UNIVERZITET U TUZLI

MAŠINSKI FAKULTET
Predmet: Elektrotehnika I ELEKTRONIKA

Amperov zakon
Fluks vektora mag.indukcije
El.magnetne sile
Feromagnetni materijali
Elektromagnetna indulcija
Vrtložne struje
Magnetna kola
Samoinduktivnost i međusobna induktivnost
Energija mag.polja

Tuzla, april,2020.g.
 BIO-SAVAROV ZAKON
 
B I B
  I
B
r dl 
M r dB

r0 b)
a) M
Intenzitet magnetne indukcije u nekoj tački polja oko dugog pravolinijskog
provodnika srazmjeran je jačini struje, a obrnuto srazmjeran rastojanju od
provodnika. Pravac vektora magnetne indukcije se poklapa sa tangentom na
magnetnu liniju u toj tački, a smjer se određuje po pravilu desne zavojnice u
odnosu na smjer struje u provodniku, sl. a).
 
I   0 Idl  r0
Bk B   dB 
r C 4 C r 2 - Laplasov zakon, sl. b)

I H
B 0 0  4π  107 - magnetna permeabilnost vakuuma
2r m
Indukcija magnetskog polja
pravolinijskog provodnika
 Eksperimentalno odredio Amper

I
B  k'
r
Magnetsko polje strujne konture
 Nijedno strujno kolo ne može da se predstavi pravolinijskim provodnikom
 Svako kolo je zatvorena strujna kontura
 Kružna strujna kontura

I
B   k' (na osi konture)
r
 AMPEROV
 
ZAKON
 Bdl
C
- cirkulacija vekora magnetne indukcije duž zatvorene konture

  0 I   n

C Bd l  B  2 r 
2 r
2r  0 I  Bdl  0  I
C k 1

I 
B

r I1 I2 In
M
C

Cirkulacija vektora magnetene indukcije duž proizvoljne zatvorene konture

C u vakuumu jednaka je proizvodu magnetne permeabilnosti vakuuma i
algebarskog zbira struja obuhvaćenih tom konturom.
 ELEKTROMAGNETNA SILA
I I
l N S
B 
dl B

 dF
   F b)
a)
F  Il  B
 
  
Intenzitet vektora F je F  IlB sin l , B
 
Pravac je normalan na ravan koju obrazuju vektori l i B
 
Smjer se određuje po pravilu desne zavojnice, prevodeći l u B najkraćim putem
   
F  IlB - sl. a) F   dF I  dl  B - za krivolinijski provodnik, sl. b)
l l
Elektromagnetska sila
 Na provodnik, kao na izvor magnetskog polja, mora da deluje bilo kakvo drugo
magnetsko polje (Amper)
 nazvana elektromagnetska, ustvari je ono što je do sada nazivano magnetska sila

F   I l  B

  
F  (I  l )  B
 Elektromagnetska sila ne deluje na provodnik postavljen u pravcu
magnetskog polja
 MAGNETNI FLUKS
  
dS dS  dS  n PDZ u odnosu na smjer C
 
B n Elementarni magnetni fluks:
   
d  BdS  BdS cos B, dS  
Magnetni fluks kroz površinu S:
C  

 
   BdS  BdS cos B, dS 
S

Kada je površina ravna i polje homogeno:



 
  BS  BS cos B, S  BS 
u  Bu Su  veber  T  m  Wb
2

Zakon o konzervaciji magnetnog fluksa:

 
 BdS  0
S
Fluks vektora magnetne indukcije kroz ma koju zatvorenu
površinu jednak je nuli, tj. polje B vektora je bezizvorno.
Magnetno polje u materijalnoj sredini
Namagnećenost materije se objašnjava postojanjem magnetnih momenata u
atomima i molekulima materije. Elektroni u atomima se kreću po orbiti i oko
sopstvene ose (spin). Kretanje po orbiti je ekvivalentno elementarnoj strujnoj
konturi, kojoj odgovara magnetni moment 
m  IS .
Dio materije se može zamjeniti velikim brojem elementarnih strujnih kontura koje
se nalaze u vakuumu, tzv. Amperovim mikrostrujama. Namagnećenost
materije se karakteriše vektorom magnetizacije:

  m - vektorski zbir svih magnetnih momenata svih Amperovih struja
M
V - element zapremine
Kada se materija unese u strano magnetno polje, usljed elektromagnetnih sila
elementarne strujne konture nastoje da se postave tako da im se normale poklope sa
smjerom spoljašnjeg magnetnog polja.
Vektor jačine magnetnog polja:

 B  A Uopšten Amperov zakon:
H M H( )
0 m  
Za linearne sredine je:
   Hdl   I
B  H C
 
r  - relativna permeabilnost materijala
0
Prema vrijednosti relativne permeabilnosti materijali se dele na:
1. dijamagnetici  r 1 B  H
2. paramagnetici  r 1 B  H
3. feromagnetici  r 1
Feromagnetici imaju jako izražene magnetne osobine, zavisnost između
magnetne indukcije i jačine polja nije linearna (gvožđe, nikal, kobalt...).

I B B
Br
N

HC Hm H H
r

prvobitna kriva magnećenja

NI Kriva magnećenja ili
H ciklus histerezisa osnovna kriva magnećenja
2r
 MAGNETNO KOLO
I r 2

lsr I l2
I l0
N l S l
N N

l0
l1

 r1

Magnetno kolo je put po kome se zatvara magnetni fluks i koji može biti sačinjen
od različitih tijela i sredina.

Magnetno kolo može biti 1. linearno i 2. nelinearno,

1. Sačinjeno je od linearnih materijala. 2. Sačinjeno je od nelinearnih materijala.
M NI B 
  Kap-Hopkinsonov zakon Bk   Hk
Rm Rm Bk Sk
 
M – magnetopobudna sila
H  Hdl  NI
Rm – magnetna otpornost kola Hk C
  
 Hdl   I
B
Hl=NI H

Bl
 NI

Proširujući ovaj BS
  BS  NI
izraz S
L
s
lijedi NI
Omov zakon za magnetno kolo 
l
S
F=NI -magnetopobudna
l
Rm  -magnetni
S
1 -otpor
magnetna provodnost ili PERMEANSA
M 
RM
F
 Omov zakon za magnetno kolo
Rm
 Korištenje Omovog zakona u praksi je dosta ograničeno jer
rijetko susrećemo prosta kola.
 Posmatrajmo primjer magnetnog kola:
 FARADEJEV ZAKON
Jedna od najvažnijih osobina vremenski promjenljivih polja je elektromagnetna indukcija
Do pojave elektromagnetne indukcije dolazi u sljedećim slučajevima:

1 1
 2  2
N

A
A A

Indukovana elektromotrna sila u zatvorenoj konturi srazmjerna je izvodu fluksa po

vremenu, tj. brzini promjene fluksa kroz tu konturu.
Smjer indukovane ems određuje se po pravilu desne zavojnice u odnosu na smjer
obilaženja po konturi ili prema Lencovom zakonu: indukovana ems ima takav smjer u
kolu da svojim dejstvom teži da spriječi uzrok svog nastajanja.
d
e
dt
 Kako radi indukcijsko kuhalo?
 Ispod keramičke ploče nalazi se indukcijska zavojnica kroz koju
prolazi visokofrekventna struja. Ta izmjenična struja uzrok je vrlo
brzim promjenama magnetskog polja u metalnom dnu lonca. Zbog
toga u njemu nastaju vrtložne struje koje su uzrok zagrijavanju
metalnog dna i prijenosu topline na sadržaj lonca. Lonac mora biti
feromagnetičan kako bi postojala asimetrija u zagrijavanju metalnog
dna lonca i keramičke ploče. Želimo da toplina prelazi u lonac, a što
manje na keramičku ploču.
Samoinduktivnost kola i ems samoindukcije
 
Svako kretanje elektriciteta kriz kolo ima za posledicu
pojavu struje kroz to kolo odnosno pojavu magnetnog polja
u okolini te konture. Kroz površinu konture prolazi neki fluks
usled sopstvenog polja kojeg- Henri nazivamo sopstveni fluks.
Da bi se uspostavila veza između sopstvene struje kroz
kolo i sopstvenog fluksa posmatrajmo jednu zatvorenu
konturu .
Ukoliko se radi o linearnim sredinama   konst.
ili za magnetne sredine ukoliko se nalazimo
na linearnom dijelu krive magnetiziranja
tj. nije funkcija I možemo pisati:
 
   BdS
S
 Međusobna induktivnost dva spregnuta
kola
 Kada se dvije ili
više kontura kroz
koje teku električne
struje nađu na
međusobno bliskim
rastojanjima, fluks
kroz svaku konturu
nije ovisan samo o
sopstvenoj struji
već i o strujama
koje teku kroz
susjedne konture
 di 2
e 21   L 21
dt
di 1
e 12   L12
dt
Energija i sile u magnetnom polju
Energija magnetnog polja je

1 1 B2 1
Wm  H V 
2
V  BHV
2 2  2

Gustina energije magnetnog polja je

2
Wm 1 1 B 1
wm   H 
2
 BH
V 2 2  2

Privlačna sila elektromagneta je

B2S
F
0
 Hvala na pažnji!