Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 24

ВИСОКА ТЕХНИЧКА ШКОЛА

СТРУКОВНИХ СТУДИЈА ЧАЧАК

ЕКСПЕРИМЕНТАЛНА МЕРЕЊА

ЕЛЕКТРИЧНА МЕРЕЊА I

Наставник: др. БОЖИМИР МИШКОВИЋ


ЕKСПЕРИМЕНТАЛНА МЕРЕЊА

ЕЛЕКТРИЧНА МЕРЕЊА

Дигитални мерни инструменти


Osnovna podela elektronskih mernih
instrumenata
 Analogni merni instrumenti se karakterišu
pokazivanjem ili izlazom signala koji je kontinualna
funkcija merene veličine. Analogni pokazivač ovu
funkciju ostvaruje skalom i kazaljkom, tako da je
merna veličina proporcionalna otklonu kazaljke.

 Digitalni merni instrumenti datiraju od 1953. godine i


karakterišu se time što im je izlazni signal ili
pokazivanje instrumenta dato u numeričkom obliku
(brojevima).
Blok šeme analognog elektronskog
instrumenta

Blok šema analognog elektronskog mernog instrumenta

Blok šema digitalnog mernog instrumenta


Digitalni merni instrumenti
prednosti:
 Uže granice greške, reda 10-6 za jednosmerne, a 10-4 za
naizmenične veličine,
 Izbegnuta je mogućnost subjektivne greške, očitavanja su brža i
pouzdanija, što naročito dolazi do izražaja kada je njihov broj
veliki,
 Često postoji mogućnost automatskog određivanja područja i
polariteta merenog napona,
 Greška zbog uticaja ulazne impedanse kod digitalnih voltmetaravrlo
je mala i može se smatrati da oni ne prouzrokuju greške usled
efekta opterećenja (ulazna impedansa im je najčešće od 10 MΩ do
10 GΩ),
 Mogućnost povezivanja sa računarom, automatizacije mernih
postupaka, prenosa na daljinu, čuvanja i obrade dobijenih
rezultata,
 Mogućnost samokalibracije.
Rezolucija (razlaganje)

 Rade sa brojem cifara od 3½ do 8½,


 ½ predstavlja tzv. parcijalnu cifru, odnosno cifru sa
najznačajnijom vrednosti koja može iznositi: 0 ili 1.
 Ostale cifre poprimaju vrednost od 0 do 9.
 Što je broj cifara veći to je preciznost instrumenta veća,
odnosno razlaganje na merenom opsegu manje.
 Npr. digitalni voltmetar sa 4 ½ cifre može meriti napone
sa razlaganjem, promenom za jedan broj cifre sa
najnižom vrednošću, od 100 μV.
 Povećanjem broja digita poboljšava se razlaganje, ali i
brzina uzorkovanja i broj očitavanja, što znatno
poskupljuje uređaj.
Mane digitalnih instrumenata

 Potreba za mrežnim napajanjem,

 Osetljivost na smetnje, posebno bliske mrežnoj


frekvenciji,

 Češća potreba za umeravanjem,

 Subjektivne greške očitavanja permutacija ili pogrešno


očitavanje cifara ili decimalnog mesta,

 Složenija upotreba, potreba čitanja i praćenja uputstva,

 Ne može se pratiti rezultati na više instrumenata


Princip rada digitalnih instrumenata

K – predobrada (kondicioniranje signala),


AF – anti-alajzing filter, (anti-aliasing)
S/H– pamti prati kolo (eng. sample and hold) i
A/D– analogno/digitalni konvertor (eng. analog to
digital converter),
B – bafer i
PC – (eng. Personal Computer) - računar (u
opštem slučaju namenski računar).
ЕKСПЕРИМЕНТАЛНА МЕРЕЊА

Дигитални мерни инструменти

Кондиционирање сигнала
Kondicioniranje signala
(prilagodna ulazna kola)

 Priprema i uobličavanje signala:


- konverziju u naponski signal (ako se meri neka druga
veličina),
- podešavanje razmere, filtriranje, izolaciju i pojačanje
ulaznog signala.
 Iako digitalni instrumenti mere različite električne veličine, u
osnovi oni mere jednosmerni (retko naizmenični) napon.
 Analogni instrumenti, pak, mere struju (jedosmernu ili
naizmeničnu), a posredno druge veličine.
 Digitalno merenje drugih veličina (snage, otpornosti i sl.)
pomoću: odgovarajućih pretvarača, a naizmeničnih veličina
i primenom ispravljača, kao i kod analognih instrumenata.
Merenje otpornosti (pretvaranjem u napon)

a) U instrumentu postoji strujni generator, Iw je konstantna!


Izmeri se napon na merenom otporniku: Uout=IwRx i izračuna Rx=Uout/Iw
Da nebi uticale male otpornosti kablova i sl. (da se ne kreće od nule):
b) U instrumentu postoji naponski generator, Uw je konstantan!
Izmeri se napon na poznatom otporniku Uout= IRw i izračuna I=Uout/Rw
Onda je: Rx=(Uw - Uout)/I = Rw(Uw - Uout)/Uout
Merenje struje (pretvaranjem u napon)

    RP
 

R1

 
 
I +

UIZ
RS US

-
Levo: VOUT= I x 250Ω, pa se izmeri VOUT i izračuna I= VOUT /250Ω.
Desno: Izborom RS postižu se i različiti merni opsezi.
Kolo u ravnoteži kad je napon na gornjem ulazu OP približan naponu US!
US=I RS UIZ= US (1+ RP /R1) UIZ=I RS (1+RP /R1)
UIZ=f(I) - linearna zavisnost izlaznog napona UIZ od merene struje I.
Merenje naizmeničnog napona

 Ispravljanje primenom polupovodničkih dioda:


- karakteristika ispravljanja nije linearna,
- ispravljanje počinje tek na nekih Up = 0.5 V,
- inverzna struja uvek protiče u nepropusnom
smeru.

 Zato se ispravljanje samo pomoću dioda koristi


uglavnom kod napojnih uređaja.

 u svrhe merenja potrebna je podrška


sofisticiranijih elektronskih kola, pre svega
operacionih pojačavača.
Merenje naizmeničnog napona
AC/DC pretvarač sa ispravljačkim diodama i
operacionim pojačavačem

Operacioni pojačavač radi kao pretvarač struje, ispravljajući


struju u povratnom kolu.
Inverzna struja svodi naponski prag Up’ na zanemarljivo malu
vrednost Up҆ ≈ Up/Ku gde je Ku – pojačanje pojačavača.

Tako kolo postaje praktično linearan pretvarač ulaznog napona


uin pa je: Iwy= abs(Uin)/R
Merenje naizmeničnog napona
Termička konverzija

 Toplota na otpornom elementu proporcionalna je


kvadratu RMS vrednosti primenjenog naizmeničnog
napona.
 Za merenje toplote koristi se termopar.
 Metodu odlikuje mala brzina očitavanja,
 Loša je za niske frekvencije.
Filtriranje signala

 U ulaznom kolu koristi se filter propusnik niskih


učestanosti.
 Ovaj filter služi kao antialajzing (antialiasing) filter.
 Filtriranje je predviđeno da priguši uvek prisutan i
raznovrstan šum i da ograniči opseg učestanosti.
 Opseg frekvencija analognog signala treba da bude
saglasan sa Nikvistovom teoremom o odabiru uzoraka:
maksimalna učestanost signala je ograničena na
jednu polovinu učestanosti uzorkovanja
 Što je brzina uzmanja uzoraka veća pretvaranje je
kvalitetnije
ЕKСПЕРИМЕНТАЛНА МЕРЕЊА

Дигитални мерни инструменти

A/D претварање (конверзија)


Princip AD pretvaranja

Karakteristika kvantizacije dva A/D konvertora (sa većim i manjim


brojem bita) u procesu digitalizacije kontinualnog napon. signala
Greška kvanizacije
Komparator

Ulaz ”+“ se naziva neinvertujući, a ulaz ”-“


invertujući ulaz pojačavača.
Izlazni napon je u fazi sa naponom na
neinvertujućem ulazu, a fazno pomjeren za π u
odnosu na napon na invertujućem ulazu.

Ako je Vd > 0, onda je Viz=+Vcc


Ako je Vd < 0, onda je Viz=-Vcc
Ako je Viz između –Vcc i +Vcc,
onda je Vd=0
A/D pretvarač sa dvojnim nagibom

Kada je prekidač u gornjem položaju pod uticajem ulaznog napona


VIN puni se kondenzator C preko otpornika R. Kondenzator će se
puniti u skladu sa naponom VIN i vremenskom konstantom 1/(RC).
Ako se prekidač prebaci u donji položaj, tada će se pod uticajem
referentnog napona -VREF, koji je suprotnog polariteta, kondenzator
C prazniti preko otpornika R sa istom vremenskom konstantom
1/(RC).Neka se pražnjenje obavi u vremenskom trajanju tx.
A/D pretvarač sa dvojnim nagibom- nast.

Kondenzator C se puni i prazni preko istog otpornika R i ima


istu vremensku konstantu RC.
U trenutku tX kada napon na kondenzatoru pada na 0, dakle
za: VC (tX) = 0 važi:
VIN/(RC)·T=VREF/(RC)·tx
odnosno:
tX =T·(VIN/VREF)
A/D pretvarač sa dvojnim nagibom- nast.

Sistem sinhronizuje uključenje prekidača i brojača.


Komparator registruje trenutak pražnjenja kondenzatora.
U ritmu rada prekidača uključuje se i isključuje brojač koji
„odbrojava“ vreme punjenja NL.
Brojač NX se aktivira na početku pražnjenja kondenzatora, a
na kraju se promenom stanja na komparatoru isključuju
kada vrednost napona padne na 0 V.
Očigledno je da postoji odnos: NL:NX=VREF:VIN
pa je: VIN=VREF·(NX/NL)
Osnovne veličine kod naizmenične struje

You might also like