https://smarthistory.

org/fibulae/

Lukovičasta 4. st.
6.st.
Alamani
Franci
 Alamani 6.st.

Langobardi, Kranj 6.st.

Langobardi 6.st.
Langobardi 6.st.
Merovinška 7.st.
POLIKROMIJA
skupno ime za višebojnost, za kombinaciju materijala više boja, najčešće kombinacija plemenite kovine i
poludragog kamena, ali i kombinacija plemenite kovine, legure i emajla.
emajl – staklo zapunjeno raznim oksidima koji daju boje (boje potječu od oksida – kovina)
Efekti postignuti ulaganjem poludragog kamenja (najčešće almandina) ili staklene paste na zlatnu podlogu.
Polikromni nakit dolazi iz Perzije.
Od prijelaza 3. na 4. st. crnomorske radionice napuštaju filigran i granulaciju i prelaze na polikromne tehnike.
Pod utjecajem nomadskog ukusa (Huni) mijenja se dominantna tehnika u crnomorskim radionicama. Najraniji
primjerci polikromije su vezani uz Crno more. Odatle su ga u Europu prenijeli Huni, Alani i Goti. Nalazi u
Podunavlju ne mogu se datirati prije sredine 1.pol.5.st. Najviše je nalaza u Erdelju. Vjerojatno tamo ostaje
jedna germanska zajednica koja proizvode pontskih radionica transmitira prema zapadu. Možda je upravo
Apahida centar za dalju distribuciju.
 Polikromija iščezava naglo s propašću hunske države.
Perzijska polikromija→ kamen učvršćen smolom i sve zatvoreno brušenom kamenom pločicom.
integralna perzijska polikromija (rupa u zlatu) – zlatna rešetka s poludraguljima (granat); na toj osnovi je nastala
crnomorska polikromija sa dva svoja stila
1.CRNOMORSKI STIL – cabochon - ispupčenje
2.CRNOMORSKI STIL – kloazoniranje (cloisonee) - ravna površina
Oba crnomorska stila teku paralelno do kraja 5.st.
Orijentalna polikormija→ drugi vid kloazoniranja je izrezana ploha u koju su podmetnuti almandini bilo ravni, bilo
cabochoni. To se vidi i na orlovskim fibulama iz Pietroase, na primjeru pektorala iz Wolfsheima i na okovu saksa iz
Blučine (kao zadnja karika)
Blučina
Pietroasa Wolfsheim
 1. CRNOMORSKI STIL- cabochon Berkasovo, kaciga
Pripada Istočnim Gotima, najzastupljeniji
u Karpatskoj kotlini, javlja se samo u prvoj
polovici 5.st., stvara supstrat za
kloazoniranje koje je dominantno u Europi
u drugoj polovici 5.st.
Nešto je stariji tehnika ulaganja u Untersiebenbrunn
odvojene ćelije koje izrastaju iz zlatne
podloge i s oblo ili prizmatično brušenim
kamenom- kabošon kombinirana je s
granulacijom i filigranom.
Istočno-germanska fibula pripada prvom
crnomorskom stilu, pr.pol..5.st., jedan takav
primjer nalazimo u kneževskom ženskom
grobu u Untersiebenbrunnu, a proizvedena
je u crnomorskim radionicama.
Kabošon  “zlatni okvir” u koji se stavlja
kamen, ono što je probušeno dignuto je gore,
dobije se okvir u koji se stavlja kamen i sve se
to zatvori i još jednom sa zlatnom pločicom;
oblo
 Tournai
 2. CRNOMORSKI STIL - kloazoniranje Wolfsheim
(cloisonee)
Karakteristična je ravna površina u koju se
umeće blago utonuli glatko brušeni
poludragulj, a oko njega se stavlja zlatna
traka. Na podlogu se se stavlja niz ćelija ili
stanica (kao saće), gusto stisnute postavljene
male ćelije koje omotavaju kamen (kamen se
optače zlatnom trakom i lota)- kloazoniranje
 najranije u pr.pol.5.st., donose Huni. U
cijelom 5.st. kloazonira se isključivo crvenim
granatima - almandinima.
Za nalaze čitavog 5.st. bit će karakterističan
crveni kamen.
Prvi i drugi crnomorski stil su paralelni.

Szegednagyszeksos

Apahida
Szilagysomlyo

Zmajevac

Kerč
Apahida 5. st.– okov za torbicu, steckwerk, 4lisna
djetelina, saće, rubni kabošoni (Tournai, Hilderik)

Domagnano
Pouan, 5. st.
 Langobardski evanđelistar iz riznice u Monzi, okov: gema,
kabošon, kloazoniranje, vjeruje se da je prepravljen u 7.st.

Hunska dijadema iz Czorne

Merovinška polikromija→ Gotskim posredstvom ovaj stil preuzima i merovinško stvaralaštvo i to iz Karpatske kotline
već u 2.pol.5st., te iz Italije tijekom 6.stoljeća.
U 6. stoljeću nestaje almandina, postojeći se moraju reciklirati jer se nakon propasti hunske dominacije zatvaraju putevi
prema Perziji i prestaje dotok materijala u srednju Europu, kao zamjena javlja se rovašenje
Nalazi iz kneževskih grobova prve polovice 5.st. predstavljaju stilsku i tehnološku osnovu razvoja merovinške
polikromije koja će ujediniti komponente perzijske polikromije i polikromije crnomorskih kasnoantičkih radionica.
Pojednostavljena varijanta polikromije koja će se javit u 6.st., nalazi iz vizigototske Hispanije, u kombinaciji s
lijevanjem (podloga lijevana), a uloženo je najčešće staklo ili staklena pasta, rijetko poludragulj, prilagođavanje ćeliji.

U 6.st. kamen je sve tanji i javlja se višebojno kamenje. 6.st. u srednjoj i zapadnoj Europi još kvalitetna polihromija,
ali sada već sporedna tehnika, sve više dominira granulacija.
Kamenje će polako iščezavati tijekom 6.st. jer u zapadnoj Europi nema kamenja, a javlja se rovašenje kao zamjena.
U 7.st. polikormija ustupa mjesto filigranu i granulaciji.
Polikromija emajla→ polikormija oživljena u 8.st. (karolinško razdoblje) u tehnici emajla

Nedostatak skupog materijala uvjetuje promjenu tehnike (na rimskom limesu se rovašenje javlja zajedno s
barbariziacijom vojske). Maksimum blještavila iz jeftinog materijala.
Tipična ranomerovinška polikromija – Dessana, Torino
5./6. st.
Najpoznatiji nalaz je par lučnih kloazoniranih fibula. Ima
i zeleni cloisonnée.Fibula ima zeleno ulaganje koje se
javlja tek u 6.st. Potom je na njoj dvostruka pletenica,
koja izgleda kao pasji skok.
Životinjski stilovi
Motive nalazimo na broševima, fibulama, pojasnim
garniturama, konjskoj opremi, oružju…
Šire se iz skandinavsko-anglosaksonskog područja
20ih i 30ih godina 6.st. u Europu, prvo na
alamanskom području (Z Europa)
Definicija - prikaz životinja koje se međusobno
isprepliču ili su antitetički postavljene
KASNORIMSKI UTJECAJ – Skandinavija je dio rimske
trgovačke sfere
NIDAM stil (Nydam, danski lokalitet) – rano 5. do
475.godine,
Predmeti su ukrašeni biljnim i geometrijskim
motivima (palmete, meandri), a životinjski
(fantastične ž.)se javljaju samo na rubovima
kompozicije
Rimski utjecaj vidljiv je ponajprije na vojnim
(pojasnim) garniturama na rajnsko i dunavskom
području – pretpostavlja se da su rimski obrtnici
putovali za zaradom ;)
iz njega se razvija 1. životinjski stil
1. ŽIVOTINJSKI STIL 530 -570
Motivi životinja najčešće se smještaju na rubove predmeta, bez potrebe smislenog prikaza – povezuju se različiti dijelovi tijela
TIERSALAD. Ponekad je moguće pročitati ritam prikaza i shvatiti o čemu se radi
Zrcalno postavljene apstraktno – kaotički postavljene životinjske glave i dijelovi tijela
Alamani, Franci, Langobardi
2. ŽIVOTINJSKI STIL 570 - 700
Prikazi su cjeloviti, često s izduženim tijelom u obliku vrpce, isprepleteni, ponekad kao element heraldičkog motiva, npr.,
upareni i zaokružujući središnji ukrasni motiv
Obično se tumači kao skandinavski utjecaj
Langobardi ga preuzimaju na području Njemačke od Almana, odlaze u Italiju 568.g. i tamo nastaje 2. životinjski stil kao
spoj modificirane i originalne rimske umjetnosti uz dodatak pletenice, a u Panoniji vitice
Ispreplitanje do neprepoznatljivosti

Sutton Hoo, 7.st.

3. ŽIVOTINJSKI STIL – 8.st.
Ostat će sačuvan na iluminiranim rukopisima iz doba karolinške renesanse
Nazivaju ga i vikinški
MOTIV PTICE GRABLJIVICE
Povezuju ga uz različite etničke skupine u dužem periodu
Azijskog podrijetla, stigao posredstvom antičkog svijeta i nomada s Crnog mora
6. st. GEPIDSKI nakit na području Podunavlja, ali i istočno gotske i rimske kopče i fibule
- Na bakrenim, pozlaćenim trakama kaciga iz Narone i Salone – 6.st. u Italiji proizvedene, možda čak i lokalne
- Čest je motiv ribe koju ptica kljuje
- Pojasne kopče iz Kerča – najimpresivniji prikaz orla, rovašenje i almandini
CIKADNI NAKIT – 4., 5. i poč. 6. st.
Javlja se od Kine do Europe, u hunsko vrijeme dolazi kao germansko-hunska forma polikromnog nakita
Cikadne fibule razlikuju se po veličini i broju krila
Krila mogu biti raširena u obliku lastinog repa
Zlato, srebro, bronca
Ukrašene linijama, točkama, krugovima, almandinima ili filigranom
Svi tipovi istovremeno u upotrebi
Nalazišta Sisak, Novi Banovci, Salona
Levice (Slovačka), Untersiebenbrunn kraj Beča – djevojčica, 2 srebrne fibule cikade s lineranim ukrasima,
najvažniji podunavski nalaz, jer su cikade nađene zajedno s nakitom 5.st. unutar čijeg su kruga rasprostranjenosti
cikadne fibule specifičnije – fibule od srebrnog lima, metalna ogledala
Fibule s romboidnom nogom→ najstarije su iz 5.st., porijeklom su sa Krima, glava im je polukružna, a na završetku noge
imaju masku životinje, ukrašene su viticama, prema sredini 6.st. vitice ustupaju mjesto geometrijskom ukrasu
Iz ovog tipa u drugoj polovici 6.st. na zapadu su se razvile dvije lokalne varijante:
1. fibula koja ima 5 dugmeta u obliku glava ptica
2. fibula koja nema ptičje glave
 
 Ovamo bi pripadale i fibule s ovalnom ili eliptičnom nogom koje također imaju dva tipa:
1. stariji tip s antitetičkim postavljenim pticama (kraj 5.st. do 550. - 570.)
2. mlađi tip s dvije lunule (tzv. kliješta), početak 6.st. do 600.g., ima ih mnogo u Tiringiji i sve su malih dimenzija
Fibule s ovalnom nogom
Najpoznatije fibule s ovalnom nogom i ukrasom od vitica, te geometrijskim ukrasom, pojavljuju se na području između
Rajne i Dunava oko 550.g. Glava im je pravokutna, ukrašena uglavnom sa 7 gumba
Tijekom druge polovice 6.st. javljaju se na Rajni 2 tipa fibula s ovalnom nogom:
1) ima pravokutnu glavu s 8 gumba
2) ima polukružnu glavu sa zupcima umjesto gumbi
Dekoracija im je geometrijska
Te se fibule približavaju langobardskim fibulama
Merovinška lučna fibula
Potječu od rimskih samostrelnih fibula - prenosili su ih Goti i Sarmati. S Ponta su fibule prenešene na sjever, a
sa sjevera među Merovinge.
Ima jednako širok luk i nožicu.
Ne razvija se iz franačke, već iz lokalne rimske (galske) tradicije, iz kasnorimske fibule sa lukovicom ili još
prije nje, vojničke T fibule.

Zapadno merovinški oblici

Nalazimo ih u Donjoj Austriji, Burgenlandu, Sloveniji
a) Wiesbaden tip→ jednako široka noga, 5 dugmeta, rovašenje,
motivi: krug i meandri
b) Nikitsch tip→ jednako široka noga, 7-9 narebrenih dugmeta,
na nožici pletenica od rombova, Kranj
 
Istočno merovinški oblici
Prave langobardske fibule.
a) lučne fibule, ovalna noga, životinjska glava, rovašenje i meandar
b) lučne fibule, ovalna noga, I. životinjski stil (Szentendre, Bezenye, Varpalota)
c) sokolske fibule (Bezenye)
d) kružne pločaste fibule, kloazonirane ili rovašene (Varpalota, Vars- Kajdac)
e) S- fibule, kloazone ili rovašenje (Szentendre, Vars Kajdac, Varpalota, Bezenye)
Wiesbaden Nikitsch
Istočno merovinški oblici
Prave langobardske fibule.
a) lučne fibule, ovalna noga, životinjska glava,
rovašenje i meandar
b) lučne fibule, ovalna noga, I. životinjski stil
(Szentendre, Bezenye, Varpalota)
c) sokolske fibule (Bezenye)
d) kružne pločaste fibule, kloazonirane ili rovašene
(Varpalota, Vars- Kajdac)
e) S- fibule, kloazone ili rovašenje (Szentendre, Vars
Kajdac, Varpalota, Bezenye)
a) lučne fibule, ovalna noga, životinjska glava, rovašenje i meandar
lučne fibule, ovalna noga, I. životinjski stil (Szentendre, Bezenye, Varpalota)
sokolske fibule/ptičje fibule ~ 500. god.
→ kloazonirane ptice, pojavljuju se na Krimu (Kerč) i u Rumunjskoj (Concesti- Pietrossa ) oko 400.,
kasnije se javljaju u Mađarskoj , a na kraju u Francuskoj oko 500.; nestaju krajem 6.st.

Vizigoti 5/6.st.
Domagnano
Kerč
kružne pločaste fibule, kloazonirane ili rovašene

Vars- Kajdac

Varpalota