POVREDA PRAVA NA ŽIG

Ivana Koštarić
sudski savjetnik
Trgovački sud u Zagrebu
 IZVORI HRVATSKOG ŽIGOVNOG
PRAVA
UNUTARNJI
 Zakon o žigu
(NN 173/03 i 76/07)
- temeljni pravni izvor
- usklađen s:
 Prvom direktivom Vijeća
89/104/EEZ za usklađivanje
pravnih propisa zemalja članica
koji se odnose na žigove;
 Direktivom 2004/48/EZ
Europskog parlamenta i Vijeća
od 29. travnja 2004. o provedbi
prava intelektualnog vlasništva;
 Uredbom o žigu Zajednice.
 Pravilnik o žigu
(NN 117/07)
- provedbeni propis
MEĐUNARODNI
 Pariška konvencija za zaštitu
industrijskog vlasništva (NN MU 12/93 i
3/99);
 Sporazum o trgovinskim aspektima
prava intelektualnog vlasništva (TRIPS);
 Madridski sporazum o međunarodnoj
registraciji žigova iz 1891. (NN MU
12/93) i Protokol iz 1989. koji se odnosi
na taj Sporazum (NN MU 18/03);
 Nicanski sporazum o međunarodnoj
klasifikaciji proizvoda i usluga u svrhu
registracije žigova iz 1957. (NN MU
12/93);
 Bečki sporazum o međunarodnoj
klasifikaciji figurativnih elemenata
žigova iz 1973. (NN MU 9/04);
 Ugovor o pravu žiga iz 1994. (NN MU
9/04);
 Nairobijski ugovor o zaštiti olimpijskog
simbola iz 1981. (NN MU 7/04).
2
 POJAM ŽIGA

 Žig = zaštićeni znak pravne ili fizičke osobe kojoj

pripada isključivo pravo stavljanja u promet
proizvoda označenih žigom ili korištenja žigom pri
obavljanju uslužne djelatnosti (pravna teorija).
 Čl. 2. Zakona o žigu - zakonska definicija žiga kroz
dvije (2) osnovne pretpostavke:
1) mora se raditi o znaku koji se može grafički prikazati
(formalna pretpostavka) i
2) takav znak mora biti prikladan za razlikovanje
proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda
ili usluga drugog poduzetnika, tj. mora biti distinktivan
(sadržajna pretpostavka)

3
 OSNOVNA NAČELA ŽIGOVNOG
PRAVA

 Načelo jedinstva = žig čini znak koji je njime zaštićen

kao i proizvodi ili usluge na koje se taj znak odnosi.

 Načelo specijaliteta = znak koji je zaštićen žigom

pokriva samo određene proizvode ili usluge za koje je
zaštićen.
 Iznimka: tzv. čuveni ili renomirani žigovi

4
 FUNKCIJE ŽIGA

Tri (3) osnovne funkcije žiga:

1) Identifikacijska ili funkcija podrijetla =
identifikacija proizvoda ili usluga s obzirom
na njihovo podrijetlo;
2) Reklamna funkcija = žig prodaje proizvode ili
usluge;
3) Kvalitetna ili jamstvena funkcija = žig
upućuje na određenu kvalitetu proizvoda ili
usluge.
5
 PRAVO NA ŽIG KAO ISKLJUČIVO
PRAVO
 Registrirani žig daje svom nositelju isključiva
prava koja proizlaze iz tog žiga koja prema
svima (erga omnes) djeluju od datuma objave
registracije žiga (čl. 7. st. 1. i st. 4. Zakona o žigu).
 Dvojako značenje citiranih odredbi za nositelja žiga:
 isključivo pravo uporabe žiga u gospodarskom prometu
za označavanje proizvoda ili usluga obuhvaćenih
žigom;
 tzv. ius prohibendi – pravo da svakog trećeg spriječi od
korištenja pravima koja proizlaze iz žiga, tj. od
neovlaštene uporabe žiga.
6
 ELEMENTI POVREDE PRAVA NA
ŽIG
Ne postoji zakonska definicija povrede prava na žig, već se njeno
određenje izvodi iz odredaba čl. 7. st. 2. Zakona o žigu:
 Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova
odobrenja u trgovačkom prometu rabe:
(1) svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom u odnosu na proizvode ili
usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran,
(2) svaki znak kad, zbog istovjetnosti s njegovim žigom ili sličnosti njegovu
žigu i istovjetnosti ili sličnosti s proizvodima ili uslugama obuhvaćenim
tim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u
zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga
te
(3) svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu u
odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig
registriran, kad taj žig ima ugled u RH i kad uporaba toga znaka bez
opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled
žiga ili im šteti.

7
 ELEMENTI POVREDE PRAVA NA ŽIG
Osnovni elementi povrede proizlaze iz citirane odredbe čl. 7. st. 2. Zakona
o žigu:
1) neovlaštena uporaba u trgovačkom prometu u odnosu na proizvode ili
usluge
2) znaka koji je istovjetan s registriranim žigom, u odnosu na proizvode
ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran, ili
3) znaka kod kojeg, zbog istovjetnosti s registriranim žigom ili sličnosti
registriranom žigu i istovjetnosti ili sličnosti s proizvodima ili uslugama
obuhvaćenim registriranim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost
dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u
svezu toga znaka i žiga, ili
4) znaka koji je istovjetan s registriranim žigom ili sličan registriranom
žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je
žig registriran, kad taj žig ima ugled u RH i kad uporaba toga znaka
bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili
ugled žiga ili im šteti te
5) da takva uporaba ne predstavlja niti jedno od zakonskih ograničenja
učinaka žig.

8
 (1) NEOVLAŠTENA UPORABA
ZNAKA
 Povreda žiga = neovlaštena uporaba
 Neovlaštena uporaba = svaka uporaba istog ili sličnog znaka u
trgovačkom prometu za označavanje istih ili sličnih proizvoda ili
usluga od strane treće osobe, za koju ne postoji odobrenje, tj.
dozvola nositelja žiga.
 Čl. 7. st. 3. Zakona o žigu - primjerice navedeni pojedini oblici
neovlaštene uporabe:
 isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima;
 nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište ili
skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili
pružanje usluga pod tim znakom;
 uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom te
 uporaba znaka na poslovnim dokumentima i reklamiranju.

9
(2) UPORABA ISTOVJETNOG ZNAKA
Kriterij za utvrđivanje istovjetnosti znaka utvrđen presudom Europskog suda u predmetu
LTJ Diffusion SA v. Sadas Vertbaudet SA (C-291/00, presuda od 20. ožujka 2003.)
Kako tumačiti “istovjetnost znakova”?
 Strogo tumačenje: dva elementa koja se uspoređuju moraju biti istovjetna u svakom
pogledu, zbog čega istovjetnost znaka i žiga postoji kada, bez ikakvih izmjena ili
dodataka, znak reproducira sve sastavne elemente žiga.
 Globalna ocjena istovjetnosti znaka i žiga u odnosu na prosječnog potrošača za
kojeg se smatra da je relativno dobro obaviješten, relativno pažljiv i oprezan. Kod
takvog potrošača znak ostavlja opći dojam, dok stupanj njegove pažnje varira ovisno
o kategoriji proizvoda ili usluga o kojima se radi. Osim toga, takav je potrošač rijetko
u mogućnosti izravno usporediti znakove i žigove zbog čega se mora pouzdati u
njihovu nesavršenu sliku koja mu je ostala u sjećanju.

 Zaključak Europskog suda:

Tumačenje “istovjetnosti” na način da znači kako je znak istovjetan žigu ukoliko, bez
ikakvih izmjena ili dodataka, reproducira (preslikava) sve sastavne elemente žiga, ili
ukoliko, promatran u cjelini, sadrži razlike koje su toliko beznačajne (nebitne) da
mogu proći neopaženo kod prosječnog potrošača.

10
 (3) UPORABA SLIČNOG ZNAKA

 Uporaba sličnog znaka u gospodarskom prometu =

oponašanje žiga – Novelom iz 2007. brisane odredbe
čl. 75. st. 2. Zakona o žigu (NN 173/03) prema kojima
se povredom žiga smatralo i njegovo oponašanje
 tzv. kvalificirana sličnost - zbog postojanja sličnosti
mora postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u
zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu
toga znaka i žiga
 Dokazati:
 Sličnost znakova;
 Sličnost proizvoda ili usluga
 Vjerojatnost zablude

11
 SLIČNOST ZNAKOVA

Kriteriji za utvrđivanje sličnosti znakova utvrđeni presudom

Europskog suda u predmetu SABEL BV v. Puma AG
(C-251/95, presuda od 11. studenog 1997.):
 Vizualni, auditivni i konceptualni (semantički) kriterij za ocjenu
sličnosti znakova;
 Razlikovni (distinktivni) i dominantni (prevladavajući) elementi
znaka;
 Bitno utvrditi ukupan dojam koji znakovi ostavljaju u svijesti
prosječnog potrošača - hoće li zajednička obilježja znakova
uzrokovati zabludu kod potrošača;
 Znak se mora uzeti kao cjelina jer prosječni potrošač na taj
način uobičajeno doživljava znakove te se ne upušta u analizu
njihovih različitih detalja.

12
 SLIČNOST PROIZVODA ILI USLUGA

Kriterij za utvrđivanje sličnosti proizvoda ili usluga

utvrđen presudom Europskog suda u predmetu
Canon Kabushiki Kaisha v. Metro-Goldwyn-Mayer
Inc (C-39/96, presuda od 29. rujna 1996.):
 uzeti u obzir sve relevantne faktore koji se odnose na
same te proizvode i usluge, uključujući i: prirodu tih
proizvoda i usluga, njihove krajnje korisnike, odnosno
(namjeravanu) svrhu tih proizvoda ili usluga, način
njihove uporabe, kao i činjenicu radi li se o međusobno
konkurentnim ili komplementarnim proizvodima i
uslugama.

13
 VJEROJATNOST ZABLUDE

Hoće li postojeća sličnost znakova i proizvoda ili usluga dovesti

prosječnog potrošača u zabludu?
 Globalna ocjena vjerojatnosti dovođenja javnosti u zabludu
uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti slučaja.
 Percepcija znakova kod prosječnog potrošača proizvoda ili
usluga o kojima se radi ima odlučujuću ulogu u cjelokupnoj
ocjeni vjerojatnosti zablude (SABEL BV v. Puma AG).
 Globalna ocjena vjerojatnosti zablude podrazumijeva
međuovisnost između relevantnih čimbenika, a osobito
određenu sličnost između znakova i određenih proizvoda ili
usluga: što su sličniji proizvodi ili usluge, to manje trebaju biti
slični znakovi, i obrnuto, kako bi se zaključilo o vjerojatnosti
dovođenja u zabludu
(Canon Kabushiki Kaisha v. Metro-Goldwyn-Mayer Inc)

14
(4) UPORABA ZNAKA ISTOVJETNOG
ILI SLIČNOG ČUVENOM ŽIGU
 Čuveni ili renomirani žig = simbol kvalitete proizvoda
njegovog nositelja, ali i simbol određene kategorije
proizvoda, tj. istovrsnih proizvoda koji potječu od
trećih.
 Iznimka od načela specijaliteta žiga
- uživaju zaštitu neovisno od proizvoda ili usluga za
koje su registrirani, zbog čega treći ne mogu koristiti
znak istovjetan ili sličan čuvenom žigu niti za
označavanje proizvoda ili usluga druge vrste od onih
za koje je čuveni žig registriran;
- zaštita nije ograničena samo na istovjetne ili slične
proizvode ili usluge, već je proširena i na proizvode ili
usluge koji nisu niti istovjetni niti slični.
15
(4) UPORABA ZNAKA ISTOVJETNOG
ILI SLIČNOG ČUVENOM ŽIGU
 Općepoznati ili notorni žig (odnosno znak) = znak koji
je u gospodarskom prometu poznat za obilježavanje
određene vrste proizvoda ili usluga, ali nije prijavljen
ili registriran kao žig.
 Zaštita propisana odredbama čl. 6.bis Pariške
konvencije i odredbama čl. 6. st. 2. t.4. Zakona o
žigu.
 Za razliku od čuvenog žiga, općepoznati žig ne izlazi
iz okvira opće i načelne povezanosti s određenom
vrstom proizvoda ili usluga, dok se zaštita čuvenom
žigu pruža samo zato što je čuven, neovisno od
proizvoda ili usluga za čije se obilježavanje
upotrebljava.

16
(4) UPORABA ZNAKA ISTOVJETNOG
ILI SLIČNOG ČUVENOM ŽIGU
Kada žig ima ugled?

Odgovor dao Europski sud u predmetu General Motors v. Yplon SA

(C-375/97; presuda od 14. rujna 1999):
 Kada je poznat bitnom dijelu relevantne javnosti, na pretežitom dijelu područja
na kojem je zaštićen.
 Ugled se utvrđuje globalno uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti pojedinog
slučaja, pri čemu odlučujuću ulogu imaju slijedeći faktori: stupanj poznatosti
žiga, intenzitet i duljina njegove uporabe, područje na kojem se žig upotrebljava,
vrijednost ulaganja u promidžbu žiga, a u obzir će se uzeti i procijenjena
vrijednost žiga.
 Kao dokaz takvog ugleda mogu se u tijeku postupka koristiti i izresci iz novina,
potvrde o kvaliteti i cijenama, reference o žigu u literaturi, popis domaćih i
stranih distributera, deklaracije koje se odnose na proizvode plasirane pod tim
žigom, kopije računa, kao i izjave kupaca i distributera.
Posljedica uporabe sličnog ili istovjetnog znaka mora biti: ili da će znak iskoristiti
razlikovni karakter žiga (odnosno privlačnu snagu), ili da će znak iskoristiti ugled tog
žiga (odnosno njegov kvalitativni imidž), ili da će takav znak naštetiti razlikovnom
karakteru žiga (oslabiti ga), ili da će da će znak naštetiti ugledu žiga (smanjiti ga).

17
 UMJESTO ZAKLJUČKA
Sudskoj praksi je ostavljeno da postavi kriterije,
odnosno mjerila za utvrđivanje pojedinih elemenata
povrede prava na žig ocjenjujući sve relevantne
okolnosti pojedinog slučaja sa stajališta prosječnog
potrošača.

Pitanje: Koji su to elementi (obilježja) znaka, odnosno

žiga i njima obuhvaćenih proizvoda ili usluga koji mogu
dovesti u zabludu prosječnog potrošača što se tiče
podrijetla, kvalitete i drugih svojstava proizvoda ili
usluga?
…http://curia.europa.eu

18
HVALA NA PAŽNJI!!!

19