispravak vrijednosti) autoguma 13.500,00
Za davanje autoguma u uporabu i kalkulativni otpis
50 %
• Sitni inventar, ambalaža i autogume u uporabi koji
su otpisani u 100% iznosu isknjižavanju se u
trenutku njihova rashodovanja, ako su uništeni ili
ako se popisom utvrde kao manjak.

• Isknjižavanje sitnog inventara, ambalaže i

autoguma u uporabi provodi se na način da se
međusobno zatvore računi zaliha u uporabi i
računi amortiziranja (ispravka vrijednosti) tih
zaliha.
• Prilikom isknjižavanja 100% otpisanog sitnog
inventara, ambalaže i autoguma nema knjiženja
troškova čak ni onda kad su za uništenje ili manjak
tih zaliha krive odgovorne osobe jer je bilančna
vrijednost te imovine nula.
• Ako su za uništenje ili manjak sitnog inventara,
ambalaže i autoguma terete odgovorne osobe onda
su one dužne nadoknaditi procijenjenu vrijednost
uništenih ili izgubljenih zaliha, bez obzira na to što
je njihova knjigovodstvena vrijednost nula.
• U tom slučaju treba knjižiti potraživanja od
zaposlenika u visini procijenjene vrijednosti
uništenih ili izgubljenih zaliha uvećana za PDV, te
prihod i obvezu prema PDV-u.
 Primjer isknjižavanja zaliha sitnog
inventara, ambalaže i autoguma u uporabi
1. Ručna bušilica nabavne vrijednosti 600,00 kn koja je
100% otpisana uništena je tijekom rada. Utvrđeno je da
radnik nije kriv za uništenje bušilice te je isknjižena.
2. Tijekom vožnje uništena je autoguma na kamionu.
Nabavna vrijednost autogume u svoti od 450,00 kn
knjižena je na troškove života, a guma je rashodovana i
isknjižena.
3. Godišnjim popisom utvrđeno je da nedostaje jedna ručna
bušilica nabavne vrijednosti 600,00 kn koja je prilikom
davanja u uporabu bila otpisana 100%. Za
nadoknađivanje manjka bušilice tereti se radnik koji ju je
zadužio i to za procijenjenu preostalu vrijednost od
400,00 kn plus 88,00 kn PDV-a. Bušilica je isknjižena.
 Knjiženje u dnevniku:
Tek. Opis Svota
br. Duguje Potražuje
1. Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) 600,00
Sitan inventar u uporabi 600,00
Za isknjiženje uništenog sitnog inventara
2. Amortiziranje autoguma (ispravak vrijednosti) 450,00
Troškovi sitnog inventara, ambalaže i autoguma 450,00
Autogume u uporabi 900,00
Za isknjiženje uništene gume i terećenje troškova za
neotpisani dio vrijednosti
3. Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) 600,00
Sitan inventar u uporabi 600,00
Potraživanja za manjkove 488,00
Prihodi od potraživanja od odgovornih osoba za 400,00
manjkove
Obveze za PDV 88,00
Za isknjiženje sitnog inventara i potraživanja za
manjkove