KRIVA

AGREGATNE
PONUDE
 Kriva ponude na dugi rok – vertikalna
 Promene koje nastaju na krivoj agregatne
tražnje i njeno pomeranje duž krive
agregatne ponude, utiču samo na nivo
cena, ali ne na proizvodnju.
 Na dugi rok, proizvodnja dobara i usluga
u zemlji određena je proizvodnom
funkcijom.
Nivo proizvodnje kojem
ekonomija teži na dugi rok
naziva se “prirodni nivo
proizvodnje” i on ukazuje na
nivo privredne produkcije
koji se ostvaruje u uslovima
postojanja prirodne stope
nezaposlenosti.
Povećanje raspoloživih
proizvodnih faktora pomera
krivu AS udesno, i obrnuto.
(migracije stanovništva,
prirodne stope
nezaposlenosti, kapital,
prirodni resursi, tehnološke
promene).
Kratkoročna kriva agregatne
ponude ima pozitivan nagib.
Zajednička nit svih teorija rastuće
kratkoročne krive agregatne
ponude je da nivo proizvodnje
odstupa od svog prirodnog
nivoa uvek kada nivo cena
odstupa od očekivanog nivoa
cena, što se predstavlja sledećom
jednačinom:

Y – Yn = V (P – Pe)
 Šta uzrokuje pozitivan nagib
kratkoročne AS krive?
1. RIGIDNOST NOMINALNIH NADNICA (pad
nivoa cena i rigidnost nominalnih nadnica –
smanjenje zaposlenosti, manji obim proizvodnje),
2. RIGIDNOST NOMINALNIH CENA DOBARA I
USLUGA (pad opšteg nivoa cena u privredi dovodi
do smanjenja ukupne proizvodnje u privredi),
3. POGREŠNE PERCEPCIJE EKONOMSKIH
AKTERA.
 Očekivanja koja ljudi imaju u pogledu cena
 Model AS i AD

 DUGI ROK – kriva AS je vertikalna, a

promene AD utiču samo na cene, ali ne
na proizvodnju i zaposlenost.
 KRATKI ROK – kriva AS pozitivno
nagnuta, a promene tražnje utiču na nivo
proizvodnje i zaposlenosti, cene rigidne.
 Šokovi na strani tražnje
 (tačka A) Politička kriza, neizvesnost →
smanjenje tražnje i I (tačka B) → proizvodnja i
zaposlenost se smanjuju ispod prirodnog nivoa
→ smanjenje cena → povećanje proizvodnje i
ponude dobara (tačka C)
 Dugi rok – pomeranje AD se izražava kroz nivo
cena, ali ne kroz nivo proizvodnje i zaposlenosti,
 Kratak rok – pomeranje AD – promena
proizvodnje i zaposlenosti.
 Šokovi na strani ponude
 Šokovi ponude = šokovi cena
1. Pozitivni šokovi – povećanje proizvodnje,
smanjenje troškova
2. Negativni šokovi – smanjenje proizvodnje,
povećanje troškova, (skok P nafte)
 Istovremeni rast cena i opadanje proizvodnje i
zaposlenosti poznato je pod nazivom
STAGFLACIJA.
 Teorija preferencije likvidnosti
 Ms – vertikalan
nagib, fiksna
ponuda novca
 Md – negativan
nagib, tražnja za
novcem uslovljena
nivoom kamatnih
stopa.
 U skladu sa
teorijom
preferencije
likvidnosti,
kamatna stopa
se prilagođava
ravnoteži na
tržištu novca.
 Porast novoa cena – povećana tražnja za
novcem
 Povećana tražnja za novcem – rast
kamatnih stopa → smanjenje investicija u
privredi

 Povećanje ponude novca – smanjenje

kamatne stope – jačanje ivesticionih
aktivnosti.
 Uticaj fiskalne politike na
agregatnu tražnju
 Promena nivoa oporezivanja – promena
agregatne tražnje
 Povećanje državnih rashoda → povećanje
agregatne tražnje, a time i ukupne proizvodnje –
MULTIPLIKATIVNI EFEKAT.
 Multiplikator državnih rashoda:

Fiskalni multiplikator = 1 / (1 – MPC)

MPC – marginalna sklonost potrošnji
 EFEKAT ISTISKIVANJA – povećanje
državnih izdataka – multiplicirajući rast
AD, ali i rast tražnje za novcem u
privredi, koja izaziva rast kamatnih stopa.
 Povećanje kamatnih stopa dovodi do
istiskivanja investicija, a samim tim i do
umanjenja agregatne tražnje.