NORMIRANJE RADA

u Kolektivnom ugovoru za znanosti i visoko obrazovanje

 SVRHA NORMIRANJA RADA U
KOLEKTIVNOM UGOVORU
 ODREDIVOST I TRANSPARENTNOST RADI PREPOZNAVANJA VEĆEG OD MANJEG
RADA I BOLJEG PREPOZNAVANJA PREKOVREMENOG RADA
 FLEKSIBILNIJE DISPONIRANJE ELEMENTIMA RADNOG OPTEREĆENJA UNUTAR
REDOVNOG RADNOG VREMENA
 SADRŽAJ DIJELA O NORMATIVIMA

 RADNO VRIJEME I FOND RADNIH SATI

 1800 bez godišnjih odmora i praznika:
 KLASIFIKACIJA POSLOVA
 PODJELA RADNOG VREMENA
 Standardna podjela radnog vremena = 45%:45%:10% tj. 810:810:180 radnih sati
 U nastavi: 60:40 odnos između izravne nastavne aktivnosti i neizravne aktivnosti u funkciji
unapređenja nastavnog procesa: 486 radnih sati:
 U znanosti: 90:10 odnos izravnog rada na projektima i neizravnih aktivnosti.
 Fleksibilna podjela radnog vremena
 Stvarna podjela radnog vremena – odluka o kompoziciji radnog vremena
 NORMIRANJE RADA
 PREKOVREMENI RAD
 ŠTO JE NOVO U NORMIRANJU RADA

 Normira se nastavni i znanstveni rad

 Fleksibilizacija norme (nastava vs. znanost) na ustanovama
 Kontakt sat umjesto norma sata
 Ponderiranje kontakt sata
 Fleksibilizacija ponderiranja na ustanovama
 Jača zaštita asistenata od rada preko norme i prekovremenog rada
 KLASIFIKACIJA POSLOVA

 KLASIFIKACIJA POSLOVA
 Poslovi znanstveno-nastavnih i umjetničko nastavnih radnih mjesta
 Poslovi u znanosti (na sveučilištima i na institutima)
 Poslovi nastavnih radnih mjesta i suradničkih radnih mjesta i tehničara u nastavi
 Institucijski doprinos i administrativni dio posla na sveučilištima
 ŠTO SE NORMIRA OD POSLOVA U
NASTAVI ?
 Što se normira u KU?
 Neposredna nastava
 Što se može dodatno normirati na ustanovama?
 Ispiti, kolokviji, konzultacije, seminarski radovi, mentorstva.
 Što se u pravilu ne normira, ali se može evidentirati?
 Povjerenstva, obrane i ocjene završnih radova, usavršavanje u nastavnim vještinama,
izrada vodiča i godišnjaka studija, pregled programa i dnevnika prakse, dežurstva na
ispitima, izrada satnice
 Pisanje, uređivanje i recenziranje udžbenika i priručnika, skripti zbirke zadataka i
slično
 Institucijski doprinos i administrativni dio posla
STANDARDNA PODJELA RADNOG VREMENA

PODJELA PUNOG RADNOG VREMENA

 180 za institucijski doprinos i administrativne poslove, ostaje 1620
 = 810 za nastavu i 810 za znanost
 U institutima 1620 za znanost
PODJELA RADNOG VREMENA ZA NASTAVU I ZNANOST
 810 sati za nastavu dijeli se na 60% ili 486 sati za izravne nastavne aktivnosti i 40%
ili 324 sati za neizravne nastavne aktivnosti kod znanstveno-nastavnog osoblja
 kod asistenata 50% manje nastave, tj. 405 za nastavu (243 izravne i 162 za
neizravne aktivnosti), 1215 za znanost i 180 za inst.doprinos i administriranje
 kod poslije-doktoranada 25% manje nastave, tj. 608 za nastavu (365 izravne i 243
neizravne aktivnosti), 1012 za znanost i 180 za inst.doprinos i administriranje
 ZNANSTVENO-NASTAVNA RADNA MJESTA
puno radno vrijeme - 1800 sati
godišnje
Znanstveno-nastavno radno mjesto Znanstveno radno mjesto
STANDARDNA PODJELA STANDARDNA PODJELA

810 sati za nastavu 1620 sati za znanost

810 sati za znanost 180 administracija
180 administracija

NASTAVA ZNANOST ADMINISTRACIJA ZNANOST ADMINISTRACIJA

8
 ASISTENTI I POSLIJE-DOKTORANDI
ASISTENTI puno radno vrijeme - 1800 sati godišnje

50% manje nastave u odnosu na znanstveno-nastavna radna

mjesta

405 za nastavu (243 izravne i 162 za neizravne aktivnosti),

1215 za znanost
180 za institucijski doprinos i administriranje
NASTAVA ZNANOST ADMINISTRACIJA

POST-DOKTORANDI puno radno vrijeme - 1800 sati

godišnje
25% manje nastave u odnosu na znanstveno-nastavna radna
mjesta

608 za nastavu (365 izravne i 243 neizravne aktivnosti), 1012

za znanost
180 za institucijski doprinos i administriranje
NASTAVA ZNANOST ADMINISTRACIJA
 FLEKSIBILNA I STVARNA PODJELA
RADNOG VREMENA
 FLEKSIBILNA PODJELA RADNOG VREMENA
 Princip „od-do”
 Primjer: znanstveno-nastavno radno mjesto:
 minimum 27% od 1800 = 486 radnih sati, a to je 60% od 810 tj. od ukupnog rada samo u
nastavi i
 maksimum 63% od 1800=1134 radna sata je 40% više od 810 tj. od ukupnog rada samo u
nastavi
 STVARNA PODJELA RADNOG OPTEREĆENJA ČL. 74
 Potrebna Odluka o kompoziciji radnih opterećenja za razdoblje od 1 godine za
one pojedince koji imaju pravo na odstupanje od standardne podjele
 ZNANSTVENO-NASTAVNO RADNO MJESTO U
STANDARDNA PODJELA
FLEKSIBILNOJ PODJELI
Znanstveno nastavno radno mjesto

810 sati za nastavu

810 sati za znanost

NASTAVA ZNANOST ADMINISTRACIJA

MINIMALNO NASTAVNO OPTEREĆENJE MAKSIMALNO NASTAVNO OPTEREĆENJE

140% od standardnog
60% od standardnog
opterećenja u nastavi
opterećenja u nastavi
= 1134 nastava
= 486 nastava i
486 znanost
1134 znanost
NASTAVA ZNANOST
NASTAVA ZNANOST ADMINISTRACIJA
ADMINISTRACIJA
 UVJETI ODSTUPANJA OD STANDARDNE
PODJELE RADNOG VREMENA

 Povećanje radnog vremena za znanost na sveučilištu moguće ako nastavnik ima

kompetitivni, nacionalni i međunarodni projekti.
 Povećanje za nastavu moguće je sukladno studijskom programu.
 Povećanje za stručno-istraživački rad.
 Za znanstvena radna mjesta na institutima za rad na visokim učilištima, samo ako javni
institut ima ugovor s visokim učilištem.
Dilema tijekom pregovora:
 Jesmo li trebali kriterije za fleksibilizaciju olabaviti bez ikakvih uvjeta ili ograničenja
broja sati?
 Zbog sklonosti ljudi, npr. odličan nastavnik, a slabiji znanstvenik ili obrnuto!
 NASTAVNE GRUPE

 Za predavanja do 150 studenata a na umjetničkim akademijama do 50 studenata

 Za seminare do 30 studenata – za vježbe do 50 studenata
 Iznimke za vježbe
 Strani jezik – do 30 studenata
 Tjelesna i zdravstvena kulture – do 50 studenata (bilo je 40)
 Metodičke, primijenjene kineziologije, vježbe na računalima, u praktikumu, terenske – do 15 studenata
 Lektorske, i govorne, laboratorijske, eksperimentalne, sekcijske i projektantske – do 10 studenata
 Konstrukcijske i kliničke - do 6 studenata
 Individualizirane i posebne kliničke vježbe do 4 studenta
 Ministarstvo ne plaća nastavu s manje od 10 studenata, osim u gornjim slučajevima ili kada to
posebno odobri ministar
 PUNO NASTAVNO OPTEREĆENJE

 NAČIN NORMIRANJA POSLOVA U NASTAVI (čl. 78.)

 Neposredna nastava – kontakt sati – nema više norma sati
 Ostalioblici neposrednog rada u nastavi (ispiti, kolokviji,
konzultacije, mentorstva… - dodatno normiranje na razini
ustanove)
 Što u slučaju spora ako ti poslovi nisu dodatno normirani? Odlučuje
Tijelo za osiguravanje kvalitete uz pribavljeno mišljenje Sindikata
 Poslovi neizravnih nastavnih aktivnosti u pravilu se ne normiraju.
STANDARDNO PONDERIRANJE POJEDINIH
OBLIKA UKUPNE NASTAVE (1/2)

 Za obračun opterećenja u redovnom radnom vremenu primjenjuju se

ponderi ili standardni ekvivalenti (iz stavka 1. čl. 79.) po 1 kontakt satu.
 Sada se 1 kontakt sat u nastavi ne iskazuje u neodredivom norma satu,
već se iskazuje u broju radnih sati
 Svrha: različito vrednovanje 1 kontakt sata ovisno o obliku nastave (kao
nekada kod norma sata):
 5,4 predavanje; 4 seminari; 2,7 vježbe; poslijediplomska nastava 8,1 sat.
 Omjeri su zadržani (predavanje ima dvostruko veću vrijednost od vježbi,
kao i prije). Ti su omjeri bili polazište.
STANDARDNO PONDERIRANJE POJEDINIH
OBLIKA UKUPNE NASTAVE (2/2)
 Svi koji drže istovrsnu nastavu imaju u punoj normi isti broj kontakt
sati, tj. 150
 150 kontakt sati predavanja vrijedi 810 radnih sati (150x5,4)
 150 kontakt sati vježbi vrijedi 405 radnih sati (150x2,7)
 150 kontakt sati seminara vrijedi 608 radnih sati (150x4,05)
 Kako smo došli do pondera?
 810:150=5,4 405:150=2,7
PRIMJER PONDERIRANJA U FLEKSIBILNOJ
PODJELI RADNOG VREMENA
Profesor ili docent u normi
 Minimalni rad u predavanju: 486:5,4 = 90 kontakt sati (3h tjedno)
 Standardni rad u predavanju: 810:5,4 = 150 kontakt sati (5h tjedno)
 Maksimalni rad u predavanju: 1134:5,4 = 210 kontakt sati (7h tjedno)

Asistenti i poslije-doktorandi imaju mala odstupanja - nerelevantni primjeri

Nastavno radno mjesto
 Minimalni rad u predavanju: 990:5,4 = 183 kontakt sati (6h tjedno)
 Standardni rad u predavanju: 1215:5,4 = 225 kontakt sati (7,5 tjedno)
 Maksimalni rad u predavanju: 1620:5,4 = 300 kontakt sati (10h tjedno)
Ili obrnuto:
 Koliko je radnih sati odradio profesor u nastavi ako je imao 100 kontakt sati predavanja
godišnje? 100x5,4=540 radnih sati
 STANDARDNO PONDERIRANJE IZRAVNE NASTAVNE
AKTIVNOSTI

 Čl. 79. stavak 2: Standardni ekvivalent potrebnih radnih sati po 1 kontakt satu u
izravnoj nastavnoj aktivnosti iznosi:
 u predavanju 3,2; u seminarima 2,4; u vježbama 1,6; u poslijediplomskom predavanju 4,9
 Zašto su ovdje ponderi manji nego u stavku 1 i zašto baš toliko?
 Ove se vrijednosti koriste za obračun prekovremenog rada, jer je u prekovremenom radu moguće
vrednovati samo izravne nastavne aktivnosti (60% nastavnog radnog vremena), ali ne i neizravne.
 Zato vrijednosti iz ovog stavka iznose 60% vrijednosti pondera iz stavka 1.

 Stavak 2. čl. 79 primjenjuje se u izravnoj nastavnoj aktivnosti za:

 obračun opterećenja u prekovremenom radu
 za obračun rada zaposlenika javnih znanstvenih instituta
 može se koristiti i za obračun rada u vanjskoj suradnji
 koristi se za obračun radnih sati u repetitivnoj nastavi.
 Problem repetitivne nastave!?
 PUNO NASTAVNO OPTEREĆENJE

 Ključni članci 80. I 81.

 Puno nastavno opterećenje je broj planiranih radnih sati u nastavi,
odnosno broj kontakt sati koji iz toga proizlazi = za 810 radnih sati to
iznosi 150 kontakt sati u istovrsnoj nastavi!
 Normiranje: početak akademske godine – konačni obračun: kraj
akademske godine.
 Smanjena norma:
 Na većini ustanova bilo je 180 kontakt sati = 360 bivših norma sati.
 MOGUĆNOST ODSTUPANJA NA USTANOVAMA OD STANDARDNOG
PONDERIRANJA – UVJET!
 OBRAČUN U SLUČAJU RAZNOVRSNIH
OBLIKA NASTAVE (1/2)

 Primjer 1: Docent drži 100 kontakt sati predavanja i 100 kontakt sati vježbi.
 Koliko je njegovo opterećenje u nastavi? 100x5,4=540 + 100x2,7=270 što ukupno daje 810
stvarnih radnih sati.
Dakle,docent ima puno nastavno opterećenje u ovoj kombinaciji raznovrsnih oblika nastave;
nema prekovremenih sati iako ima 200 kontakt sati nastave;
 Primjer 2: Asistent drži 101 kontakt sati vježbi i 33 kontakt sati seminara.
 Njegovo je opterećenje 101x2,7=273 + 33x4=132, što znači da asistent ima 405 radnih sati.
Asistent ima punu normu u nastavi iako je odradio 134 a ne 150 kontakt sati.
 Novaparadigma: za punu nastavnu normu u raznovrsnim oblicima nastave nisu presudni
kontakt sati već ukupni radni sati.
 OBRAČUN U SLUČAJU RAZNOVRSNIH
OBLIKA NASTAVE (2/2)

 Primjer3! Profesor je tijekom akademske godine održao 120 kontakt

sati predavanja i 60 kontakt sati seminara? Koliko je njegovo
opterećenje u nastavi?
 Zbograzličitih pondera u redovnom radu i prekovremenom radu ne
smijemo računati ovako:
 120x5,4=648 + 60x4=240 = 888 stvarnih radnih sati. KRIVO!!!!
Uovom slučaju profesor je radio preko punog nastavnog opterećenja,
međutim, pitanje glasi: koliko?
 OBRAČUN VIDI KOD PREKOVREMENOG RADA
 NORMIRANJE RADA U ZNANOSTI I
UMJETNOSTI
 Rad u znanstveno-istraživačkim i umjetničkim poslovima
pravda se u
 međunarodnim,

 nacionalnim i
 institucijskim projektima
 Rješenje na kojem je inzistiralo Ministarstvo
 U Sindikatu nema jedinstvenog stava po tom rješenju
 POSLOVI U ZNANOSTI (SVEUČILIŠTA I JAVNI INSTITUTI)

Znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta

 Znanstveno-istraživački i umjetnički rad te znanstveno i umjetničko usavršavanje i

publiciranje radova kroz rad na znanstveno-istraživačkim i umjetničkim:
 kompetitivnim nacionalnim projektima
 kompetitivnim međunarodnim projektima
 projektima ustanove ili institucijski projekti
 Rad na pripremi projekta
 Uredništvo znanstvenih časopisa u znanstvenom dijelu posla (editorial board),
 Recenziranje znanstvenih radova i projekata
 Stručni rad kao pretpostavka ili posljedica znanstvenog istraživanja i umjetničkog
stvaralaštva uključujući rad na inovacijama (razvoj koncepta, patenti).
23
 PROJEKTI

 Osnovni organizacijski oblik rada u znanosti i umjetnosti je

znanstveno-istraživački projekt ili umjetnički projekt.
 Osnovna obilježja projekta su da ima:
 zadani cilj i aktivnost
 proračun
 ljudske i materijalne resurse i
 vremenski plan
 PREKOVREMENI RAD

 Prekovremeni rad je rad iznad redovnog radnog opterećenja

utvrđenog Odlukom o stvarnoj podjeli i kompoziciji radnog
opterećenja (čl. 74)
 Prekovremeni rad 250 radnih sati godišnje za znanstvena i nastavna
radna mjesta, a 180 radnih sati za ostale
 Zakon o radu dopušta najviše 250 radnih sati ali samo ako se ugovori
Kolektivnim ugovorom.
 Poslodavac je dužan planirati rad ustanove na način da se izbjegne
potreba za prekovremenim radom
 OBRAČUN PREKOVREMENOG RADA U NASTAVI
(1/4)
 Prekovremeni rad u nastavi (čl. 85):
 Isplaćuje se na kraju godine i uvjet je da je rad u znanosti dokumentiran
obračunskim brojem radnih sati u projektu na kojem je angažiran
 Procjena opterećenja po jednom kontakt satu u prekovremenom radu za rad u
nastavi (čl. 87):
 minimalno: nastavnik drži nastavu bez potrebne pripreme i nema dodatne obveze
prema studentima (1 kontakt sat predavanja = 1 stvarni sat)
 prosječno: nastavnik ili mora imati pripremu ili ima obaveze prema studentima (1
kontakt sat predavanja = 2,1 stvarni sat)
 maksimalno: nastavnik mora imati i pripremu i obveze prema studentima (1 kontakt
sat predavanja = 3,2 stvarna sata u prekovremenom radu)
 OBRAČUN PREKOVREMENOG RADA U SLUČAJU
RAZNOVRSNIH OBLIKA NASTAVE (2/4)

 Ne zaboraviti: sat u prekovremenom radu se uvećava za 50% najmanje.

 Vratimose našem profesoru iz primjera o obračunu raznovrsnih oblika nastave. Profesor je odradio 120
kontakt sati predavanja i 60 kontakt sati seminara.
Krivo je računati ovako: 120x5,4=648 + 60x4=240 = 888 stvarnih radnih sati. Ispravno je ovako:
Naš je profesor u standardnoj podjeli (norma 810 radnih sati). Na početku godine Odlukom o kompoziciji radnog
vremena planirano je da održi 120 kontakt sati predavanja u redovnoj nastavi, što mu iznosi 120x5,4=648 radnih sati.
Da bi imao punu normu nedostaje mu još 162 radna sata pa je zadužen Odlukom za još 40 kontakt sati seminara
(162:4=40,5).
 Odrađenih 20 kontakt sati više u seminarima tijekom godine može mu se računati:
prema maksimalnom opterećenju, tj. po ponderu 2,4 (za prekovremeni rad u seminarima) tada je njegov broj stvarnih
radnih sati 48 radnih sati (u prekovremenom radu), što vrijedi kao 48x1,5= 72 radna sata u redovnom radu, ili
Prema minimalnom opterećenju (ponder 1) njegov je broj stvarnih radnih sati 20x1=20 što vrijedi 20x1,5=30 radnih sati.
 OBRAČUN PREKOVREMENOG RADA U NASTAVI
(3/4)
 Obrnuti pristup: Koliko kontakt sati može maksimalno u prekovremenom radu imati
profesor ako je odradio maksimalni broj od 250 sati predavanja? Tri su odgovora:
 Ako nastavnik drži predavanje u prekovremenom radu bez potrebne pripreme i nema dodatnih
obaveza prema studentima, onda može odraditi 250 kontakt sati maksimalno;
 Ako nastavnik drži predavanje za koje mu je potrebna ili priprema ili obaveze prema studentima,
onda mu se takav kontakt sat može priznati kao 2,1 radni sat, što znači da on može odraditi u
prekovremenom radu najviše 250:2,1 = 119 kontakt sati maksimalno godišnje.
 Ovdje je ponder 2,1 na sredini raspona između 1 i 3,2, zato jer je to situacija srednjeg opterećenja
 Ako nastavnik drži predavanje za koje mu je potrebna i priprema i obaveze prema studentima,
onda mu se takav kontakt sat može priznati u ekvivalentu od 3,2 radna sata, što znači da on
može odraditi najviše 250:3,2=78 kontakt sati.
OBRAČUN PREKOVREMENOG RADA U NASTAVI (4/4)

 U sva tri slučaja njemu se priznaje da je odradio 250 radnih sati u prekovremenom
radu, za što dobije plaćeno kao da je odradio 375 sati u redovnom radu, što iznosi
18% godišnje.

 Ako nastavnik drži raznovrsne oblike nastave u prekovremenom radu mora se

primjenom pondera (iz stavka 2. članka 79. i primjenom članka 87.) obračunati
njegov stvarni broj radnih sati u prekovremenom radu s time da po Zakonu o radu ne
smije premašiti brojku od 250 radnih sati.
OGRANIČENJE PREKOVREMENOG RADA
ASISTENATA U NASTAVI
 Asistentu se ne može smanjivati rad u znanosti = svaki
sat u nastavi iznad fleksibilnog opterećenja predstavlja
prekovremeni rad i mora biti plaćen
 Procedura za dopuštenje prekovremenog rada:
 suglasnost asistenta i
 mentora i
 Sindikata i
 Fakultetskog vijeća.
NORMIRANJE RADA ČLANA RADNIČKOG VIJEĆA,
ODNOSNO SINDIKALNOG POVJERENIKA

 Članci 51. stavci 4., 5. i 6., članak 58. i članak 74.

 Umanjenje opsega i sadržaja redovnih radnih dužnosti za
270 radnih sati
 Kompozicija radnog opterećenja za zaposleničkog
vijećnika
 Pravo na prekovremeni rad člana radničkog vijeća odnosno
sindikalnog povjerenika
 SUPSIDIJARNE NADLEŽNOSTI USTANOVA

Ustanove mogu dodatno i autonomno:

 Normirati segmente izravne nastavne aktivnosti kao što su ispiti,
mentorstva, kolokviji, seminarski radovi i sl.
 Mogu fleksibilno disponirati elementima radnog opterećenja
 Mijenjati odnose među ponderima u okviru zadanog zbirnog ekvivalenta
 Određivati pondere u rasponu opterećenja po 1 kontakt satu u
prekovremenom radu
 PRIMJEDBE I PITANJA

 Hoće li radnik dobiti otkaz ako nema normu u nastavi?

 Ako postoji zabrana zapošljavanja kako ćemo obaviti sve
poslove u okviru ograničenja prekovremenih sati?
 ZAHVALJUJEMO NA POZORNOSTI !

http://www.nsz.hr/ uprava@nsz.hr