MENADŽMENT I VOĐENJE

Esej iz predmeta “Policijski menadžment”

Marina Ugrin  
 Posljednjih godina sve češće se susrećemo s pojmovima „menadžment“,
„menadžer“, „top menadžer“, „menadžerski bonusi“, „menadžerski
ugovori“ i sl.
 Novine, televizija, internet portali i ostali mediji zasipaju nas tim pojmovima
na senzacionalističkom nivou, često s negativnim konotacijama.
 Nejasna percepcija menadžmenta u domaćoj javnosti
 rezultat je socijalističkog nasljeđa bivšeg sustava prema kojem poduzećem
upravlja direktor i (samo)upravljaju radnici kao kolektivni organ upravljanja
 pojave kapitalističkih „tajkuna“ u ratnom i poratnom razdoblju na
prostorima Hrvatske
 Što je to menadžment i koja je njegova uloga?
 Koje su njegove funkcije?
 Tko su menadžeri
 koje kvalitete mora imati dobar menadžer?
 Na koja područja ljudske djelatnosti i
 društva u cjelini se može primijeniti menadžment ? 
 ŠTO JE MENADŽMENT

 Pojam menadžment dolazi od engleske riječi „managment“

što doslovno prevedeno znači rukovanje, rukovođenje,
rukovodstvo, upravljanje, vođenje.
 Menadžment je složena kategorija koja obuhvaća nekoliko
aspekata:
 proces, odnosno aktivnost;
 profesiju (zanimanje), odnosno karijeru;
 nositelje određenih funkcija,
 - odnosno menadžere;
 funkciju u poduzeću;
 vještinu;
 znanstvenu disciplinu;
 ŠTO JE MENADŽMENT
 Obično se povezuje s gospodarskom djelatnošću i
poduzećima
 nalazimo u svakom segmentu društva gdje postoji neki
oblik organizacije koji podrazumijeva svjesno udruživanje
ljudi radi ostvarenja zajedničkih ciljeva
 Organizacija i menadžment međusobno su povezani:
 menadžment je logistička podrška u ostvarenju ciljeva
organizacije a razvoj menadžmenta
 iznalaženje novih rješenja i novih načina za postizanje cilja
utjecao je i na razvoj i promjenu organizacije
 jedna od najčešćih definicija menadžmenta
 „proces koordiniranja čimbenika proizvodnje, odnosno
poslovanja, u svrhu postizanja određenih ciljeva.“(Sikavica,
Bahtijarević-Šiber, 2004:19)
 ŠTO JE MENADŽMENT

 S obzirom da je menadžment odgovoran za ostvarivanje

ciljeva, proces koordinacije provodi obavljanjem specifičnih
funkcija :
 planiranjem,
 organiziranjem,
 upravljanjem ljudskim potencijalima,
 vođenjem i
 kontrolom;

 Nositelji ovih funkcija su menadžeri koji posjeduju

potrebne vještine i znanja za njihovo obavljanje.
 ŠTO JE MENADŽMENT

 Prema Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta policijskih

službenika
 „u kategoriji radnih mjesta rukovodećih policijskih
službenika su radna mjesta koja uključuju planiranje,
organiziranje, vođenje i nadziranje radnih procesa u policiji
te usmjeravanje, koordiniranje i nadzor policijskih
službenika“
 rukovodeći policijski službenici predstavljaju menadžment,
odnosno nositelje menadžerskih funkcija u okviru
Ministarstva unutarnjih poslova
 ŠTO JE MENADŽMENT

 Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih

poslova u člancima 791., 792. i 793. su
 pored ministra (koji je dužnosnik),
 taksativno navedeni nazivi radnih mjesta rukovodećih
policijskih službenika i državnih službenika u Ministarstvu,
područje nadležnosti i odgovornosti;
 Glavni ravnatelj,
 načelnici uprava i sektora i samostalnog sektora,
 voditelji službe i samostalne službe, odjela i odjeljka,
 zapovjednici
 nositelji su menadžerskih funkcija iako u svom nazivu
nemaju termin „menadžer“
 ŠTO JE MENADŽMENT
 S obzirom na hijerarhijsku podjelu menadžmenta na tri
razine:
 1. vrhovni ili top menadžment,
 2. srednji
 3. niži menadžment,
 svi menadžerski poslovi nisu isti iako svi menadžeri
obavljaju iste funkcije
 Razlika je u opsegu obavljanja svake od funkcija i
djelokrugu odgovornosti.
 npr. top menadžeri postavljaju ciljeve, definiraju strategiju,
analiziraju vanjske utjecaje i donose odluke na razini
organizacije,
 srednji menadžeri imaju odgovornost za provođenje i razradu
strategije
 niži menadžeri ostvaruju zadatke na dnevnoj razini.
 MENADŽERSKE VJEŠTINE

 Menadžerske vještine su
 zbroj specifičnih sposobnosti menadžera a
 rezultat su znanja, obrazovanja, prakse, talenata i
informacija.
 Svaki uspješni menadžer trebao bi imati slijedeće vještine i
znanja:
 stručno znanje vezano za određeno područje ili znanje
struke
 (npr. menadžer-inženjer strojarstva i brodogradnje
posjeduje stručno znanje za menadžment poduzeću koje
se bavi brodogradnjom ili eventualno nekom srodnom
djelatnošću a teško bi svoje stručno znanje mogao
primijeniti u npr. u poslovanju novčarske institucije);
 MENADŽERSKE VJEŠTINE
 vještine rada s ljudima (komunikacijske vještine)
 interpersonalna komunikacija,
 socijalna znanja i vještine,
 sposobnost rada s drugima i pomoću drugih,
 djelotvoran rad u grupi,
 sposobnost motiviranja,
 uspješnost u vođenju ljudi i
 rješavanju konflikata;
 konceptualne vještine – sposobnost sagledavanja cjeline i
položaja organizacije u odnosu na okolinu,
 prepoznavanje važnih elemenata,
 stvaranje vizije i strategije za budućnost organizacije
VOĐENJE KAO FUNKCIJA MENADŽMENTA
 Vođenje je najvažnija, najdinamičnija i najzahtjevnija
funkcija menadžmenta a neki je smatraju jedinom
pravom funkcijom menadžmenta.
 "Leadership is the art of getting someone else to do
something you want done because he wants to do it."
(General Dwight D. Eisenhower)
 „Vođenje je umjetnost pridobivanja drugog da učini ono što
želiš da bude učinjeno zato što on želi to učiniti.“
 Ovo je definicija vođenja poznatog američkog generala a
kasnije i predsjednika SAD-a koji je u tijekom II svjetskog
rata ostvario povijesne uspjehe kao vrhovni zapovjednik
savezničkih snaga i sudjelovao u planiranju i pripremi
jedne od najsloženijih ratnih operacija – „Normandijskog
desanta“ koja je bila ključni događaj za promjenu tijeka rata
te dovela do kapitulacije Njemačke.
Vođa je djeljitelj nade
(Napoleon)
 VOĐENJE KAO FUNKCIJA MENADŽMENTA
 Mnogi autori i teoretičari organizacije i menadžmenta stvorili
su različite definicije pojma vođenja a zajednička poveznica
ogleda se u naglašavanju utjecaja na druge kao bi se
ostvario neki cilj.
 „Vođenje je sposobnost da se utječe na ponašanje suradnika
i njihov sustav vrijednosti, tako da s entuzijazmom ostvaruju
ciljeve organizacije.“ (Karlić, Hadelan, 2011:67)
VOĐENJE KAO FUNKCIJA MENADŽMENTA
 Menadžer može imati na raspolaganju najsuvremenija
sredstva i tehnologiju, jasno definiran cilj i razrađenu
strategiju kako taj cilj postići ali ako ne može djelotvorno
mobilizirati ljudski potencijal da učini ono što je potrebno za
realizaciju tog cilja smatrat će se neuspješnim ili barem
djelomično neuspješnim. Zašto je to tako?
 Ljudi su ona promjenjiva varijabla u toj jednadžbi
menadžmenta kao procesa;
 svaki čovjek ima svoje stavove, potrebe, svakog pokreće i
motivira nešto drugo i zato je potrebno
 pronaći način kako taj skup različitosti pridobiti da se
usmjere na ostvarenje jednog zajedničkog cilja i daju
najbolje od sebe.
VOĐENJE KAO FUNKCIJA MENADŽMENTA

 Suština vođenja je u toj sposobnosti ili umijeću utjecaja

na druge da učine upravo ono što vođa želi ali bez
prisile.
 Vođenje podrazumijeva sljedbenike, što znači da vođa
mora biti uzor ili pokazati primjer koji će drugi slijediti.
 Vođenje se smatra najtežom funkcijom jer se ne može u
potpunosti naučiti kao neke druge menadžerske vještine i
tehnike.
 Kada to ne bi bilo tako – svi menadžeri bi bili uspješni vođe
i uspješni menadžeri.
 Kao što svi menadžeri nisu vođe ni svi vođe nisu
menadžeri.
VOĐENJE KAO FUNKCIJA MENADŽMENTA
 Što je to što vođu čini vođom? Da li se vođa rađa ili ga
određeno ponašanje čini vođom ili su to određene okolnosti?
 Povijest je prepuna primjera vođa na različitim područjima
ljudske djelatnosti (državnici, vojskovođe, političari, poslovni
ljudi).
 Jasno je da većina njih nije učila vještine vođenja i ponašala
se u skladu s tim i moguće je da su neke vanjske okolnosti
utjecale da se aktivira njihov potencijal vođe (rat, ekonomske
krize, vjerski sukobi).
 Upravo taj potencijal vođe ili faktor X ili karizma je nešto
što nije do kraja naučno objašnjeno – da li je zaista
svojstveno samo nekim ljudima ili ga imaju svi.
 Smatram da dobrog vođu čine osobne karakteristike, tj.
genetske predispozicije a treninzi i obrazovanje
poboljšavaju taj potencijal vođe.
VOĐENJE KAO FUNKCIJA MENADŽMENTA
 Da bi motivirao ljude za rad i učinkovito ostvarenje
ciljeva, uspješni vođa mora
 stvoriti dobru radnu atmosferu suradnje i povjerenja,
 dobre međuljudske odnose,
 poticati zaposlenike na samostalnost i odgovornost,
 učiti ih kako riješiti problem i
 pokazati što treba raditi;
 Da bi sve to postigao mora:
 imati viziju i sposobnost prezentiranja te vizije,
 sposobnost preuzimanja rizika,
 znati komunicirati s ljudima,
 pronaći najbolji način kako ih motivirati
 pokazati osjetljivost za njihove potrebe (empatija);
VOĐENJE KAO FUNKCIJA MENADŽMENTA
 Da bi zadobio povjerenje sljedbenika vođa mora biti
 uzor i „timski igrač“
 odlučnost,
 dosljednost,
 samouvjerenost,
 prodornost,
 odgovornost,
 visoka moralna i etička načela,
 brzina reagiranja,
 samokontrola,
 nekonvencionalnost,
 intuicija,
 karizma i emocionalna inteligencija svakako su poželjne
odlike vođe
VOĐENJE KAO FUNKCIJA MENADŽMENTA

 Kvalitete dobrog vođe dolaze do izražaja u teškim i

složenim situacijama, odnosno kriznim situacijama što
možemo vidjeti na povijesnim primjerima.
 aktualna zbivanja u Hrvatskoj i postojeća kriza:
 zaista bi nam dobro došao jedan vođa navedenim
odlikama(?)
 ZAKLJUČAK
 Menadžment je složeni pojam a označava
 proces, funkciju, vještinu, profesiju i znanstvenu
disciplinu,
 usko je povezan s organizacijom
 postoji u svim segmentima društva:
 od gospodarskog djelovanja,
 preko državnih organizacija
 do neprofitnih organizacija i udruga;
 Ljudi se organiziraju radi ostvarivanja zajedničkog cilja a
zadaća menadžmenta je da pronađe najbolji način za
uspješnu realizaciju tog cilja.
 Menadžeri su osobe koje planiranjem, organiziranjem,
kadroviranjem, vođenjem i kontrolom ostvaruju cilj
organizacije.
 ZAKLJUČAK
 Kao najvažnija i najzahtjevnija funkcija menadžmenta
navodi se funkcija vođenja.
 Ova funkcija neposredno je vezana za ljudski potencijal kao
promjenjivu varijablu i ne postoji jedinstveni recept kako ga
mobilizirati da radi na učinkovitom postizanju cilja
organizacije.
 Ključnu ulogu u obavljanju ove funkcije imaju osobine i
vještine menadžera kao vođe a koje se ne mogu naučiti.
 Uspješni vođa-menadžer mora imati
 razvijene komunikacijske vještine,
 znati motivirati zaposlenike i prepoznati i uvažavati njihove
potrebe i njihov potencijal,
 utjecati na njih da s entuzijazmom obavljaju zadatke
potrebne za realizaciju cilja organizacije.
 ZAKLJUČAK
 Samo zadovoljan radnik će dati maksimalni doprinos u
ostvarenju cilja.
 Ovakvo razmišljanje u skladu je s modrenim shvaćanjem
menadžmenta i njegove uloge.
 Naglasak se stavlja na ljudski potencijal – menadžera kao
nosioca određenih funkcija i ljudskih resursa kojima se
upravlja i koje se vodi u procesu menadžmenta.
 ZAKLJUČAK
 Menadžment ima značajnu ulogu u suvremenom društvu;
 svakom složenijom djelatnošću i aktivnošću potrebno je
upravljati da bi se došlo do zadanog cilja.
 Globalizacija kao rezultat razvoja informatičke i
komunikacijske tehnologije, mobilnost i brza razmjena
informacija, pred menadžment i menadžere stavljaju sve veće
izazove.
 U takvoj promjenjivoj okolini gdje se stalno mijenjaju
pravila igre, potrebno je brzo i učinkovito donositi odluke
i djelovati.
 ZAKLJUČAK
 I dok je nekada u poslovnom svijetu vrijedila maksima da
 velike ribe jedu male ribe,
 danas je brzina reagiranja i djelovanja kriterij
uspješnosti i sukladno tome
 vrijedi nova krilatica
 „brze ribe jedu sporije ribe“
 Your Text Here

HVALA NA PAŽNJI!
 LITERATURA
 1. Sikavica P., Bahtijarević-Šiber F. (2004.), Menadžment, Masmedia,
Zagreb
 2. Uredba o klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika NN 129/11,
82/12
 3. Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, NN
70/12
 4. Babić M., (2010.), Soft menadžment je in, autoritarni odlazi u povijest,
Svijet osiguranja, časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i
reosiguranja, br. 11, Zagreb
 www.svijetosiguranja.eu/hr/clanak/2010/11/soft-menadzment-je-in
-autoritarni-odlazi-u-povijest,162,4950.html 15.03.2013.
 5. Karlić T., Hadelan L. (2011.), Stil vođenja u funkciji uspješnog
poslovanja tvrtke, Praktični menadžment, stručni časopis za teoriju i
praksu menadžmenta, Vol.2. No.3, Zagreb, str. 67-72,
 Hrčak http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak
_jezik=113567 15.03.2013.
 6. www.military-quotes.com/Eisenhower.htm 15.03.2013.