K - Menakinon

You might also like

Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 14

Vitamina K

Pripremio
Prof dr Midhat Jašić
Sadržaj
1. Povijesni podaci
2. Oblici vitamina - aktivne forme:
3. Izvori
4. Apsorpcija
5. Nedostatak
6. Funkcije
7. Potrebe
Vitamina K
• Edward Doisy (1893- Osnovne funkcije
1986), izolovao ga iz • Koaglacija krvi
• alfalfa. • Vezivanje kalcija
• 1943 dobio Nobel • Formiranje kostiju
Prize za fiziologiju i
medicinu zbog otkrića
Vitamina K.
Vitamina K Osnovne funkcije
Hemija aktivni oblici: naftokinon, filokinon,
menokinon
Postoje tri izvora i tri aktivna oblika

1. K1 filokinon koji je prirodno


prisutan u tamnozelenom lisnatom
povrću,
2. K2 (menokinon) kojeg proizvode
crijevne bakterije, te vitamin
3. K3 ili menadion koji je sintetski
oblik. Kada se suplementira K3 on
se alkilacijom konvertira u
menokinon, odnosno vitamin K2.
aktivni oblici
vitamin K1 ili fitomenadion (fitil-2- Vitamini K1 i K2 (su prirodnog
metil-1,4-naftokinon) koji se nalazi
u biljkama i takvog dobivamo porijekla, a K3 se dobiva
hranom. sintetski.
vitamin K3 ili menadion Odcjepljenjem Vitamin K je neophodan za
fitilne grupe u crijevima i to sintezu faktora II, VII, IX i X u
posredstvom crijevnih bakterija
nastaje menadion ili vitamin K3. jetri.
vitamin K2 On se u organizmu On je koenzim u gama-
djelomice pretvara u menokinon karboksilaciji lanca
(difarnezil ili farnezil-geranil- glutaminske kiseline.
geranil-2-metil-1,4-naftokinon) koji
je fiziološka forma vitamina K, a Aktivna forma vitamina K je
još se naziva vitamin K2. hidrokinonski derivat
Apsorpcija
• Apsorbira se do 80 % u • Kao i za ostale u mastima
tankom crijevu, uz pomoć topljive vitamine,
žuči i lipaze pankreasa. • i za ovaj vitamin vrijedi
• U jetru dolazi okolnim općenito pravilo: svaki
putem i to limfotokom. poremećaj apsorpcije
masti pogoršava i
apsorpciju tih vitamina
Apsorpcija vitamina K
• apsorbuje se u tankom Apsorpciju vitamina K mogu
crijevu uz pomoć žučnih omesti i prevelike količine
kiselina i soka pankreasa. vitamina E i kalcijuma.
Nakon apsorpcije vitamin K biva
• Kod oboljenja žuči i jetre transportovan u jetru, gdje ima
javljaju se problemi u važnu ulogu u sintezi
resorpciji, tako da može doći protrombina, ključnog faktora u
do pojave avitaminoze K. procesu zgrušavanja krvi.
Vitamin K održava njegovu
normalnu koncentraciju u krvi.
Skladišti se u malim
količinama, dok se najveći
dio izluči brzo poslije uzimanja,
za razliku od drugih
liposolubilnih vitamina.
Izvori vitamin K
Vitamin K nalazi se u nekim • U ljudskom debelom
biljkama u kemijskom crijevu prave ga
obliku kao filokinon. (menakinone) tamo
Najviše ga ima u prisutne bakterije.
zelenolisnom povrću, npr.
• Mogu napraviti količinu
u špinatu, peršunu,
kupusu, brokuli, cvjetači, čak dovoljnu za dnevne
potom u krompiru, potrebe, iako je to još
žitaricama (u zobi, upitno.
mekinjama pšenice itd.) i
jetri.
Izvori vitamin K

zeleno povrće, : špinat, brokula,


karfiol, zelje, kelj, zelena
salata, kupus, kopriva, kao i
biljna ulja
ako ulje stoji duže na suncu,
količina vitamina K u njemu se
smanjuje.
Od namirnica životinjskog
porijekla najviše ga ima u jetri,
nekim sirevima, puteru, mlijeku
i žumancu jajeta
Deficit

• Kod odraslih osoba nedostatak • Problem koji može nastati usljed


vitamina K je rijedak, deficita je nenormalno krvarenje iz
• može se javiti kod osoba sa nosa, a u težim slučajevima
poremećajem apsorpcije masti. krvarenja u mozgu i drugim
organima.
• Kod novorođenčadi nedostaju • Manjak vitamina K se najčešće
crijevne bakterije koje proizvode
ovaj vitamin, a i majčino mlijeko javlja i kod celijačne bolesti,
je siromašno vitaminom K, zato kolitisa, tropskog sprua.
je kod njih povećan rizik od • Dugotrajna terapija antibioticima
nedostatka vitamina K. može uzrokovati deficit kod
• Ovaj deficit može se odraslih osoba.
nadoknaditi injekcijama
vitamina K, koje mogu
zadovoljiti potrebe nekoliko
sedmica dok se ne uspostavi
crijevna flora.
Preporučene doze vitamin K

Dnevne potrebe za vitaminom K


• kod odraslih muškaraca su
120 µg,
• kod žena, uključujući
trudnice i dojilje, potrebe su
oko 90 µg /dan.
Pitanja za diskusiju
• Koje su funkcije u organizmu ?
• Zbog čega se može pojaviti nedostatak ?
• U kojim namirnicama se nalazi ?
• Koji su preporučeni unosi za odrasle?
• Koje su maksimalne doze kod saplementiranja?
• Koje naminice mogu inhibirati a koje poboljšati
bioiskoristivost?
• S kojim sastojcima hrane i lijekovima interreagira?
• Kod kojih nutritivnih intervencija se može koristiti?

You might also like