ILIJADA

Alessandro
Baricco/Homer
Izradila: Marta Heđi, 3.a OG
 O PISCU
● Talijanski književnik, glazbeni kritičar i režiser

● Rođen 25. siječnja 1958. u Torinu

● Stvara žanrovski heterogene tekstove o imaginarnim

svjetovima

● Književnu karijeru započinje objavljivanjem dva eseja

iz područja glazbene kritike

● U 90-ima se posvećuje pisanju romana koji mu donose

svjetsku slavu: Kule od bijesa, Ocean more, Svila, City i
Bez krvi

● Osniva školu Holden u Torinu za podučavanje tehnika

pripovijedanja
 „Cigle su ostale Homerove, ali je zid u svojoj suštini
pročišćeniji.”
● Glavne odrednice:

○ Roman

○ Sažetiji od originalne Ilijade

○ Minimalna uporaba arhaizama

○ Izbačeni zazivi muzama

○ Pripovijedanje u 1. licu

○ Dodatci na originalan tekst (pisani kurzivom zbog lakšeg prepoznavanja)

○ „jezgrovite epizode” – prepričavanje u 1. licu

○ Namijenjena javnoj izvedbi

„Ako se iz teksta izbace bogovi, ono što ostaje nije neki od svih
napušten i nerazumljiv svijet, već jedna vrlo ljudska priča u
kojoj ljudi žive vlastitu sudbinu tečno kao što bi čitali neki neki
nerazumljivi jezik, čiji kod, u cijelosti poznaju.”

- Alessandro Baricco
KNJIŽEVNE ELEMENIT
• „Da budem jasan, želio bih reći da
je Ilijada ratna priča, ona je to u
potpunosti… Ilijada je spomenik
ratu.”

• Okolica Troje

• Posljednjih dana 9. godine

Trojanskog rata

• Tema djela ista je kao i tema

originalne Ilijade

• Sukob između Trojanaca i Ahejaca

te konačan poraz Troje nakon 10
dugih godina ratovanja
 „Znaš, tuga je naša sudbina: ali zbog
toga će naši životi biti opjevani
zauvijek, od svih ljudi koji dođu nakon
nas.”
 LIKOVI
● Ahilej – glavni lik djela. Bogovi ga štite te posjeduje velike vještine ratovanja zbog kojih ga se
drugi boje. Iako je spretan borac, vrlo je osjećajan i biva duboko pogođen nakon smrti svog
prijatelja, Patrokola. („Mi smo se borili s oružjem u rukama: taj čovjek odlazio je u bitku držeći čitav
svijet u ruci”)

● Hektor – veliki ratnik koji se grčevito borio za slobodu Troje sve do svog posljednjeg daha.
Izaziva bijesnog Ahileja na dvoboj. Osjeća grizodušje jer je odbio povući vojsku pred Ahilejem te
zna da „više ništa neće zaustaviti Ahileja, osim osvete”. Umire za svoj grad.

● Petrokolo – hrabri Ahilejev prijatelj koji je Ahileja molio za pomoć Ahejcima. Nakon neuspješnih
pregovora s Ahilejem, posuđuje njegovo oružje i, tako prerušen, napada Trojance. („Patrokolo, bio
je samo dječak, nisam čak ni siguran da je bio junak. A sada su od njega napravili boga.”)

● Hriseida, Tersit, Helena, Pandar, Eneja, Dadilja, Nestor, Diomed, Odisej, Serpedon, Ajant,
„Glupost ima lagan korak i ne dodiruje zemlju,
ali hoda na ljudskim glavama kako bi ih
uništila: i uzima ih, jednog po jednog, kako god
joj se svidi.”
 KULTURA RATA
● „Rat je opsesija staraca koji šalju mlade da ratuju.”

● Nema borbe nakon što padne noć („…jer čak i u borbi, noć se mora poštivati.”)

● Početak dvoboja (bacanje koplja)

● Svi su bili „junaci”

● Složnost („Štit do štita, šljem do šljema, borac do borca, bili su toliko gusto zbijeni da su se
perjanice sjajnih šljemova doticale pri svakom pokretu”)

● Smrt je poetski opisivana („Nesretnik je pao i usnuo brončanim snom”)

 STIL
● Usporedbe (smrt – san, vojnik – lav)

● „Svi su spavali, shvaćate?” – javno izvođenje

● Originalni elementi („To je za tebe, Ateno, boginjo

grabežljivice.”)

● Hiperbola („Podigao ga je - i kunem se da je bio golem,

dvojica muškaraca jedva bi ha podigla”)

● Realno prikazivanje situacije („Bio je junak, a djelovao

je poput djevojčice.”)

● Arhaična formulacija rečenice („Prestao je bježati,

Hektor. Zaustavio se, Ahilej.”)

● Estetika ružnoće
„…jer ne postoji ništa na licu zemlje,
ništa što diše ili hoda, ništa tako
nesretno kao čovjek.”
Neka druga ljepota.
Crtica o ratu
● „Nije li zadivljujuće da se jedna muška i ratnička civilizacija kao što je grčka, odlučila ovjekovječiti
glas žene i njihove želje za mirom?” (ženska strana Ilijade)

○ Junaci razgovaraju umjesto da se bore

○ Gdje je trijumf ratne kulture najsnažniji, tamo je postojanija i upornija ženska sklonost
prema miru.

● Ljepota rata – estetika ružnoće

○ „Koliko god grubo zvučalo, moramo se sjetiti da je rat pakao: ali lijep. Ljudi oduvijek u njega
ulijeću poput noćnih leptira privučenih smrtonosnim bljeskom plamena. Nema tog straha, ili
odvratnosti prema sebi samima, koji bi ih mogli udaljiti od tog plamena: jer se u njemu uvijek
pronalazili jedino moguće otkupljenje od sivila života.”

○ „Izgraditi neku drugu ljepotu možda je jedini put ka pravom miru.”

Hvala na pažnji!
CREDITS: This presentation template was
created by Slidesgo, including icons by
Flaticon, infographics & images by Freepik