„MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA“

Ivan Goran Kovačić

 Motivacijski dio časa:

• Česta tema koja je, na različite načine, oduvijek prisutna u književnosti

-vezuje se za čovjekovu važnu životnu preokupaciju – traganje za srećom.
• „Najveća sreća u životu je uvjerenost da smo voljeni – voljeni zbog toga
kakvi jesmo ili još više, usprkos tome kakvi jesmo.“, rekao je Viktor Igo
(Victor Hugo).
• Koliko ti je prihvatljiva ova misao? Šta je za tebe „najveća sreća u životu“?
• Otvorite sada svoje čitanke na strani 81 i pročitajte pripovijetku!
Otkrijmo značenje riječi!
• zakolati — zaključiti, doći do saznanja
• vojnica — porez koji se plaća državi ako se ne služi vojska
• kolajna — medalja, okrugla kovna pločica sa simboličnim natpisom ili likom koja se daje kao znak odlikovanja
• tron — prijestolje, jedan od znakova vladarskog dostojanstva
• ničice — licem prema zemlji
• bradva — tesarska sjekira
• vodir — naprava u kojoj kosci drže u vodi brus za oštrenje kose
• zasun — zatvarač, jezičac u bravi koji se pomiče ključem; šarka na vratima i prozorima
• potporanj — podupirač
• nejač — djeca
• stelja — slama, kukuruzovina ili lišće što se stavlja pod stoku u staji
• povodac — uže, konopac na kojem se vodi krava, ovca i sl.
• mrcina — lešina, mrtvac, mrtvo tijelo, strvina
• lotra / lojtra — bočna ograda na zaprežnim kolima u obliku ljestava
• cijepalo — klada (panj) na kojoj se cijepaju drva
 Interpretacija

• Priča izražava snažni protest protiv ponižavanja i ugnjetavanja „malog“ i

bespomoćnog čovjeka. Po čemu je Jačica Šafran „mali“, a šta njegovom
„malom“ životu daje „veliki“ smisao?

• Ugnjetavanje Jačice Šafrana zasnovano je na motivu ubiranja poreza („plaćanju

vojnice“). U čemu je njegova bespomoćnost?
• Kako se dramatične okolnosti u kojima se zatiče Jačica odražavaju na njegov unutrašnji
svijet? Prokomentiraj sljedeći odlomak iz priče:
„Zaspao je s glavom na stolu i nemirno sanjao čitave noći. Pred jutro iskrsnu pred njim
onaj zakopčani gospodin i zablistale mu kolajne na prstima, da je morao prekriti oči . –
Jačica Šafran! – grmnuo je mrko s visokog trona, a on se sruši ničice i grčevito zaplače.
Uokolo stajali su mračni vojnici s isukanim mačevima, a ispred svih Franina Brdar, držeći
ogromnu bradvu u ruci. 
Milost! Milost! – jecao je Jačica i previjao se na podu.
Kroz visoka vrata uđe tiho Goluba i promrsi mu vlažnim jezikom dugačku kosu.
Kravetina! – vikne Franina Brdar i nabrekli kravični trbuh strašno posiječe sjekirom.
(...)
Jačica se probudi uplakanih očiju i skoči...“
• Kakve se „mračne slutnje“ uvlače u srce Jačice Šafrana? Kako se branio od tih
slutnji. Prokomentiraj rečenicu: „Predveče stavi uho na cestu, i zamre mu srce: cesta
je tutnjila, i tutanj se naglo približavao kao prijetnja.“
 
• Pisac u priči posebnu pažnju posvećuje oblikovanju karaktera Jačice Šafrana. Čini to
najčešće prezentiranjem njegovih unutrašnjih preživljavanja, i to usmjeravajući
pripovijedanje u dva pravca:

• u pravcu opisivanja Jačicina odnosa prema životinjama i prirodi uopće;

• u pravcu predočavanja Jačicina odnosa prema ljudima: predstavnicima vlasti, seljanima, susjedima;

• Pronađi pojedinosti u tekstu koje idu u ovim pravcima i odredi koje nam osobine
Jačice Šafrana predočavaju?
• Pisac s istančanim osjećajem za društvenu nepravdu slika sudbinu malog obespravljenog čovjeka.
Kako su u priči prikazani predstavnici vlasti? Šta o odnosu malog čovjeka i vlasti saznaješ iz sljedećeg
odlomka:  
„Ako ne platite, morat ćemo vam nešto zaplijeniti – reče strogo jedan od gospode, a Jačica zarida i baci mu se pred
noge.
Starješina pokaže prstom na čelo i šane gospodinu kraj sebe:
S oproštenjem rečeno, malo mu se vrti već od djetinjstva!
Dakle, nećeš da platiš?! – Dobro! – Vodite kravu! – zapovijedi gospodin panduru.
Jačica je skočio do Golube i objesio joj se o vrat. Pandur mu otkine ruke i surovo ga strovali na kup stelje, onda odveže
povodac i odvuče kravu kroz vrata.
Hajde, mrcino! – izdere se i udari je nogom.”

• Kako bi okarakterizirao/la Jačicino ponašanje u navedenom odlomku? Odluči se za jedan od ponuđenih odgovora i
objasni svoj izbor:
- kao ljutiti protest zbog bešćutnosti predstavnika vlasti;
- kao emocionalu reakciju bespomoćnog čovjeka?
• A kako
razumijevaš postupak njegovog susjeda Franine Brdara nakon saznanja za nepravdu učinjenu Jačici: 
„Onda se naglo okrene od njega i, mahnuvši visoko u nebo, zabije sjekiru do uške u cjepalo“?
• Šta je „obasjavalo“ Jačicinu životnu stazu u njegovom traganju za srećom, a šta ju je „zamračilo“ i
ispriječilo se na tom putu? Koja značenja sugerira naslovna metafora ove pripovijetke?

• Odlomak se zasniva na motivu straha od regrutacije i motivu ubiranja poreza (otimanja Jačicinog
jedinog bogatstva, kravice). Vjerno slikajući i razrađujući te motive pisac dublje ponire u unutrašnji
svijet glavnog lika, razotkrivajući njegova preživljavanja, njegove strahove, bespomoćnost.
Pronađi u odlomku riječi koje to potvrđuju.

• U psihološkoj i govornoj karakterizaciji likova književnik se koristi deminutivima i augmentativima.

• Potraži ih i odredi im funkciju u karakterizaciji likova.

• Uporedi osobine Franine Brdara i Jačice. U čemu je njihova sličnost, a u čemu razlika? Kako Jačica
reagira na nepravdu, a kako Franina?
 Kreativni rad
 
• Protumači naslov novele.
• Jačica Šafran je jedan nesrećni i odgurnuti čovjek izložen podsmijehu i poniženju
onih koji nisu razumjeli njegovu prirodu i/ili nisu suosjećali s njegovim siromaštvom.
• Suosjeća li pisac s uvredom i poniženjem malog čovjeka? Pronađi pojedinosti u
tekstu koje potkrepljuju tvoj stav?
 Književni pojmovi

Književno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizičkih osobina) i unutrašnji opis (opis psihičkih
  

osobina). Vanjski opis može sadržavati uzrast, pojedinosti izgleda, način hoda, odjeću, bilo koje karakteristične
pojedinosti. Unutrašnjim opisom su iskazana osjećanja, preživljavanja, karakterne osobine lika, odnos prema
drugim likovima, način govora, boja glasa... I unutrašnji i vanjski portret su oblikovani u skladnu cjelinu na
osnovu koje stičemo predodžbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i vrijeme u kojem
njegov junak živi.
•Psihološka karakterizacija lika može se, kao u priči Mrak na svijetlim stazama, ostvariti i razvijenim opisima
izgleda, ponašanja, slikama psihičkog stanja lika.
•Pisac prati i otkriva preživljavanje u duši svog junaka, njegova razmišljanja, otkriva nam njegove osobine i
njegov karakter. Kada pisac u književnom djelu slika lik posvećujući posebnu pažnju njegovim moralnim
osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etičkoj karakterizaciji lika.
•Kada pisac na temelju socijalnog stanja karakterizira lik, onda je to socijalna (društvena) karakterizacija
lika. 
•Pripovijetka Mrak na svijetlim stazama ima socijalnu tematiku. Socijalna tematika je izbor tema i motiva koji
prikazuju socijalne ili društvene pojave i probleme: društvene nepravde, odnos bogatih i siromašnih, odnos
društva prema siromaštvu...
 

Saznaj više o ...

književniku...

• IVAN GORAN KOVAČIĆ (1913-1943) je hrvatski pjesnik, prozaist, esejist,

novinar, polemičar i prevodilac. Studirao je slavistiku u Zagrebu, ali se ubrzo
posvetio novinarstvu. Objavio je sljedeće zbirke poezije Lirika, Ognji i rože;
zbirku pripovjedaka Dani gnjeva i poemu Jama u deset pjevanja. Zbirka
poezije Ognji i rože je pisana u dijalekatskom jezičkom izazu Gorskog Kotara i
donosi vrlo potresne slike iz života seljaka i radnika. Istom tematikom se autor
bavi i u zbirci Dani gnjeva, nadopunjavajući sliku teških društvenih previranja
u Gorskom Kotaru. Poema Jama prikazuje ratna pustošenja i zlodjela.