Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij interdisciplinarnih znanosti
Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja

Digitalna tehnologija u •Studentica: Martina Galeković

terapiji korisnika s •Nositeljica kolegija: izv. prof. dr. sc.  Ivana Đurđević Babić

jezičnim teškoćama •Ak. god. 2020./2021.

•Osijek, 2021.  
Tehnologija u
službi
rehabilitacije
• Edukativne igrice
• Aplikacije za pripremu za školu
• Poticanje govorno-jezičnih
vještina
• Računalni programi namijenjeni
stručnjacima, terapeutima
• Uređaji i pomagala za osobe s
invaliditetom
 Poticanje govorno-
jezičnog razvoja i
digitalna tehnologija
• Speech Viewer (IBM, 1987) – za korisnike sa slušnim oštećenjima,
govorno-jezičnim teškoćama i komunikacijskim teškoćama
• Projekt Ortho Logo Paeida (2002): e-učenje kao pomoć u terapiji
izgovora glasova
• Projekt SPECO (EU 2001)– razvoj softverskog rješenja e-učenje za
osobe sa slušnim oštećenjima (jezici: engleski, švedski, slovenski i
mađarski)
• ISAEUS projekt (EU 1998)– hardverska i softverska rješenja za
osobe sa slušnim oštećenjima (jezici: njemački, francuski,
španjolski)
• Delay Auditory Feedback (1956) – metoda delaya temelji se na
zakašnjenju od 0 do 300 milisekundi ovisno o jačini mucanja pri
čemu se usprava brzina primanja vlastitog govora što utječe na
produkciju govora
Oštećenja
mozga i
tehnologija
• Afazija – oštećenja na području
produkcije govora, najčešće posljedica
moždanog udara (ili oštećenje mozga)
lijeve hemisfere
• Primjer aplikacija Theraphasia (Garcia,
2019):
• Komunikacija i razgovor
• Jezično razumijevanje
• Razumijevanje rečenice
• Imenovanje
• Ponavljanje
• Čitanje naglas
• Izgovor glasova
 • Potpomognuta komunikacija (PK) ili alternativna i augmentativna komunikacija (AAC) –
simboli, pomagala, strategije, tehnike

Asistivna • Niskotehnološka i visokotehnološka pomagala

• Asistivna tehnologija (AT) je bilo koji uređaj, oprema, program ili proizvod koji se koristi za

tehnologija povećanje, održavanje ili poboljšavanje funkcionalnih sposobnosti osoba s invaliditetom

• PECS (1985) – alternativni način komunikacije, mogućnost ostvarivanja potreba, omogućuje i
razvoj govora, stjecanje komunikacijskih vještina, smanjuje frustracije zbog nemogućnosti
izražavanja potreba, razvijena aplikacija PECS III, PECS IV+
• Asistivna tehnologija za osobe s oštećenjem vida
• Tehnologija proširenja zaslona
• Čitač zaslona
• Posebne vrste prilagođenih tipkovnica (Clevy)
• Elektronička bilježnica – Brailleova tipkovnica
• Asistivna tehnologija i komunikacijske teškoće
• Aplikacije Komunikator, Komunikator+
• Aplikacija Vizualni raspored
• Tehnologija praćenja pogleda očiju (eye tracking
tehnologija) – kao asistivna kod osoba s motoričkim
teškoćama i kao metoda proučavanja jezične obrade
Aplikacije prilagođene
hrvatskom jeziku
• Razvoj aplikacija usmjeren na dva glavna
područja: edukaciju i komunikaciju
• Aplikacije su namijenjene za rad s djecom mlađe
kronološke dobi sa složenim komunikacijskim
potrebama, za osobe s traumatskim ozljedama
mozga i s djecom školske dobi kod usvajanja
vještina koje prethode čitanju, pisanju i
računanju
Učimo slogove, Učimo
riječi i Učimo čitati
• Učimo slogove
• Aplikacija Učimo slogove podučava korisnika izgovoru slogova i
dolazi sa predefiniranim skupom slogova od 2 i 3 slova.
• Učimo riječi
• Aplikacija podučava korisnika novim riječima putem
komunikacijskog sustava simbola. Tijekom rada s aplikacijom
korisniku se nasumičnim redoslijedom prikazuju simboli koji
predstavljaju predmete, radnje, osobe i različite pojmove. Prikazani
simbol popraćen je audio zapisom (izgovorom naziva simbola) i
tekstualnim zapisom naziva simbola u kojem su različitim bojama
naglašeni slogovi.
• Učimo čitati
• Uz učenje čitanja, kroz aplikaciju se uče i slogovi, novi pojmovi i
riječi. Osim predefiniranog skupa riječi, aplikacija omogućuje
dodavanje i kategoriziranje novih riječi. Prilikom dodavanja riječi,
pojmu se dodjeljuju simbol ili fotografija (slike iz galerije na uređaju
ili s fotoaparata uređaja) i zvučni zapis (zvuk nasnimljen na
uređaju).
Razvoj predvještina
čitanja i pisanja
• Glaskalica – razvoj fonološke svjesnosti,
prepoznavanje prvog, zadnjeg glasa
• Matematički vrtuljak – osnovne
matematičke vještine kroz četiri ugrađene
igre
• Pisalica – grafomotoričke vježbe, smjer
pisanja
• Jezična gradilica – morfološka sastavnica
jezika
Komunikacijske
vještine
• Susretnica – ispravno pristupanje
osobama s različitim tipovima
invaliditeta
• Ponašalica – socijalne priče
• Koliko je sati – vremenska orijentacija
• Jezično-govorna vježbalica –za osobe
s afazijom: orijentacija,
razumijevanje, čitanje, situacijsko
razumijevanje
Prednosti digitalne • Velika pozornost je usmjerena na prednosti tehnologije i znanstveni radovi o
prisutnosti IKT-a u terapijskim postupcima uglavnom su usmjereni na pozitivan
tehnologije u učinak u određenom vremenskom razdoblju

logopedskoj terapiji • IKT postala integrirani dio naše svakodnevice i dostupna prosječnom čovjeku
• Mogućnost povećanja broja i učestalosti terapijskih sesija
• Mogućnost terapije osobama koje nisu u mogućnosti dolaziti – provođenje vježbi kod kuće i sa
članovima obitelji
• Financijski isplativo
• Aktivna uloga korisnika, povećanje samopouzdanja, osjećaja kompetencije i samostalnosti u
svakodnevnom životu (Kearns, Kelly i Pitt, 2019)
• IKT je postala društveno prihvatljiv način, čak i poželjan način komunikacije
• Moguće je prilagođavanje i određivanje intenziteta i trajanja vježbi ovisno o zamoru, obavezama i
slobodnom vremenu
• Multimodalnost aplikacija – rad na više jezičnih sastavnica u jednoj aplikaciji
• Brzina slaganja pojmova u komunikacijskoj knjizi (sličice u komunikatoru)
• Mogućnost prilagodbe uređaja s motoričkim oštećenjima
• Potrebne su samo osnovne vještine rada na računalu
Nedostaci
• Tehnologija se najčešće proizvodi za prosječnog korisnika, a osobe
s teškoćama na području govorno-jezičnog razvoja su vrlo
heterogena skupina
• Nedostatak komunikacije i interakcije s logopedom (Archibald,
Orange i Jamieson, 2009)
• Nemogućnost generalizacije u stvarni kontekst
• Nije prikladna za svaku osobu, ovisi o dobi, motivaciji,
sposobnostima, SES i dr.
• Pojedini terapeuti ne uključuju IKT u terapijski proces
• Pojedina aplikacija obuhvaća samo određena i izdvojena područja
govora i jezika
• Generalizacija u stvarnom svakodnevnom životu
• Korisnik i obitelj se brzo zainteresiraju za kupnju aplikacije (i/ili uređaja), ali brzo i
odustanu
• Funkcionalnu komunikaciju moguće je vježbati samo u stvarnim kontaktnim situacijama
jer komunikacija uključuje i neverbalni dio
• Osobe s kognitivnim deficitom imaju teškoće u korištenju aplikacija i razumijevanju
zadataka
• Komunikacijska situacija prikazana u aplikaciji je ograničavajuća jer je komunikacija
sama po sebi fleksibilna i nepredvidiva
• Ponekad je nedostatak cijena aplikacije i uređaja koje su prilagođeni osobama s
motoričkim oštećenjima (tipkovnica, komunikator)
• Otežani transport i prilagodbe koje se moraju izvesti za montažu na invalidska kolica
• Oštećenja uređaja, servisi, punjenje uređaja
• Softverski problemi, bugovi koji usporavaju i ometaju rad
Zaključak
• Uloga logopeda u rehabilitaciji govorno-jezičnih poremećaja je
nezamjenjiva
• Ukoliko logoped koristi tehnologiju za ostvarivanje terapeutskih
ciljeva bitno je osvijestiti da takav pristup ne isključuje
kombiniranje s tradicionalnim terapijskim postupcima
• U području rada potrebno je kontinuirano nadograđivati svoja
znanja i prilagođavati se društvenim promjenama kao što je
raširenost IKT u svim društvenim sferama
• Unatoč raznolikosti ponude za neke vrste zdravstvenih teškoća ne
postoji odgovarajuća asistivna tehnologija
Hvala na pozornosti !