Klasično uvjetovanje

Uvod
Kako naučiti što će se i kada dogoditi?
Pojavljivanje relevantnih događaja
Možemo li predvidjeti njihovo pojavljivanje?

Relevantni događaji pojavljuju se u kombinaciji s drugim

događajima i u predvidljivom vremenskom slijedu

Kako naučiti hoće li se pojaviti relevantan događaj na

temelju dostupnih informacijama o drugim događajima?
Učenje o asocijacijama između događaja
Pavlov i otkriće klasičnog
uvjetovanja
Bezuvjetni (neuvjetovani) podražaj (unconditioned stimulus)
 BP, UC
 Podražaj koji izaziva reakciju bez prethodnog učenja

Bezuvjetna (neuvjetovana) reakcija (unconditioned response)

 Bezuvjetni refleks
 BR, UR
 Reakcija koju izaziva bezuvjetni podražaj

Uvjetovani (uvjetni) podražaj (conditioned stimulus)

 UP, CS
 Podražaj koji izaziva reakciju nakon uparivanja s bezuvjetnim podražajem

Uvjetovana (uvjetna) reakcija (conditioned response)

 Uvjetovani refleks
 UR, CR
 Reakcija koju izaziva uvjetovani podražaj
Eksperimentalni postupci za
ispitivanje klasičnog uvjetovanja
1. Pavlovljevo uvjetovanje
2. Uvjetovanje straha
3. Uvjetovanje treptanja
4. Praćenje znaka
5. Okusna averzija
6. Evaluativno uvjetovanje
 Uvjetovanje straha
Uvjetovana emocionalna reakcija
Watson i Rayner (1920). Mali Albert

 BP – šok
Uvjetovanje straha kod štakora (Estes i
Skinner, 1941)
 UP – sjetlo, zvuk

 BR, UR – reakcija straha: „skok” +

„smrzavanje”

Mjere:
1. Broj pokreta
2. Supresija:
 Pritiskanja poluge
 Lizanja
3. Provodljivost kože
Uvjetovanje treptanja
 Praćenje znaka
Sign tracking, autoshaping
Praćenje i približavanje podražajima koji signaliziraju
dostupnost hrane: ponašanja specifična za vrstu

Seksualno uvjetovanje (Domjan i sur., 1986)

Auto-oblikovanje kod golubova (Brown i

Jenkins, 1968)
 Osvijetljena tipka (8s) prije dostupnosti
hrane (4s)
 Iako kljucanje tipke nije povezano s
dostupnošću hrane, golubovi su kljucali
tipku
 Ako svjetlo nije povezano s hranom, nisu
kljucali tipku
 Okusna averzija i okusne
preferencije
Okus, aroma Sitost, ugoda Preferencija
Mučnina Okusna averzija, gađenje

Istraživanja na životinjama: Upitnička istraživanja

1. Hrana ili tekućina s određenom aromom 1. Većina ljudi ima određene okusne
2. Izazivanje mučnine averzije
3. Test preferencije/gađenja 2. Averzija se često povezuje se specifičnim
Ovakvim postupkom usvaja se okusna averzija iskustvom

Specifičnosti usvajanja okusnih averzija

 formiranje asocijacije između okusa i
mučnine kroz period znatno duži od
uobičajenog za uvjetovanje
 Za formiranje asocijacije dovoljno je
jedno uparivanje
Evaluativno uvjetovanje
Učenje Test: preferencija UP
UP + neutralno 0
UP + averzivan BP -
UP + poželjan BP +

Uloga klasičnog uvjetovanje kod usvajanja preferencija - sviđanja i nesviđanja

 Oblik Apetitivno /
BP BR UP UR
uvjetovanja averzivno
Pavlovljevo apetitivno hrana slinjenje zvuk slinjenje
uvjetovanje

Uvjetovanje averzivno šok „skok” + zvuk “smrzavanje”

Straha “smrzavanje”

Uvjetovanje avezivno udar zraka treptaj zvuk priprema za

treptanja treptanje

Praćenje približavanje
znaka: apetitivno ženka približavanje vizualni vizualnom
Seksualno ženki podražaj
uvjetovanje podražaju
Usvajanje
mučnina, mučnina,
okusne averzivno Otrov povraćanje okus hrane povraćanje
averzije
Evaluativno averzivno ili poželjan ili sviđanje, neutralni sviđanje,
nepoželjan
uvjetovanje apetitivno poddražaj nesviđanje podražaj nesviđanje
Osnovni fenomeni klasičnog
uvjetovanja
Usvajanje uvjetovane reakcije
Gašenje uvjetovane reakcije
Inhibitorno uvjetovanje
Uvjetovanje i kombiniranje uvjetovanih podražaja
Obilježja uvjetovane reakcije
Usvajanje uvjetovane reakcije

 Brzo usvajanje na početku

 Plato
 Razlike između različitih oblika uvjetovanja
 Brzina usvajanja
 Intenzitet reakcije
Faktori koji utječu na usvajanje
Intenzitet UP i BP
Prethodno izlaganje UP i BP
 Uspješnost uvjetovanja ovisi o prethodnom iskustvu s UP i BP

Efekt prethodne izloženosti BP-u: Latentna inhibicija

 Oslabljeno uvjetovanje nakon  Oslabljeno uvjetovanje nakon
prethodnog izlaganja BP-a prethodnog izlaganja neutralnom
podražaju koji se kasnije pokušava
upariti s bezuvjetnim podražajem

Grupa Faza 1 Faza 2

Kontrolna Bez učenja Uparivanje
neutralnog
Eksperimentalna: Prezentiranje podražaja (ton) i BP
prethodno izlaganje neutralnog (šok)
podražaja (ton)
Faktori koji utječu na usvajanje
Intenzitet UP i BP
Prethodno izlaganje UP i BP
Vremenski interval UP – BP
 Izostanak učenja ili slabije učenje kod
simultanog uvjetovanja i uvjetovanja
unatrag
 Prema principu blizine, vremenska
blizina između BP i UP trebala bi
rezultirati učenjem
 Važan je redoslijed UP-BP

 Utjecaj međupodražajnog intervala

(interstimulus interval) kod uvjetovanja na
trag i odgođenog uvjetovanja
 Vremenska udaljenost između UP i BP
 Za različite oblike klasičnog uvjetovanja
postoji optimalni međupodražajni
interval kod kojega je učenje najbrže
Faktori koji utječu na usvajanje
Intenzitet UP i BP
Prethodno izlaganje UP i BP
Vremenski interval UP – BP
Kontingencija UP – BP
 Što će se dogoditi ako se UP i BP često javljaju zajedno, ali se BP
često javlja i kada nije prisutan UP?
 Rescorla (1968): procedura uvjetovane emocionalne reakcije
 UP: ton (2 min) – vjerojatnost javljanja BP (šok): 0.4, 0.2, 0.1
 Vjerojatnost javljanja BP kada UP nije prisutan: 0.4, 0.2, 0.1

 Veličina reakcije ovisi o razlici P(BP | UP)

i P(BP | UP)
 Velika razlika – intenzivna UR
 Srednja razlika – umjerena UR
 Nema razlike – nema UR
 Za uvjetovanje važna je kontingencija
UP-BP, odnosno češće javljanje BP kada
je prisutan UP, nego kada nije prisutan
Faktori koji utječu na usvajanje
Intenzitet UP i BP
Prethodno izlaganje UP i BP
Vremenski interval UP – BP
Kontingencija UP – BP
Asocijativna pristranost UP – BP
 Princip ekvipotencijalnosti:
 Bilo koji podražaj bi trebalo biti jednako lako upariti s BP
 Asocijativna pristranost:
 Tendencija određenih UP da se lakše ili teže uparuju s određenim BP
 Garcia i Koelling (1966)
 Štakori uparuju ton/okus sa šokom/mučninom
 Ton je lakše upariti sa šokom nego s mučninom, a okus je lakše upariti s
mučninom nego sa šokom
Gašenje uvjetovane reakcije
Može li se izgubiti uvjetovana reakcija?
Procedura gašenja: ponovljeno prezentiranje UP bez BP
Brže na početku, na kraju – izostanak UR
 Je li ugašena uvjetovana reakcija trajno zaboravljena?
Ponovno javljanje uvjetovane reakcije nakon gašenja

 Dezinhibicija: uvođenje novog

 Gašenjem se ne briše asocijacija UP – BP
 Različita objašnjenja
 Kod gašenja, osim ekscitatorne veze UP-BP
formira se i inhibitorna veza UP-BP
 Tijekom gašenja prestaje se usmjeravati pažnja
na UP
podražaja nakon gašenja dovodi do
obnavljanja uvjetovane reakcije
 Brzo ponovno usvajanje: uz više faza
usvajanja i gašenja, usvajanje se odvija
brže
Inhibitorno uvjetovanje
Ako gašenje ne dovodi do eliminacije asocijacije UP-BP,
zašto onda dolazi do gašenja?
Formiranje inhibitornih asocijacija
 Uparivanje UP – BP: ekscitatorne asocijacije
 UP bez BP: inhibitorne asocijacije
Uvjetovana inhibicija
Učenje Test:
 Uvjet A: UP+, BP  A: javlja se uvjetovana reakcija
 Uvjet B: UP+, UP-, nema BP  B: izostaje uvjetovana reakcija
Uvjetovanje i kombiniranje
uvjetovanih podražaja
Kako se odvija uvjetovanje kada je prisutno više
potencijalnih UP?
Uvjetovanje višeg reda i senzorno preduvjetovanje
Složeni UP
Blokiranje
Uvjetovanje višeg reda Senzorno preduvjetovanje
Uparivanje UP1-BP Uparivanje UP1-UP2
Uparivanje UP1-UP2 Uparivanje UP1-BP
UP2: uvjetovana reakcija UP2: uvjetovana reakcija

Za uvjetovanje nije
nužno uparivati UP i BP! 2
Složeni uvjetovani podražaj:
istovremeno prezentiranje više podražaja (npr. svjetlo i ton ili 2 zvuka
različite frekvencije i intenziteta)
Postupak
 Uvjetovanje sa složenim UP (UP1 + UP2 + BP)
 Test
 UP1
 UP2
 UP1 i UP2

Najvažniji rezultati:
Različiti elementi složenog UP mogu izazvati UR različitog
intenziteta
Fenomen zasjenjenja:
 Efekt jednog podražaja “zasjenjuje” efekt drugog podražaja
 Intenzivni podražaji zasjenjuju slabije podražaje
“Salijentnost” podražaja utječe na usvajanje reakcije:
 Značajnost, istaknutost, mogućnost primjećivanja, sposobnost podražaja
da privuče pažnju
Efekt blokiranja (Kamin, 1969):
Grupa Faza 1 Faza 2 Faza 3 (test)
Kontrolna Bez učenja UP1: svjetlo Svjetlo – umjerena UR
UP2: ton Ton – umjerena UR
BP: šok
Eksperimentalna UP: svjetlo UP1: svjetlo Svjetlo – jaka UR
BP: šok UP2: ton Ton – nema UR (učenje je
BP: šok blokirano)

 Do klasičnog uvjetovanja dolazi samo kada je UP neredundantan prediktor BP

 Kršenje principa frekventnosti:

 Frekvencija uparivanja (višestruko zajedničko pojavljivanje) nije dovoljna da
bi došlo do klasičnog uvjetovanja
 Obilježja uvjetovane reakcije
Je li UR ista kao i BR?
Pavlov: model zamjene podražaja
 UP postaje zamjena za BP kroz asociranje, i izaziva istu reakciju kao i
BP
 Problem: UR i BR često su različite
Tolerancija
 Smanjenje reakcije na
 Primjer: uvjetovana reakcija na adrenalin (Subkov i lijekove ili droge, tako da je
Zilov, 1937) potrebna sve veća doza da bi
 Injekcija adrenalina psima se postigli početni efekti
 BR: povećanje broja otkucaja srca
 Sa novim injekcijama povećanje broja otkucaja
Uvjetovana reakcija djeluje
srca bilo je sve slabije
kao priprema za BP!
 Injekcija s neutralnom supstancijom: smanjenje
broja otkucaja srca