 prikupio i za tisak obradio: MARKO SAMARDŽIJA

 izdan: 1993. godine

 SAVJETI HRVATSKOG DRŽAVNOG UREDA ZA JEZIK
Sadržaj

 Uvod
 Zakonska odredba o osnivanju Hrvatskoga državnog ureda za jezik
 Provedbena naredba k Zakonskoj odredbi o osnivanju Hrvatskoga državnog ureda za jezik
 Dodatak Provedbenoj naredbi
 Jezični savjeti
 Izvor
 Literatura

148 stranica: 31. – 145. – jezični savjeti

Uvod

 općenito o jezičnom purizmu

 glavni leksički izvori hrvatskih purista: leksik narodnog jezika, pisana leksička baština,
tvorba novih riječi, prilagodba posuđenica
 tri kategorije savjeta: neslužbeni autorski savjeti, politički dirigirani savjeti i službeni
stručni savjeti
 Hrvatski državni ured za jezik

 jezične bilješke u novinama

JEZIČNI SAVJETI

 objavljivane od 1941. do 1944. godine

 291 bilješka
 od 110. bilješke primjenjuje se korijenski pravopis
 značajke HDUJ-a: maskimalno uvažavanje purističke tradicije, umjerenost, oprez prema
novotvorenicama
 Ovakva korespodencija između bilježaka HDUJ-a i onodobnih političkih htijenja nije
nikakvo pravilo, nego je, nasreću, iznimno rijetka, u što će se čitatelj ove knjige i sam lako
uvjeriti. Ali, sve i da jezične bilješke HDUJ-a sadrže nešto više političkog, osim što to
njihovim autorima nikako ne bi bilo na čast, stvarno se ne bi ništa bitno izmjenilo, jer ovi
savjeti ne obvezuju danas nikoga ni na što. Oni su samo dokument o hrvatskom purizmu u
vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, kao što je ova knjiga samo karika koja je (stjecajem
neprilika) dosada nedostajala u lancu hrvatskih purističkih nastojanja dijeleći ga tako
sasvim neprirodno u dva dijela.
 (Samardžija, 1993., 23)
JEZIČNI SAVJETI

 preporuka hrvatskih riječi

 rješavanje nedoumica oko ispravne riječi
 odgovori na pitanja osoba ili tvrtki
1. HRVATSKI DRŽAVNI URED ZA JEZIK priopćuje: Ne upotrebljavaj ove riječi i
izrazre (tiskane masnim slovima, tj. koje su lijevo), nego ih zamijeni hrvatskim, koji
se nalaze desno (iza crtice):

nadmetanje -natječaj, jeftimba

podstrek -poticaj, pobuda
ishrana -prehrana
spisak -popis, iskaz
italijanski -talijanski
značka -znak, oznaka
poreski -porezni
saglasnost -suglasnost, pristanak
uobrazbilja -mašta
blagovremeno -pravodobno
bacali ste letake -letke
u ranijim prostorijama -u prijašnjim prostorijama
roba koju je ranije prodavao -roba koju je prije prodavao
ubistvo -ubojstvo (Totschlag), umorstvo
(Mord)
nauka u smislu: Wissenschaft -znanost; u hrvatskom se
upotrebljava nauka samo u
značenju njemačkog Lehre
(33.)
 12.

(8) NA UPIT jedne tvornice sapuna dao je Hrvatski državni ured za jezik ovaj
odgovor:
Za „sapun za pranje rublja“ neka zasad ostane kraći naziv sapun za pranje, jer taj
sapun ne služi samo za pranje rublja. Naziv peraći sapun neobičan je za hrvatski
jezik, pa ga ne treba upotrebljavati. Toaletni sapun mogao bi se za razliku od
sapuna za pranje nazivati sapun za umivanje.
 15.
STANICA. To je srpska riječ samo u značenju: „kolodvor, postaja, stajalište“, a
hrvatska riječ je u značenju: celula, Zelle. Otuda i izvedenice i izrazi: staničevina,
staničje, stanično tkivo, foto-stanica, kvasna stanica, stanica pčelinjeg saća, i t. d.
Srpske su riječi za te pojmove: ćelija, ćelica, ćeliski.
PODJELA I RAZDIOBA. Pojavilo se pitanje, je li dobra riječ podjela u naslovu jedne školske
knjige za zemljopis: „Podjela na kontinente i oceane“. Riječ podjela može prema Akademskom
rječniku imati trojako značenje: dioba, dio, milostinja. Nema je u starijim rječnicima do Vuka,
a u Vukovu znači milostinja. Otuda ju je prenio Iveković-Broz, koji je ima samo u tom značenju.
U tom značenju nije ušla u hrvatski književni jezik. U značenju „dioba“ zabilježena u AR., osim
iz Pavlinovića, samo iz srpskih izvora. Prema tome bit će bolje u navednom i sličnim
primjerima reći: dioba, a u hrvatskoj književnoj praksi vrlo je obična u takvom slučaju i riječ
razdioba. Te riječi nema doduše u Iveković-Brozovu rječniku, ali je imaju svi noviji hrvatski
rječnici u značenju: Einteilung, distribution (stariji, kao i Šulek i Filipović: razdjelba), a nemaju
je srpski rječnici. Tako Einteilung prevodi Kangrga samo: deoba, podela, a Popović:
razdeljenje. Riječ razdioba pripada dakle samo hrvatskom književnom jeziku.
47.
(30) SA 103 SLIKA. Krupnim slovima na istaknutom mjestu nudi se u jednom više puta
ponovljenom novinskom oglasu neka knjiga „sa 103 slika“. Tu se radi o dosta čestoj
pogrešnoj sročnosti (kongruenciji), t.j. o lošem slaganju broja s imenicom. Pravilno je: jedna
slika, dvije slike, tri slike, četiri slike, a tek od pet dalje pa do dvadeset dolazi genitiv množine
slika). Kod daljnjih višečlanih brojeva odlučuje posljednji izgovoreni broj, dakle: slike;
dvadeset i pet (26, 37, 48, 59) slika. Prema tome je to knjiga sa 103 slike. Da je broj slika 201,
reklo bi se: sa sto i jednom slikom, a da ih je 105 (ili 111), trebalo bi reći: sa sto i pet (ili: sto i
jedanaest) slika.
51.
PRIRAD MJESTO PRIVREDA. Savezno s odredbom Predsjedništva vlade od 16.prosinca
1941. broj 22281-I-50-1941., na temelju 2. Zakonske odredbe o osnivanju Hrvatskog
državnog ureda za jezik od 28.travnja 1941. broj XXXIV-16-Z. p. ovim se objavljuje, da se
umjesto izraza: privreda, privrednik, privredni, privrednički, privrediti, ima govoriti i pisati:
prirad, priradnik, priradni, priradnički, priraditi
POPIS SAVJETA

 VJERESIJA
 TIJELOVSKA OPHODNJA
 POSJETA DO 16 ČASOVA
 KOLODVOR
 IZVADAK IZ ODGOVORA
 TISAK
 BANČIN
 NACRT I OSNOVA
 BRZOJAV I BRZOJAVKA
 JUTROS, VEČERAS, SINOĆ
 VIŠKOVI
 STANICA
 POSTAJA
 STAJALIŠTE
 ARIJCI ILI ARIJEVCI
 USLOV I POGODBA
 PUT I CESTA
 USTAV I STATUT
 UBIJEDITI, OBIJEDITI I OBEZBIJEDITI
 JETRA
 ŠTAJGNA I GAJBA
 PRE POLASKA VOZA
 ZAKON I ZAKONSKA ODREDBA
 PIVO ILI PIVA?
 VETERINAR ILI ŽIVINAR
 RADNJA
 PRIJEM
 SVIREP
 ČINILAC
 ŽIVOPISAN
 OBAZRIVOST
 PROVJERAVANJE
 MODISTKINJA
 KAVEZ
 SAZIV ILI ZAZIV DUHA SVETOGA
 O GLAGOLU POČETI
 LOŽIONA I RADIONA
 INŽENJER
 ŽVATATI
 KNJIŽIDBENA CEDULJA
 BLAGODARITI
 STUBOVI
 SA 103 SLIKA
 TU- I INOZEMSTVO
 PODSTREK
 PODJELA I RAZDIOBA
 PRIRAD MJESTO PRIVREDA
 PISANJE IZRAZA FRANKO-MARKA I PORTO-MARKA
 UČENICI-CE
 FRANKO MARKA
 OTSJEK
 KRIOMČAR
 PUNICA I SVEKRVA
 ŽIVODER ILI STRVODER
 PRIJAVITELJ.HVATAČ
 NOVA GODINA
 PREDUZIMANJE
 SLUŽBENICI GRAĐANSKOG REDA.
 SUMAR-SVOTNIK
 SMIJENJEN
 O HRVATSKOM JEZIKU U NOVINSKIM ČLANCIMA
 MIROVNO DOBA ILI MIRNO DOBA?
 PUNICA I SVEKRVA
 KRIOMČAR ILI KRIJUMČAR
 ZAŠTO „PRIJAVITELJ”