VELEUČILIŠTE U KARLOVCU

Sigurnost i zaštita

RENESANSA
Seminarski rad

KOLEGIJ: Matematika
MENTOR: prof. Štedul

MATEO MANCE
SADRŽAJ
Opće znčajke
Društveno-povijesne prilike
Reformacija i protureformacija
Preteče renesanse
Renesansa umjetnost
Preporod znanosti
Borba autoritera
Glavni mislioci
 Opće znčajke
 15. i 16. stoljeće
 razdoblje formiranja novovjekovnog svjetonazora
(svjetonazor= pogled na svijet)
 renesansa znači preporod- drugo rođenje- rođenje nova čovjeka, stavlja
ga se u centar pozornosti(u srednejm vijeku je to bila Crkva)
 prijelomno doba prijelaza iz srednjega u novi vijek(15. i 16. st.)
 javlja se interes za prirodu i prirodne znanosti, razvoj
prirodoznanstvenih otrkrića i tehnike(oko 1440. Gutenberg je sačinio
tiskarski stroj)
 Društveno-povijesne prilike
 snažan razvoj proizvodnje, razvoj manufaktura, slobodne trgovine i
bankarstva uvjetovan je oslobođenjem srednjovjekovnih cehovskih
ograničenja(ceh= udruženje ljudi koji radi isti posao, obrt)
 otkrića novih zemalja i trgovačkih puteva( 1492. K. Kolumbo otkriva
„Novi svijet”, 1498. Vasco da Gama je oko Rta dobre nade stigao u
Indiju, 1522. završen je Magellanov put oko svijeta)
 jača nacionalna svijest
 Engleska i Francuska vode „stogodišnji rat” koji završava 1453.
 1453. Turci osvajaju Konstantinopol(pad Istočnog Rimskog Carstva)
 1526. Turci ulaze u centralnu Europu(pobjedom na Mohačkom polju)
 1573. seljačka buna Matije Gupca
1492. K. Kolumbo otkriva
„Novi svijet”
Reformacija i protureformacija
G. Savanarola(stroga pobožnost)
u Firenci pokreće bunu protiv
moralne iskvarenosti pape i
visokog svećenstva(1498. spaljen
kao heretik)
M. Luther (1483-1546) započeo
protestom ( u Wittenbergu, 1517)
usmjerenim protiv
korumpiranosti i pokvarenosti
visoke crkvene hijerarhije i tako
pokrenuo pobjednički pokret
reformacije, što je dovelo do
odvajanja od Rima
Martin Luther
Erazmo Rotterdamski(1446-
1536) zagovornik vjerske
tolerancije i slobodne misli
uopće
Calvin(1509-1564) traži povratak
religioznosti Staroga zavjeta,
odnosno brani jedinstvo Staroga
i Novoga zavijeta
Jezuitski red(1534, osnovan u
Španjolskoj) je bio glavni
nosilac protureformacija,
provodili su teror inkvizicije
protiv svih oblika krivovjerstva Ignatius Loyola
 Preteče renesanse
 R. Bacon i W. Occama- srednjovjekovni nominalizam, usmjerio misao
prema onom iz čega će se ratvijati novovjeki
emprizam((grč. empeiría, »iskustvo«, iskustvo osnovni izvor spoznaje)
 Dante Alighieri(1265-1321, „Božanstvena komedija”) utemeljuje
talijensku književnost na narodnom jeziku. Cilj njegove realističke kritike
je da potakne obnavljanje ovoga svijeta, da čovjeka privede idealu individualne
stvarne ljudskosti
 F. Petrarca (1304-1374) i G. Boccaccio (1313-1365) razvijaju smisao za ljepotu
antike, ali i za ljepotu i puninu ovozemaljskog života

Petrarcin lovorov
vijenac
 Renesansa umjetnost
Zrači novim duhom oslobođenja
čovjeka, novim odnosom čovjeka
prema svijetu i samom sebi
Književnost
Rebelais,Cervantes i Shakespeare
Glazba
Palestrina, Lasso
Likovna umjetnost
Bruneleschi, Alberti, donatello,
Piero della Francesca, Rafael,
Leonardo, Michelangelo, Tizian
Hrvatski pjesnici Mona Lisa Shakespeare
Marko Marulić, Hanibal Lucić,
Petar Hektorović, Marin Držić,
Petar Zoranić
 Preporod znanosti
 N. Kuzanski(1401-1465) ističe da je kvantitativno(količina, veličina)
načelo osnovno načelo prirode, i tako anticipira(dobiti predodžbu ili
stvoriti sud o nečemu unaprijed) mehanističko- matematičku sliku
svijeta koju gradi renesansa
 Leonardo da Vinci(1452-1519) smatra da su umjetnost i znanost usmjerene
prema istom cilju spoznaje prirode(umjetnost se drži površine stvari, a
znanost spoznaje unutrašnje sile)
 Nikola Kopernik(1473-1543) svojim je revolucionarnim spoznajama
potpuno okrenuo dotadašnju geocentričku sliku svijeta(heliocentrični
sustav)
 J. Kepler (1571-1630) osnivač harmonije kozmosa(savršeni sklad svemira)
 G. Galilei(1564-1642) osnivač klasične mehanike, novovjekovnoj filozofiji
postavlja problem metode kao središnje pitanje
 Borba autoritera
 sukob platonista i aristotelovaca
 Glavni mislioci
 G. Plethon(1355-1450) pokrenuo interes za grčki jezik i izvorni studij grčkid djela, u
platonizmu vidi mogućnost da čovječanstvo nađe svoje vjersko jedinstvo i mir
 N. Kuzanski(1401-1464) čovjeka i svijet vidi kao jedinstvo suprotnosti
 N. Machiavelli(1467-1527) svojim političkim realizmom utemeljuje novovjeku
filozofiju politike( država nije dožanskog podrijetla, ona je izraz interesa i potreba)
 T. Morus(1478-1535) i T. Campanella(1568-1992) su renesansni socijalisti utopisti
 T. Parcelsus(1493-1541),osnivač moderne medicine, zasnovae na promatranju
čovjeka
 M. de Montaigne(1533-1592), tvorac eseja kao literarnog izraza
 J. Bohme(1575-1624), poistovjećuje čovjeka i svijet
 H. Grotius(1583-1645), utemeljitelj međunarodnog prava
 B. Telesio(1508-1588) filozof prirode
 G. Bruno(1548-1600)- najizrazitiji filozof renesanse
GIORDANO BRUNO(1548-1600)
dominikanac
svemir je beskonačan, mnoštvo je
svjetova, sva priroda je živa,
oduhovljena
jedini autoriter je razum i slobodno
istraživanje
ideja panteizma( Bog je sve, u svakoj
stvari)
svojim životom simbolizira čitavu
epohu( vrijeme nekog bitnog
događaja)
jedan od najučenijih ljudi
optužen za herezu(1592.)
1600. spaljen na Cvjetnom trgu u
Rimu