Forenzička psihijatrija

Doc. Dr. Amra Memić-Serdarević

 FORENZIČKA (SUDSKA) PSIHIJATRIJA

• Forenzička psihijatrija, za potrebe sudskog

postupka, tumači fenomene duševne bolesti,
poremećaje ličnosti i ponašanja, te daje
prijedlog za psihijatrijsko
Click to add text liječenje.
Click to add text
• Zadaci forenzičke psihijatrije, osim
psihijatrijskih vještačenja, su liječenje i
rehabilitacija abnormalnih delikvenata, stalna
edukacija kadrova i znanstveno istraživački rad.
 FORENZIČKA PSIHIJATRIJA
U današnje vrijeme je u porastu kriminalitet adolescentne
populacije, kao i sve veći zahtjevi za psihijatrijska
vještačenja osoba starije životne dobi kako u krivičnim,
tako i u građanskim sudskim predmetima, te se ukazuje
sve veća potreba za timskim pristupima u ekspertizama
kod:
• Adolescentne forenzičke psihijatrije
• Gerontološkim forenzičko psihijatrijskim ekspertizama

 psihijatrijske ekspertize
 FORENZIČKA PSIHIJATRIJA
• Pod utjecajem niza sociokulturelnih činioca i
multipliciranja stresora, dolazi do razvoja
komorbiditetnih psihijatrijskih poremećaja,
poremećaja adaptacije i porasta prijestupa,
što dovodi do viših potreba za psihijatrijskim
ekspertizama i prijedlozima izricanja mjera
obaveznog liječenja i čuvanja u zdravstvenim
ustanovama, zbog društvene opasnosti
počinilaca krivičnih djela.
 PSIHIJATRIJSKO VJEŠTAČENJE
• Procjena duševnog zdravlja nekog učesnika u
sudskom sporu
• Psihijatrijsko vještačenje u krivičnom pravu tiče
se utvrđivanja uračunljivosti i sprovođenja
mjera sigurnosti medicinskog karaktera,
odnosno obaveznih mjera liječenja.
• Odnosi se na utvrđivanje poslovne sposobnosti,
vještačenje neimovinske štete i vještačenje
testatorske sposobnosti
 VJEŠTAČENJE U KRIVIČNIM PREDMETIMA

• Uračunljivost
Potpuna uračunljivost u vrijeme izvršenja krivičnog
djela koje je predmet vještačenja, znači da je ličnost
sposobna da shvati značaj djela, odnosno da upravlja
svojim postupcima u momentu izvršenja radnje.
• Neophodna je očuvana svijest, normalno opažanje,
bez halucinacija, normalna pažnja, očuvano
pamćenje, apstraktno mišljenje sa ispravnim
zaključcima, prosječan nivo inteligencije, normalna
motivacija, adekvatne emocije i voljna kontrola
sopstvenog ponašanja
 VJEŠTAČENJE U KRIVIČNIM PREDMETIMA
• Neuračunljivost
Kod utvrđivanja neuračunljivosti treba odgovoriti na slijedeća
pitanja:
Da li je u vrijeme izvršenja krivičnog djela (tempore criminis)
ispitanik bolovao od neke duševne bolesti, privremene
duševne poremećenosti ili zaostalog mentalnog razvoja
• Uvijek se procjenjuje konkretno djelo i u konkretno vrijeme
(tempore criminis). Ne postoji “opća uračunljivost”, nego se
uračunljivost, odnosno neuračunljivost, određuje za svako
djelo posebno.
• Tokom psihijatrijskog vještačenja se procjenjuje i ličnost
izvršioca krivičnog djela, u čemu važnu ulogu imaju psiholozi sa
baterijom testova ličnosti
VJEŠTAČENJE U KRIVIČNIM PREDMETIMA

• Smanjena uračunljivost
Prijelazni oblici od uračunljivosti do
neuračunljivosti su bitno smanjena
uračunljivost i smanjena uračunljivost, ali ne
bitno.
Krivično odgovorne
Utjecaj psihijatrijskih oboljenja i poremećaja
na uračunljivost
• Nepsihotična stanja su psihijatrijska oboljenja kod kojih
se ne može razmišljati o neuračunljivosti, osim u
slučajevima delikta u afektu, kada može doći, zbog
afektivne razdražljivosti, do smanjene mogućnosti
upravljanja svojim postupcima tempore criminis, te do
smanjene uračunljivosti, rjeđe bitno smanjene.
• Kod psihoza se najčešće opredjeljuje za neuračunljivost,
ali uvijek treba polaziti od činjenice da nema opće
neuračunljivosti i uračunljivosti, nego uvijek u odnosu na
konkretno djelo i to u vrijeme izvršenja djela
Utjecaj psihijatrijskih oboljenja i poremećaja
na uračunljivost
• Alkoholizam i narkomanija spadaju u grupu
nepsihotičnih psihijatrijskih oboljenja
• Kod alkoholne psihoze se najčešće radi o
neuračunljivosti
• Akutno napito stanje – “actiones liberae in
causa”-znači da je krivično odgovoran učinilac
krivičnog djela koji upotrebom alkohola ili droge
dovede sebe u stanje u kojem nije mogao shvatiti
značaj svoga djela ili upravljati svojim postupcima
Utjecaj psihijatrijskih oboljenja i poremećaja
na uračunljivost
• Kod vještačenja ovih stanja (akutno napito
stanje), vještak treba da isključi postojanje
privremenog ili trajnog duševnog oboljenja,
zatim postojanje alkoholizma kao bolesti
ovisnosti ili njegovih komplikacija
• Ako je u pitanju psihijatrijski zdrava osoba u
alkoholiziranom stanju, vještak se treba
izjasniti o stepenu pijanstva, ostavljajući sudu
primjenu zakona “actiones liberae in causa”
 Mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog
liječenja i čuvanja

• Obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u

zdravstvenoj ustanovi je mjera sigurnosti
medicinskog karaktera
• Izriče se učiniocu koji je krivično djelo izvršio u
stanju neuračunljivosti ili bitno smanjene
uračunljivosti i koji je i dalje opasan za okolinu
• Opasnost za okolinu se u svakom
pojedinačnom slučaju mora utvrditi
 Vrste mjera sigurnosti
• Obavezno psihijatrijsko liječenje i čuvanje u
stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi
• Obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi
• Obavezno liječenja pacijenata sa sindromom
ovisnosti o alkoholu i drugim psihoaktivnim
supstancama
Kada se izrekne mjera sigurnosti, dužinu trajanja
mjere sigurnosti određuje sud, ali ovu mjeru nije
moguće odrediti duže od dvije godine.
 Mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog
liječenja i čuvanja
• Mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog
liječenja i čuvanja nije moguće izreći osobi koja
nije učinila krivično djelo, ma koliko ona bila
opasna po okolinu.
• Neuračunljivom učiniocu krivičnog djela, ako je
i dalje opasan po okolinu, izriče se samo mjera
sigurnosti, bez kazne, a bitno smanjenom
učiniocu krivičnog djela, ako je i dalje opasan
po okolinu, izriče se uz kaznu i mjera sigurnosti
 Vještačenje u građanskim predmetima
• Da bi se zaštitilo psihijatrijskog bolesnika od društva,
građansko pravo raspolaže sa dva osnovna instrumenta:
poslovna i deliktna sposobnost.
• Nepostojanje poslovne sposobnosti izaziva ništavnost
pravnih akata psihički poremećene osobe.
• Nepostojanje deliktne sposobnosti otklanja odgovornost za
štetu koju je počinila duševno bolesna osoba.
• Predpostavka za poslovnu i deliktnu sposobnost je
sposobnost za rasuđivanje.
• Za razliku od procjenjivanja uračunljivosti u krivičnom
postupku, ne postoji pojam bitno smanjene sposobnosti za
rasuđivanje, već samo sposobnost i nesposobnost za
rasuđivanje
 Vještačenje poslovne sposobnosti
• Sud može osobi koja je psihički bolesna oduzeti
poslovnu sposobnost potpuno ili djelimično,
nakon psihijatrijskog vještačenja u kome se
vještak mora izjasniti da li je vještačena osoba
zbog psihijatrijske bolesti sposobna da štiti svoja
prava i interese.
• Odluku o lišenju poslovne sposobnosti donosi sud
uz suradnju službe socijalne zaštite i osobi koja je
lišena poslovne sposobnosti se postavlja staratelj.
LJUDSKA PRAVA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• STIGMA I DISKRIMINACIJA DUŠEVNIH
BOLESNIKA
• Duševni bolesnici su često stigmatizirani,
izolirani, isključeni iz svih društvenih tokova,
diskriminirani i izloženi zloupotrebama
• Stav okoline prema njima je negativan, o
duševnim poremećajima se u pravilu šuti i
prikriva ih se, a takve osobe nerijetko su
odbačene i od vlastite obitelji
 LJUDSKA PRAVA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• STIGMA I DISKRIMINACIJA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• Stigma znači negativno obilježiti neku osobu zbog neke
njene karakteristike, a kada su u pitanju duševni bolesnici
zbog duševne bolesti
• Uzrok stigme se nalazi u predrasudama i krivim
uvjerenjima, koja proizilaze iz neznanja i nepoznavanja
prirode duševnog poremećaja
• Stigmatizacija duševno oboljelih vezana je za pogrešna
vjerovanja da su svi oboljeli agresivni i opasni, nesposobni
za rad, neizlječivi, pa često i da su sami krivi za svoju bolest
i da ih treba izolirati iz zajednice
 LJUDSKA PRAVA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• STIGMA I DISKRIMINACIJA DUŠEVNIH BOLESNIKA
• Zbog pogrešnih vjerovanja o duševnim bolestima duševno
oboljeli mogu biti izloženi nizu nepravednih postupaka, odnosno
diskriminaciji
• Diskriminacija je zabranjena zakonom
• Strah od osoba sa duševnim smetnjama predstavlja jednu od
najvećih prepreka u procesu reintegracije u društvo osoba s
duševnim smetnjama
• Duševni poremećaji imaju negativnu konotaciju u međuljudskim
komunikacijama, aetiketa psihijatrijskog bolesnika još uvijek
teško diskvalificira u poslu, zajednici i društvu. Česta posljedica
stigmatiziranja je diskriminacija osoba s duševnim smetnjama,
koja spada u tešku povredu ljudskih prava
 DOBROVOLJNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU
USTANOVU
• Predstavlja vid hospitalizacije kada bolesnik sam traži i odluči se
na hospitalizaciju i potpiše formular za dobrovoljnu
hospitalizaciju
• Ako bolesniku koji ima staratelja, staratelj potpiše smještaj,
smatra se da je bolesnik dobrovoljno smješten u psihijatrijsku
ustanovu
• Međutim, ako se bolesnik ne slaže sa odlukom svoga staratelja i
ne želi da se liječi, radi se o prisilnoj hospitalizaciji, o čemu se
izvjesti nadležni općinski sud, koji izdaje rješenje vještaku
neuropsihijatrijske struke, koji nije zaposlen u dotičnoj ustanovi
da vještači osobu i utvrdi da li postoje razlozi za prisilnu
hospitalizaciju, o čemu vještak izvjesti sud koji donosi rješenje o
prisilnoj hospitalizaciji i dužini trajanja prisilne hospitalizacije
 DOBROVOLJNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU
USTANOVU
• Pacijent koji je dobrovoljno hospitaliziran u
psihijatrijskoj ustanovi može biti otpušten iz
psihijatrijske ustanove kada god želi
 PRISILNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU
USTANOVU
• Prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu je
smještaj bez pristanka pacijenta, o čemu
odlučuje psihijatar u slučajevima u kojima
bolesnik zbog duševnih smetnji ozbiljno i
direktno ugrožava život i sigurnost sebe ili
drugih ljudi
• Odluka psihijatra o prisilnoj hospitalizaciji mora
biti donešena u roku od 72 sata od prijema
bolesnika u ustanovu
 PRISILNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU
USTANOVU
• Potom psihijatar odluku o prisilnoj hospitalizaciji sa
obrazloženjem o potrebi prisilne hospitalizacije
dostavlja nadležnom sudu
• Sud je dužan donjeti rješenje o prisilnoj
hospitalizaciji u roku od osam dana, a predhodno
sud izdaje naredbu vještaku psihijatru iz druge
ustanove da ispita opravdanost prisilnog
zadrzavanja, potom sud izdaje rješenje o prisilnoj
hospitalizaciji i dužini trajanja prisilne hospitalizacije
• HVALA ZA PAŽNJU!