Obrada napojne vode u temoenergetskim postrojenjima

Uzroci korozije u termoenergetskim postrojenjima

Student: Predmetni proesor:

Taletović Osman Dr.sc.Sandira Eljšan,red.prof.
-Napojna voda
Napojna voda je obrađena voda koja se koristi u kotlovima (generator pare) za
proizvodnju pare (za pogon parne turbine) ili tople vode u termoelektranama i
ostalim termoenergetskim postrojenjima (nuklearne elektrane, bioelektrane,
toplane - elektrane). U termoelektranama napojna voda se obično nalazi u
posebnom spremniku, nakon pročišćavanja vode i predgrijavanja, a dovodi se u
kotao korištenjem napojne pumpe.
U vodi mogu biti sadržane tvari u obliku:
suspendiranih tvari (neotopljenih), otopljenih tvari ili
otopljenih plinova. Za rad termoelektrana i toplana je
neophodno proizvesti dovoljnu količinu kvalitetne
vode, a to je moguće primjennom razvijenog
tehnološkog procesa koji podrazumijeva proizvodnju
vode, održavanje i kontrolu kvaliteta vode u svim
segmentima vodeno-parnog ciklusa,
-POSTUPCI OBRADE NAPOJNE VODE
Glavni postupci obrade (pripreme) napojne vode su :
 filtriranje,
 jonska izmjena (demineralizacija) i
 otplinjivanje.

-FILTRIRANJE
Filtriranje je prvi korak obrade napojne vode u cilju uklanjanja neotopljenih (suspendiranih)
tvari. Ako se suspendirane čestice (rđa, pijesak i sl.) dovoljno ne uklone, u uvjetima povišena
pritiska i temperature stvaraju slojeve taloga koji smanjuje prelaz topline na ogrjevnim
površinama, te smanjuje se stepen iskorištenja postupaka koji slijede u postupku obrade vode.
 JONSKA IZMJENA

Minerali otopljeni u vodi sastoje se iz električki nabijenih čestica – iona. Tako npr., kalcijev

karbonat sastoji se od pozitivno nabijenoga iona (kationa) kalcija i negativno nabijenoga jona (aniona)
bikarbonata. Neki prirodni i sintetički materijali imaju svojstvo uklanjanja jona minerala iz vode, te
njihove zamjene s drugim ionima. Postoje dvije vrste tzv. ionskih masa koje se zbog svojega svojstva
koriste u sustavima za obradu napojne vode: kationske i anionske.
-Kationske mase za jonske izmjenjivače
Kationske mase za ionske izmjenjivače reagiraju samo s kationima kalcija (Ca+2) i magnezija (Mg+2).
Iako ima više tipova kationskih masa, one najčešće rade u tzv. ciklusu s vodikom.
-Anionske mase za ionske izmjenjivače
Anionske mase reagiraju samo s anionima bikarbonata (HCO3-) i anionima sulfata (SO4-2).
 Za vodu koja prolazi kroz kationski i anionski
izmjenjivač kažemo da je prošla kroz proces
demineralizacije, a tako obrađena voda je
demineralizira voda koja se sastoji samo od
iona vodika i iona hidrooksida; dakle od čiste
vode.
 Kamenac stvara izolacioni sloj koji otežava
prelaz toplote od produkta sagorevanja na zid
cevi, s obzirom da je koeficijent toplotne
provodljivosti kamenca znatno manji od
koeficijenta toplotne provodljivosti čelika.
 -OTPLINJAVANJE VODE
 Otplinjavanje vode spada u postupak toplinske obrade napojne vode, kojemu
je osnovni cilj da se iz nje odstrani otopljeni kisik i tako spriječi njegovo
korozivno djelovanje u sustavu proizvodnje pare. To se vrši u otplinjačima
gdje se voda zagrijava u direktnom dodiru s parom, prilikom čega se smanjuje
topivost kisika u vodi iz koje se on na taj način otplinjava.
 - GLAVNI RAZLOZI OBRADE NAPOJNE VODE
 Glavni pogonski problemi, koji nastaju zbog neodgovarajuće kvalitete napojne
vode proizlaze iz taloženja (depozit) u cijevima generatora pare, korozija
cijevi, odnošenje (engl. carryover with steam) čestica vode iz bubnja
generatora pare.
 Taloženje
Isparavanjem vode povećava se koncentracija otopljenih tvari u vodi, što dovodi
do njihova izlučivanja u obliku taloga na stjenkama cijevi. Materijal taloga ima
znatno manju toplinsku vodljivost u odnosu na materijal cijevi, što uzrokuje
pregrijavanje i oštećenja. Štetne tvari (nečistoće), koje uzrokuju stvaranje taloga
prvenstveno su bikarbonati kalcija i bikarbonati magnezija.
-KOROZIJA
 Korozija je u principu složeni elektrokemijski proces koji najčešće nastaje
reakcijom metala s kisikom uz djelovanje ostalih utjecajnih parametara
prisutnih u pogonu termoenergetskih postrojenja, što dovodi do različitih
oblika oštećenja (destrukcije) materijala.
 Korozija u sustavu napojne vode može nastati kao posljedica niske pH
vrijednosti, te otopljena kisika (O2) i ugljikova dioksida (CO2) u vodi.
Korozijski procesi se znatno ubrzavanju pod djelovanjem povišenih
temperatura i naprezanja materijala.
 Veća tvrdoća vode i veći sadržaj u njoj silikata I
drugih soli čini vodu električno provodljivom i
povoljnijom sredinom za odigravanje korozije metala.

(Zavisnost intenziteta korozije čelika od рН vrijednosti i sadržaja kiseonika u vodi)

- Glavne metode sprječavanja korozije u termoenergetskim postrojenjima
jesu:
 uklanjanje otopljena kisika i ugljikovog dioksida iz napojne vode,
 održavanje odgovarajuće pH vrijednosti vode u sustavu generatora pare,
 održavanje čistoće unutarnjih površina generatora pare,
 odgovarajuća zaštita generatora pare tijekom vanpogonskoga stanja,
 primjena odgovarajućega kemijskog tretmana napojne vode i povratna
kondenzata.
 Na osnovu sastava napojne vode zaključujemo da možemo razilkovati sljedeće
vrste korozije:
 parovodna (pod dejstvom vode i pare);
 naponska korozija sa prslinama (zbog velike tvrdoće napojne vode);
 tačkasta korozija (zbog visokog sadržaja O2 i Cl-i jona u kotlu);
 vodonična krtost (zbog difuzije vodonika u masu čelika od kojeg su izrađene
ekranske cevi).
- ODNOŠENJE ČESTICA VODE IZ BUBNJA
 Odnošenje (engl. carryover with steam) je pojava u kojoj se zajedno s parom
iz bubnja iznose čestice vode i u njima otopljene te neotopljene soli, koje se
iza toga talože unutar cijevi pregrijača pare i ulaznim dijelovima (sapnicama i
lopaticama) parne turbine.
- Glavne metode sprječavanja odnošenja sastoje se u sljedećem:
 održavanje koncentracije soli unutar isparivačkoga sustava u dozvoljenim
granicama;
 kontrola i sprječavanje onečišćenja povratnoga kondenzata;
 održavanje ispravnosti rada uređaja za odvlaživanje (separatora) izlazne pare
iz parnoga bubnja.
-Zaključak
Bez obzira na to koju vodu koristili u termoenergetskim postrojenjima
bila to riječna,jezerska ili neka druga neopodno je da vršimo njenu obradu.Razlog
toga je kao što smo ranije naveli smanjenje njenog stepena iskorištenja ,stvaranje
kamenca I ostali negativnih parametara.
Za svaku korištenu vodu neopodna je njena hemijska priprema kako bi se
ostranile sve njene lose komponente.