Download as pptx, pdf, or txt
Download as pptx, pdf, or txt
You are on page 1of 8

Jedan bosanski tekst iz 17. st.

kao prilog raspravama o


vjerskim obraćenjima u Bosni osmanskog doba

Kulturna historija Bosne i Hercegovine


24.3.2021.
“Sveti duh Paraklet u bosanskom apokrifnom tekstu: prijepis
arebicom iz 17. stoljeća”, Forum Bosnae, 56 (2012), str. 129-148.

apokrifan = (grč. apokryptoskrivam) nesiguran, sumnjiv, nepravi, lažan,


podmetnut, mračan s obzirom na svoje podrijetlo; apokrifnispisi spisi ili
knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih); također:
djela nepoznatih pisaca
(http://onlinerjecnik.com/rjecnik/strane-rijeci/apokrifan)
 Bosanski rukopis iz zbirke Marsilji u
Bolonji; Luiđi Fernando Marsilji,
znanstvenik, vojnik i diplomata u službi
Habsburškog carstva; jedan broj
islamskih rukopisa odnio u Bolonju iz
Budima nakon pada grada 1686.
 rukopis potiče iz 17 st., na bosanskom
(arebica) i osmanskom turskom
 određena odstupanja između dva teksta
 Ibn Ishak (umro 767/150), autor
najranije biografije Božijeg poslanik a.s. Luigi Marsigli
Siretu Resulillah (1658-1730)
 Ključna tačka ovog apokrifa zapravo je u tome što je rečeno da
je Paraklet potomak Abrahama, umjesto da Paraklet ishodi od
Oca (Iv. 15:26)
 paráklētos (παράκλητος) = zagovornik, utješitelj, pomagač
periklytos = hvaljeni; hebr. Maneham, aram. Mauhamana
• tumačenje stavka iz evanđelja po Ivanu 16:14 o Parakletu kao
najavi vjesništva Muhameda a.s.
„ I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja (paraklet)
da bude s vama zauvijek: Duha Istine“ Evanđelje po Ivanu, 16, 14
(prevod prema izdanju Kršćanske sadašnjosti)
• U apokrifu je samo rečeno da će njegovo ime biti Sveti Duh Paraklet;
pa ipak, turski prijevod ima potom dodan čitav jedan stih – „na tom
jeziku njegovo ime časno neka je“ – koji se zapravo oslanja na stih iz
Kur’ana:
A kada Isa, sin Merjemin, reče: “O sinovi Isrāilovi, ja sam vam Allahov
poslanik da vam potvrdim prije mene objavljani Tevrat i da vam donesem
radosnu vijest o poslaniku čije je ime Ahmed, koji će poslije mene doći
(Kur’an 61:6).
Allah – nema Boga osim Njega, Vječno Živi, Svevladar –
objavio ti je Knjigu s Istinom, potvrđujući ono što je prije
objavljeno. Prije je objavio Tevrat i Indžil, kao uputu ljudima,
a objavio je i opomenu (Kur’an 3:2-4).

• Paul Rycaut, engleski diplomat koji je boravio u Smirni, piše o sekti


Kadizadeli, čiji su sljedbenici vojnici na granicama Ugarske i Bosne, te
navodi da oni čitaju Evanđelje na slavenskom jeziku. O Poturima – kao
narodu Bosne – kaže da vjeruju kako je Muhamed Sveti Duh obećan
od Hrista i da je silazak Svetog Duha na dan uskrsnuća bio u liku
sličnom Muhamedu, te da sva mjesta u evanđelju na kojima se
spominje παράκλητος tumače tako da označavaju njihovog poslanika
u čije je uho bijeli golub objavio nepogrešive upute za sreću.
• Prema riječima poljskog diplomate koji je živio u Carigradu oko 1610, Turci
čitaju 15. poglavlje Evanđelja po Ivanu na arapskom jeziku, i to upravo
mjesto na kojem je zapisano: Poslat ću Utješitelja koji će vam dati uputu i
koji će govoriti o meni.
• Talijanski diplomat u Osmanskom carstvu, grof Montalbano, oko 1620.
izvještava da u ovom carstvu postoji soj ljudi zvanih Poturi, koji nisu ni
kršćani ni Turci, a za koje se drži da su najgori. Prema svjedočanstvu koje je
1655. dao Jean Thévenot, Turci vjeruju da je Isus Hrist veliki poslanik koji je
pod imenom Paraklet pretkazao dolazak Muhameda a.s.
“Najjednostavniji put prenošenja religijske poruke vodio bi preko tumačenja
nove vjere povezivanjem s elementima stare, uz davanje nove interpretacije
postojećim simbolima. Poznato je da je sultan El-Fatih poveo u svoje osvajanje
najodabranije predstavnike svih tarikata. Moguće je da su neki od njih nosili
ovakve simboličke priče sa sobom, jer je konverzija najlakše ostvariva kroz
reinterpretaciju prethodnih vjerskih formula. Ili, možda, ovdje imamo dokaz da
su bivši kršćani, koji su prevjerili, uklapali na osnovu takvih misionarskih poticaja
svoja prethodna vjerovanja...”
(Lejla Nakaš, “Sveti duh Paraklet u bosanskom apokrifnom tekstu: prijepis arebicom iz 17. stoljeća”, Forum
Bosnae, 56 (2012), str. 139.)

You might also like