Komunikacijske vještine

Argumentacija
Argumentacija
 Mitovi – što argumentiranje nije
• argument = „rasprava bez uvreda“ - engleski izraz argument se
odnosi na svađu ili u blažem slučaju raspravu, ali ne označava
automatski argumentiranu raspravu ili debatu
• argument nije jednostavno pozitivan ili negativan – pri argumentaciji
su dozovoljena siva područja
• mišljenje = argument - svoje mišljenje potkrijepljujemo argumentima
• navođenje jednog stručnog izvora u prilog nekog mišljenja ne znači
argumentirati svoje mišljenje - proces argumentacije uključuje
različite izvore i različita gledišta
• činjenica = argument - statistike, zaključci stručnjaka ili razni primjeri
nisu argumenti, iako se koriste kako bi se neki argument pojasnio ili
pojačao
 Argumentacijska teorija
• Logički, formalni argumenti
Sva Marijina braća imaju crnu kosu. (premisa)
Petar je Marijin brat. (premisa)
Petar ima crnu kosu. (zaključak)
• Neformalni argumenti
– argumentacija uvijek odvija u nekom socijalnom kontekstu
– proučava se i kao element normalne komunikacije, a ne
samo kao logička shema.
 Argument

• latinski - "dokaz“
• Argument je izjava ili niz izjava koje se koristi za
opravdanje ili opovrgavanje jedne tvrdnje; složena tvrdnja
koja nudi set razloga ili dokaza koji podržavaju određeni
zaključak
• Njegov temelj je logičko razmišljanje kojem je cilj uvjeriti
nekoga u nešto i na taj način utjecati na određene
pojave.
• Argumenti služe uvjeravanju ljudi o istinitosti ili o zabludi
jedne teorije i zato su ključno sredstvo na području
znanosti, kritike, rasprave i dijaloga.
 TVRDNJA
• opća izjava
• na temelju jedne opće izjave ne možemo donijeti
odluku o tome je li ono što tvrdimo točno ili nije
• u argumentacijskom procesu – početna teza
• tvrdnje trebaju biti u takvom obliku da se s njima
netko može složiti ili se ne mora složiti
 Argumentacija

• proces argumentacije se sastoji od pružanja razloga i

dokaza koji mogu dokazati jesu li naše tvrdnje točne ili
netočne
• dobar argument
 relevantan (između njega i teme postoji jasna veza)
 konzistentan i logičan (nije u kontradikciji s ranijim
argumentom i nema logičku pogrešku)
 jasan (lako razumljiv)
 potkrijepljen dokazima (dokazi moraju biti relevantni)
 organiziran u strukturu
 Struktura argumenta

1. početna teza
ono što želimo da drugi prihvate, u što ih želimo uvjeriti
2. tvrdnja/e koja podržava početnu tezu
daljnja pojašnjenja početne teze, argumenti u užem smislu riječi,
tvrdnje mogu ili ne moraju biti neupitne
3. primjer/dokaz
dokazane činjenice koje idu u prilog tvrdnjama koja podržavaju
propoziciju
4. zaključak
povezuje tvrdnje i primjere, dokaze s početnom tezom
 Struktura argumenta - primjer
1. početna teza
Shakespeare je izvrstan poznavalac ljudske psihe.
2. tvrdnja koja podržava propoziciju
Dijelovi njegovog opusa ne samo da su među najcitiranijim tekstovima,
već se koriste i u mnogim tekstovima iz psihologijske znanosti.
3. primjer/dokaz
Autori udžbenika, poglavlje o socijalnim ulogama, često započinju
citiranjem govora Cijeli svijet je pozornica iz komedije Kako vam drago.
4. zaključak
Korištenje njegovih izvora kao početnog polazišta psiholoških teorija
navodi nas na zaključak da je Shakespeare imao dobar uvid u ljudsku
psihu.
 Protuargumentacija
• Protuargument je složena tvrdnja koja opovrgava
početnu tezu.

• Protuargumentacija se sastoji u napadanju početne teze

tvrdnjama, primjerima i dokazima koja pokazuju njezinu
NETOČNOST ili njezinu NELOGIČNOST.

• Argumenti se uvijek temelje na nekim

PRETPOSTAVKAMA koje su najčešće prikrivene. Proces
protuargumentacije uključuje pokazivanje nelogičnosti tih
pretpostavki.
 Protuargumentacija
Zaključak da je korištenje Shakespeareovog izvora kao
početnog polazišta psiholoških teorija dokaz da je
Shakespeare imao dobar uvid u ljudsku psihu temelji se
na dvije pretpostavke:

1. Cijeli svijet je pozornica dobar je reprezentant

Shakespeareovog rada

2. komedija je relevantan format na temelju kojeg trebamo

zaključivati o njegovom poznavanju ljudske psihe.

O obje ove pretpostavke možemo raspravljati.

 Protuargumentacija
• Možemo tvrditi kako je bolje analizirati dramske uratke.
Drama, kao književni oblik, omogućava slojevito
portretiranje ljudskih likova, te jedino ovaj oblik može biti
relevantan u donošenju odluke o tome je li Shakespeare
izvrstan poznavalac ljudske psihe.
• Čim smo oborili pretpostavku na kojoj argument stoji
oborili smo i cijeli argument.
• Ovo ne znači da smo oborili i cijeli početnu tezu. Postoji
još puno argumenata i primjera koji se mogu navesti u
prilog ovoj tezi.
 Struktura argumentacijskog procesa

1. početna teza
2. tvrdnja/e koja podržava početnu tezu
3. primjer/dokaz
4. protuargument
5. pobijanje protuargumenata koje pojačava početnu tezu
6. zaključak
 Argumentacija

• nema čvrstih zaključaka i apsolutne istine

• cijeli proces znanstvenog rada uključuje pronalaženje

novih dokaza i novih argumenata, kritiku
(protuargumentaciju) i pobijanje te kritike.

• uvijek će biti mjesta za preispitivanje postojećih teorija,

ali to je ono što znanost čini toliko zanimljivom.
 Vrste argumenata - analogija

• pretpostavlja uspostavljanje usporednog odnosa između

dviju situacija koje smatramo usporedivima i podvlačenje
njihovih zajedničkih točaka po principu ukoliko su dvije
situacije slične u nekoliko aspekata moraju biti slične
u još jednom.
• Na primjer - Uvođenje Zakona o oduzimanje imovinske koristi
stečene nezakonitim radnjama smanjit će organizirani kriminal.
U Velikoj Britaniji je uvedeno nešto slično, a organizirani
kriminal se smanjio za 30%.
• ključ pobijanja svake analogije je traženje razlika između
predloženih modela
 Vrste argumenata – pozivanje na autoritet

• “X tvrdi Y, dakle Y je točno”

• kriteriji za dobar argument autoriteta:
– izvor mora biti mjerodavan
– autentičnost izvora se mora moći provjeriti
– izvor mora biti nezavisan i nepristran
– više izvora pojačavaju uvjerljivost
• napad na osobu ne diskvalificira izvor!
 Argumentacijske pogreške

1. Argumentum ad antiquitatem/traditionem -
pozivanje na tradiciju, zato jer „je oduvijek bilo tako“ ili
„nikad nije bilo tako“

Na ljubavnim sastancima su uvijek muškarci bili ti koji su

plaćali. Taj običaj treba zadržati i danas.

• Dvije pogrešne pretpostavke na kojima počiva ova

greška su da je stari način razmišljanja/ponašanja bio
dokazano ispravan odnosno da vrijedi i danas u novim
okolnostima.
 Argumentacijske pogreške
2. Post hoc ergo propter hoc („Nakon toga, dakle zbog
toga“) - pogreška uzročnosti koja neutemeljeno
pretpostavlja uzročnost samo zato što jedna stvar slijedi iza
druge u vremenskom nizu.
Velika većina ovisnika o heroinu su koristili marihuanu prije
heroina. Dakle, konzumiranje marihuane vodi (je uzrok)
heroinskoj ovisnosti.
• Samo zato što su dva događaja u korelaciji ne znači da su
odnosu uzročnosti. Potrebno je objasniti kako točno uzrok
dovodi do posljedice.
• temelj mnogobrojnih praznovjerja ili pogrešnih vjerovanja
("ozdravila je zbog molitve")
 Argumentacijske pogreške

3. Non causa pro causa (uz njega, dakle zbog njega) -

pogreška uzročnosti koja miješa korelaciju i uzročnost

Povećanje poreza i siromaštvo se pojavljuju zajedno,

dakle povećanje poreza uzrokuje siromaštvo.

• dva događaja se mogu pojavljivati zajedno a da među

njima nema uzročnog odnosa.
 Argumentacijske pogreške

4. Argumentum ad hominem - napad na osobu koja

iznosi argument, iznošenje irelevantnih zaključaka o
osobi i impliciranje da je argument pogrešan
A tvrdi B.
Postoji nešto problematično s A.
Dakle, B nije točno.
• Jedna od najčešćih pogrešaka. Ponekad ima formu
uvreda i kleveta i kao takvo je najstrože zabranjeno.
• U velikoj većini slučajeva, karakter autora nema nikakav
utjecaj na valjanost argumenta.
 Argumentacijske pogreške

5. Argumentum ad populum - tzv. „svi to rade argument“;

Moji najbolji prijatelji smiju ostati vani cijelu noć. Znači u
redu je i da ja ostajem vani cijelu noć.
• Sadrži pogrešnu pretpostavku da je popularnost nečega
mjera ispravnosti ili kvalitete određene ideje odnosno
argumenta.
• Podvrsta ove pogreške oslanja se samo na broj odnosno
većinu (argumentum ad numerum) da bi opravdala
zaključak:
Većina je glasala protiv ideje.
Dakle, ideja je loša.
 Argumentacijske pogreške

6. Argumentum ad ignorantiam - nešto je točno samo

zato jer nije dokazano da nije točno

Nitko nije uspio dokazati da vanzemaljci postoje. Znači,

vanzemljaci sigurno postoje.

• Dokazivanje da je određena teorija pogrešna nije isto što

i dokazivanje da je neka druga ispravna.

• Ad ignorantiam je logički ispravan u situacijama kada

posjedujemo znanje uz pomoć kojega je razumno izvući
zaključak na temelju nedostatka dokaza.
 Argumentacijske pogreške

7. Cirkularni argument - točka s koje smo pošli i točka do

koje smo došli je jedna te ista
 
Treba voziti po desnoj strani jer tako kaže zakon, a
zakon je zakon.
 Argumentacijske pogreške

8. Argumentum ad verecundiam - pogrešan argument

autoriteta; citira se osoba koja nema stručne kvalifikacije
potrebne za autoritet

Umjetna oplodnja u više od 3 pokušaja i zamrzavanje

zametaka nisu opravdani jer tako tvrdi katolička crkva.