MORFOLOGIJA KANALA KORIJENA ZUBA

SEBILA RUSTEMPAŠIĆ
 Osnovni preduslov za uspjeh endodontskog liječenja je poznavanje
morfologije kanala korijena zuba.
 Nije dovoljno znati broj korijenova i kanala određenog zuba. Potrebno
je poznavati dužinu korijenova, njihov raspored, u kojoj mjeri su povijeni,
gdje se nalaze ulazi u korijenske kanale, veličinu, oblik, raspored i moguće
konfiguracije kanalskog sistema korijena zuba.
Klasifikacija morfologije korijenskih kanala
 1969. godine Weine i saradnici su na osnovu analize
bukomezijalnog korijena maksilarnog prvog molara predložili prvu
kliničku klasifikaciju kanalnog sistema.
 Navedena klinička klasifikacija sadrži četiri tipa korijenskih kanala.

Tip (Wein) Korijenski kanal Opis

(apeksni otvor)

I 1-1 jedan k. kanal koji se

pruža cijelom dužinom
korijena i završava
jednim otvorom

II 2-1 dva k. kanala koja se u

apeksnoj trećini spajaju i
završavaju jednim
zajedničkim otvorom

III 2-2 dva k. kanala koja

završavaju svaki sa
zasebnim otvorom

IV 1-2 jedan k. kanal koji se u

apeksnoj trećini grana
na dva koji završavaju
svaki sa svojim otvorom
 Referentna klasifikacija za veliki broj studija o morfologiji korijenskih
kanala je klasifikacija prema autoru Vertucciju iz 1984. godine.

Tip Korijenski Opis

(Vertucci) kanal
(apeksni
otvor)

I 1-1 prisutan je jedan k. kanal od pulpne komore do apeksa

zuba
II 2-1 pulpnu komoru napuštaju dva odvojena k. kanala, koji
se spajaju u jedan kratki, zajednički kanal
III 1-2-1 jedan k. kanal napušta pulpnu komoru, dijeli se na dva
kanala, a zatim pri apeksu spaja u jedan
IV 2-2 dva jasno odvojena k. kanala se pružaju od puplne
komore do apeksa zuba

V 1-2 jedan k. kanal napušta pulpnu komoru, zatim se dijeli

na dva kanala i završava na različitim apikalnim
foramenima

VI 2-1-2 dva odvojena k. kanala napuštaju pulpnu komoru, ali

se u središnjem dijelu spajaju i opet dijele na dva
kanala koja završavaju na različitim apikalnim
foramenima

VII 1-2-1-2 jedan k. kanal napušta pulpnu komoru , dijeli se na dva

kanala, zatim spaja u središnjem dijelu i ponovo dijeli
na dva odvojena kanala sa dva odvojena apikalna
foramena

VIII 3-3 tri odvojena k. kanala se otvaraju na tri odvojena

apikalna foramena
 MORFOLOGIJA PROSJEČNA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST
DUŽINA KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK
ZUBA KORIJENSKIH KANALA
MAKSILARNI TIP I * (prisutan 22,5 mm • korijen može imati blagu distalnu i
CENTRALNI je jedan korijenski oralnu kurvaturu
SJEKUTIĆ kanal koji se • u cervikalnoj regiji kanal je trouglastog
pruža od pulpne
komore do apeksa
oblika, dok u apikalnoj regiji postaje
zuba) postepeno okrugao

*klasifikacija po
Vertucciju
MAKSILARNI TIP I 22 mm • maksilarni lateralni sjekutić ima širok
LATERLANI kanal smješten u uskom korijenu i
SJEKUTIĆ
najčešće je zakrivljen distalno ili
palatinalno
• u cervikalnoj regiji kanal je ovoidnog
oblika, dok prema apikalnoj regiji postaje
postepeno okrugao

MAKSILARNI TIP I 26,5 - 27 mm • korijen maksilarnog očnjaka je najčešće

OČNJAK povijen prema lateralno ili palatinalno
• korijenski kanal je ovoidnog oblika
 MORFOLOGIJA PROSJEČNA NAJČEŠĆA
DUŽINA ZAKRIVLJENOST
ZUBA KORIJENA, SMJEŠTAJ I
OBLIK KORIJENSKIH
KANALA

MAKSILARNI PRVI PREMOLAR TIP IV (prisutna 21 mm • dno puplne komore

su dva jasno napuštaju dva korijenska
odvojena kanala koja su okruglog
korijenska kanala oblika do polovine korijena, a
koja se pružaju od zatim se apikalno naglo
pulpne komore do sužavaju i često završavaju
apeksa zuba) izrazito uskim i zakrivljenim
kanalima
• u 95 % slučajeva su prisutna
dva korijena i dva korijenska
kanala postavljena bukalno i
palatinalno i odvojena
dentinskim septumom
MAKSILARNI DRUGI PREMOLAR TIP I, II i IV 21,5 mm • korijenski kanali su ovalnog
oblika do polovine korijena, a
TIP II (pulpnu zatim se apikalno sužavaju
komoru napuštaju
dva odvojena
korijenska kanala,
koja se spajaju u
jedan kratki,
zajednički kanal)
 MORFOLOGIJA PROSJEČNA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST
DUŽINA KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK
ZUBA KORIJENSKIH KANALA
MAKSILARNI 20,8 mm • najčešće tri korijena: palatinalni,
PRVI MOLAR distobukalni i meziobukalni
• najčešće 3-4 kanala: palatinalni,
distobukalni i meziobukalni ( MB-1, MB-2)
• palatinalni kanal je najširi i često je apeksni
dio kanala povijen ka bukalno
• distobukalni kanal je smješten distalnije i
palatinalno, a apeksni dio kanala je najčešće
povijen ka mezijalno
• meziobukalni korijen u više od 50 %
slučajeva ima dva korijenska kanala

MAKSILARNI 20 mm • ima sličnu morfologiju kao maksilarni prvi

DRUGI molar
MOLAR • njegova morfološka karakteristika je da
posjeduje korijenove koje grupirani bliže
jedan drugome i ponekad su spojeni
• najčešće ima tri korijena i tri kanla, odnosno
jedan kanal u svakom korijenu

MAKSILARNI 17 mm • izrazito varijabilna kanalna morfologija

TREĆI MOLAR • najčešće varijacije su: 1-4 korijena i 1-6
kanala
 MORFOLOGIJA PROSJEČNA NAJČEŠĆA
DUŽINA ZAKRIVLJENOST
ZUBA KORIJENA, SMJEŠTAJ I
OBLIK KORIJENSKIH
KANALA

MANDIBULARNI CENTRALNI I TIP I 2O, 7 mm • većina mandibularnih inciziva

LATERALNI INCIZIVI 21, 7 mm ima jedan korijen i jedan kanal
koji je širi u vestibulooralnom
pravcu
• uski korijenovi imaju jedan
kanal, dok širi korijenovi oibčno
dva koja su najčešće smještena
vestibularno i oralno i često se
spajaju u jedan apeksni otvor
• dentinski septum kojim su
odvojeni korijenski kanali je tanak
i prožet pulpnim tkivom, te se
odstranjuje u toku biomehaničke
obrade korijenskog kanala
MANDIBULARNI KANINUS TIP I, II i III 25, 6 mm • korijenski kanalni sistem vrlo
sličan maksilarnom kaninusu, ali
TIP III (pulpnu je dimenzionalno manji
komorunapušta
jedan korijenski
kanal, dijeli se na dva
kanala, a zatim pri
apeksu spaja u jedan
korijenski kanal)
 MORFOLOGIJA PROSJEČNA NAJČEŠĆA
DUŽINA ZAKRIVLJENOST
ZUBA KORIJENA, SMJEŠTAJ I
OBLIK KORIJENSKIH
KANALA

MANDIBULARNI PRVI VARIJABILNA 21,6 mm • nije rijedak slučaj da se

PREMOLAR KANALNA kanali mandibularnih
MORFOLOGIJA premolara (češće
(TIP I, TIP IV, TIP mandibularnog prvog
VIII) premolara) račvaju u
apikalnoj trećini. Ovi
TIP VIII (prisutna korijenski kanali najčešće
su tri odvojena završavaju posebnim
korijenska kanala apeksnim otvorima, međutim
koja se otvaraju na mogu se i spojiti u blizini
tri odvojena apeksa.
apikalna • prisutna je lingvalna
foramena) inklinacija krune
MANDIBULARNI DRUGI TIP I, IV 22, 3 mm • morfologijom sličan
PREMOLAR mandibularnom prvom
premolaru
 MORFOLOGIJA PROSJEČNA NAJČEŠĆA ZAKRIVLJENOST
DUŽINA KORIJENA, SMJEŠTAJ I OBLIK
ZUBA KORIJENSKIH KANALA
MANDIBULARNI 21 mm • budući da najranije niče od svih
PRVI MOLAR posteriornih zuba, najčešće se prvi
endododntski tretira
• mandibularni prvi molar ima dva
korijena: mezijalni i distali
• mezijalni korijen je najčešće povijen
distalno i ima dva kanala: bukalni i
lingvalni
• distalni korijen je prav i ima najčešće
jedan širok korijenski kanal
MANDIBULARNI 20 mm • ima sličnu morfologiju kao mandibularni
DRUGI MOLAR prvi molar
• ponekad se kod ovog zuba u mezijalnom
korijenu može naći samo jedan korijenski
kanal

MANDIBULARNI 18,5 mm • izrazito varijabilna kanalna morfologija

TREĆI MOLAR • korijenovi: kratki, spojeni i izrazito
povijeni