Kultura na tlu Bosne od

prahistorije do 1180.
24. februar 2021.
Kulturna historija Bosne i Hercegovine
Predhistorija ili prahistorija = (lat. præ) prije + (grč.
Ιστορία) historija = „prije historije,“ tj. doba prije nego
su ljudi razvili pismo, doba prije pisane historije
Starije kameno doba (kasni paleolitik): 14,000-10,000 p.n.e.

Mlađe kameno doba (neolitik): 6,500-3,500 p.n.e.

Bakreno doba (eneolitik): 3,500 – 2,200 p.n.e.

Bronzano doba: 2,200-750/700 p.n.e.

Željezno doba: 750/700-do početka nove ere: širenje pisma;

prelazak iz prahistorije u historiju
Badanj kod Stoca
- oko 10,000 p.n.e.
- potiče iz kasnog paleolitika (Starijeg kamenog doba): 14,000-10,000 p.n.e.
Neolitik – mlađe kameno doba: 6,500-3,500 p.n.e.

• Gornja Tuzla
• Zelena pećina (iznad Bune kod Mostara)
• Vinčanska kultura: sjeveroistočna Bosna
• Butmirska kultura: Butmir, Kraljevine kod Novog Šehera, Obre
kod Kaknja, Nebo kod Travnika, Crkvina kod Turbeta, Kiseljak
• Lisičićka kultura: Lisičići kod Konjica
• Posavska kultura: Donji Klakar kod Bosanskog Broda i Donja
Mahala kod Orašja
Butmirska kultura

• Izrada keramike: zdjele,

vaze, žrtvenici

• Zemunice, kasnije i
nadzemne kuće

• Lov, stočarstvo i
poljoprivreda
Eneolitik – bakreno doba: 3,500 – 2,200 p.n.e
• paralelna upotreba kamena i metala (naročito bakra) s keramikom

• donji tok Bosne: Dobrinja, Vranovići, Džakule, Tešanj, Bosanski Svilaj

• donji tok Vrbasa: Bočac, Griča, Laktaši

Doba obilježeno naseljavanjem novodpridošlih grupa crnomorskih

stepskih nomada, iskorjenjivanjem zatečenih neolitskih kultura i
ustaljivanjem novopridošlih grupa od kojih za Bosnu najvažnije:
vučedolska, lasinjska, kostolačka i badenska
Bronzano doba: 2,200-750/700 p.n.e.

Željezno doba: 750/700-do početka nove ere: širenje

pisma; prelaz iz prahistorije u historiju
Područje naseljeno Ilirima
Ilirska plemena
• Dezitijati
• Mezeji
• Daorsi
• Delmati
• Japodi
• Ardijejci
• Autarijati
• Deuri i
• Deretini
Rimski vojni pohodi protiv Ilira

• 229 p.n.e. Rimljani osvajaju ilirske otoke na obali Jadransko mora

• 168 p.n.e. Rimljani razbili državu ilirskog kralja Gentiusa

• 156. p.n.e. osvajaju ilirski grad Delminium (kod Duvna)

• 135 p.n.e. porazili Ardijejce, ilirsko gusarsko plemen koje je

naseljavalo desnu obalu Neretve

• 129-119 p.n.e. trajao dugi, iscrpljujući rat protiv Japoda, završio

učvršćenjem rimske vlasti u Iliriku
podjela rimske Ilirije na provincije Dalmaciju i
Panoniju
mreža rimskih cesta kroz Bosnu
ostaci rimske ceste u Dalmaciji
Salona: ostaci gl. grada rimske provincije
Dalmacije
gradine i sojenice
Tumulus: kamena ili zemljana grobna humka
Pode kod Bugojna
• zemljana posuda s umbrsko-
etrurskim natpisom iz IV ili s
početka V st.
• najstarije pisano svjedočanstvo u
Bosni
• riječi posvećene bogovima Janu i
Juturni
• kao darovatelj potpisan neki
trgovac
Japodska urna, Bihać
(Japodi: ilirsko pleme u dolini Une, Lici i sjevernoj Dalmaciji)
ostaci grada Daorsona, Ošanići kod Stoca
Daorson: središte ilirskog helenizma

novac kaciga
 Rimska naselja na teritoriji Bosne
• Domavia kod Srebrenice
• Delminium na Duvanjskom polju
• Bistue Nova (Bugojno? Zenica?)
• Bistue Vetus (Duvno?)
• Diluntum (Stolac?)
• Salviae na Glamočkom polju
• Splonum kod Starog Majdana
• Stanceli (dolina Lašve)
• Balone (Šipovo?)
• Castra (Banja Luka) i dr.
• Ostaci oko 150 vila na teritoriji Bosne
i Hercegovine

Ostaci rimske vile u Mogorjelu

kod Čapljine
Dioklecijan
rimski imperator, vladao 284.-305., rodom iz Salone kod Splita

Dioklecijanova palača, Split

Sv. Jeronim
(umro 420 god. n. e.)

• kršćanski svetac iz ilirske porodice

• autor prvog prevoda Biblije na

latinski (tzv. Vulgata)

• preko 20 godina radio na prevodu

• pisac komentara na jevanđellja

• sačuvano 157 njegovih pisama

običaj tetoviranja katolkinja u srednjoj Bosni
Rimski historičar Dio Cassius o Iliriskim jedinicama u rimskoj vojsci:

„šaroliki čopor vojnika divljačke vanjštine,

jezovitog načina govora i sasvim neotesan u
govoru.“
(Malcolm, Bosna: kratka povijest, 47)
- 391 god: Teodosijev edikt o kršćanstvu kao zvaničnoj religiji 391. g.n.e

- 395. god: podjela Rimskog carstva na Istočno i Zapadno

Carstvo istočnih Gota (Ostrogota)
mitreja u Jajcu
ranokršćanske
bazilike („crkvine“)
• Nerezi (Čapljina)
• Mokro
• Klobuk kod Ljubuškog
• Dabravina kod Breze
• Breza
• Zenica
• Majdan kod Mrkonjić Grada
• Oborci kod D. Vakufa
• Mošunj kod Travnika Otinovci kod Kupresa
• Kiseljak
Velika seoba naroda: I dio 375.-cca 500 g.
II dio: cca 500.-700. g.
Nakon Ilira i
Rimljana, na
područje Bosne i
Balkana stižu:
Kelti, istočni Goti,
Avari i, na kraju,
Slaveni
• Hrvat/Choroatos = hu-urvatha (prijatelj) na jeziku Alana,
naroda koji je pripadao sarmatskoj grupi iranskih plemena
sjeverno od Crnog mora
• Srb → iranski oblik charv, što je skupa sa sufiksom at dalo
Choroatos i Hrvat

• Srbi i Hrvati imali su povezanu historiju od najranijih vremena

• većina naučnika smatra da su i Srbi i Hrvati bili dva slavenska plemena s
vladajućom iranskom kastom, ili da su oni bili iranska plemena koja su stekla
slavenske podanike
• početkom VII st. oba plemena su osnovala svoja kraljevstva u srednjoj Evropi (u
južnoj Poljskoj i Češkoj) i odatle su i jedni i drugi doselili na Balkan
• na Balkanu je već postojalo brojno slavensko stanovništvo, brojnije od slavenskih
plemena Srba i Hrvata zajedno
Etnička karta Kavkaza
genetsko porijeklo balkanskih naroda