SVEUČILIŠTE U SPLITI

FILOZOFSKI FAKULTET
Odsjek za sociologiju
Suvremene metodološke paradigme

RAZVIJANJE SOCIOLOŠKIH
KATEGORIJA

Katarina Žolo, 3.11.2021.

 SADRŽAJ

• UVOD
• POSTMODERNIZAM I KATEGORIJE
• DEFAMILIARIZACIJA
• O DRUŠTVENOJ KONSTRUKCIJI I DEKONSTRUKCIJI RODA
• KRITIKA POSTMODERNISTIČKIH IDEJA O RODU
• UČINCI RASPAKIRANJA KATEGORIJA
• ZAKLJUČAK
 UVOD

• Pod utjecajem postmodernista, koji svijet shvaćaju kao otvoreno, dvosmisleno i

čudno mjesto, neke kategorije koje se smatraju univerzalnima počele su se
istraživati. Ovaj seminar bavi se razvijanjem socioloških kategorija na primjeru
roda. Ponudit će neke razloge zbog kojih bi trebalo izbjegavati univerzalne
kategorije, te prijedloge kako ih izbjeći. Spomenut će se i kritike
postmodernističkim idejama o rodu.
 POSTMODERNIZAM I KATEGORIJE

• Za postmoderniste je društveni svijet u osnovi otvoren, dvosmislen i

neodlučiv. No to nije za sve prihvatljivo, pogotovo za one koji dijele
dominantnije stavove o znanju i koji kažu da znanje treba zamijeniti
sigurnošću, zatvorenošću i čvrstim znanjem
• Za postmoderniste kategorije koje koriste istraživači i drugi ljudi ne otkrivaju
istinu, ne pomažu nam u razvijanju okvira i opisivanju pojava kako bi se
dodatno razvilo znanje o svijetu
• 'Kategorije' se ovdje odnose na koncepte koji se smatraju sposobnima pomoći
razvrstavanju i imenovanju dijelova stvarnosti koje proučava istraživač.
Nameću red i strukturiraju svijet prema određenoj logici
• Postmodernisti nastoje odbiti korištenje kategorija na jasan i izričit način. Dok
većina verzija društvenog istraživanja koristi kategorije kao pozitivna pomagala u
svojim projektima, postmodernizam potiče razmatranje dominantnih kategorija
kao vrlo nepouzdanih oslonaca u razvoju znanja
• Kad se suočimo sa stavom zatvaranja i fiksiranja društvenog svijeta kroz
kategorije, postmodernizam preuzima zadatak da učini društveni svijet
otvorenim, dvosmislenim i neodlučivim pa zbog toga glavne kategorije u području
proučavanja traže ”raspakiranje” – problematizaciju, dekonstrukciju (treba ih
proučavati)
 DEFAMILIARIZACIJA

• Pretvaranje poznatog i samorazumljivog u nepoznato i nesamorazumljivo, gledanje na društveni svijet kao čudno mjesto a ne
poznato, racionalno i prirodno
• Društvene pojave se tada promatraju i tumače na nove načine u usporedbi s kulturnim univerzalnim kategorijama
• No kultura i jezik ponekad sputavaju u tom novom promatranju društvenih pojava jer su istraživači često obavijeni kulturnim
etnocentrizmom
• Leach (1982: 124), piše da:

rad u kulturnom kontekstu s kojim ste već intimno upoznati čini se mnogo težim od rada kojem se pristupa s naivnog stajališta
potpunog stranca. Kada antropolozi proučavaju aspekte vlastitog društva čini se da njihov pogled na svijet postane iskrivljen
predrasudama koje proizlaze iz privatnog, a ne javnog iskustva

• A kroz uporabu jezika na konvencionalne načine stvaramo i rekreiramo poznate riječi, gdje termini kojima se koristimo usmjeravaju
naše percepcije, opise i interpretacije
 O DRUŠTVENOJ KONSTRUKCIJI I
DEKONSTRUKCIJI RODA

• RASPAKIRANJE DOMINANTNE KATEGORIJE NA PRIMJERU RODA

• Postojanje ‘muškaraca’ i ‘žena’ može se promatrati kao neproblematično i samo po sebi razumljivo, ali
postoje dobri razlozi za raspakiranje tih kategorija
• Najbitnije pitanje za rodne studije moglo bi biti kako konceptualizirati ‘žene’ i ‘muškarce’. Što čini rod?
• Je li to podjela rada u kućanstvu ili na tržištu rada? Jesu li kulturološki oblikovane spolne uloge značajne? Jesu
li žene drugačije od muškaraca? Ili su oni slični?
• Ova pitanja se sva oslanjaju na pretpostavku da postoji nešto homogeno i jednolično što možemo nazvati
rodom, a to nikako nije u skladu s postmodernizmom koji nastoji izazvati sumnje u to
• Interes za rod u društvenim istraživanjima započeo je pridavanjem pažnje specifičnim problemima
i aspektima položaja žena u usporedbi s muškarcima
• U početku je samo spol kao varijabla smatrana važnom bez ikakvog razmatranja da društvene
situacije, iskustva ili orijentacije žena mogu biti različite
• U novije vrijeme, glasovi etničkih skupina i homoseksualaca uz postmodernizam snažno kritiziraju
tendenciju da se stvori univerzalni, homogeni ženski subjekt te naglašavaju raznolikost skupina
žena, nakon čega rod postaje teško odrediti i opisati u općenitim okvirima
• ‘Muškarci’ i ‘žene’ jesu rutinski identificirani putem tjelesnih kriterija, prvenstveno spolnih organa,
pa se te kategorije smatraju neproblematičnim i osnovnim polazištima za proučavanje
• Mnogi autori u rodnim studijama kažu da odbacuju koncept roda koji se temelji na biologiji i
tvrde da ih zanima rod kao društvena konstrukcija
• DRUŠTVENA KONSTRUKCIJA – ponekad podrazumijeva snažne rezultate
društvenih procesa i pogled na ženu kao široko konstruiranu u homogene
načine (npr. kao seksualni objekt, skrbnik i podređen muškarcu), a
ponekad, privremene konstrukcije koje je teško odrediti, gdje se procesni
element vidi kao u tijeku i varijacije su naglašene
• Malo tko bi se usprotivio stajalištu da se ‘muškarci’ i ‘žene razlikuju u pogledu kromosoma,
spolnih organa i nekoliko drugih tjelesnih aspekata
• Ono što treba biti sporno je jesu li te razlike relevantna početna točka ili fokus za društvenu
analizu
• Postoje objektivne razlike između dvaju spolova no postoji i objektivna razlika između viših i nižih
osoba od 175 cm

• Bitan je aspekt to koji se kriteriji i koje se vrste razlikovanja koriste kao osnova za formiranje
kategorija
• ‘ŽENA’

• mogućnost reprodukcije,
• nezaposlenost
• seksualna orijentacija
• podređenost drugom spolu
• Može se, naravno, tvrditi da se ženskoj biologiji pripisuje poseban skup
psiholoških i socijalnih značenja, čime se ostvaruje društvena
konstrukcija žena
• Spol (biologija) vodi do roda (specifična društvena verzija ‘muškaraca’ i
‘žene’) u društvu
• Ali ideja odvajanja spola i roda implicira da postoji jasna udaljenost
između njih
 DEFAMILIARIZACIJA RODA

• Kako bi se postigla defamiliarizacija roda jedna od mogućnosti u rodnim studijama bila bi

minimaliziranje korištenja oznaka ‘muškarac’ i ‘žena’ kao dio istraživačkog rječnika te izbjegavati
prihvaćanje ili tvrdnju da ‘muškarac’ i ‘žena’ označavaju nešto specifično
• S postmodernističke pozicije, namjera ne bi bila otkrivanje jedinstvenih obrazaca označavanja
spola, već istraživanje varijacija i nedosljednosti, i po mogućnosti ukazivanje na nestabilnost i
dvosmislenost upotrebe tih označitelja
• Za označavanje onoga što je uobičajeno pripisano ‘muškarcu’ i ‘ženi’ mogle bi se upotrijebiti druge
oznake
• Ako je netko zainteresiran za označavanje tijela putem kriterija po spolu, tijelo muškarca može
označiti kao XY osoba, a tijelo žene XX osoba
• Kao kulturni označitelji 'žena' i 'muškarac' često su dvosmisleni i višestrani: 'žena' može značiti vrlo
različite stvari u različitim kontekstima i za različite skupine

• primjer:

Amerikanka žena direktorica organizacije za odnose s javnošću, koja je poslana u Sudan, bila je
pozvana na obrok u kuću poslovnog čovjeka. Prema njoj se ponašao kao prema muškarcu, 'donio joj
je jastuk, poslužio joj hranu i oprao joj ruke s ružinom vodicom. Žena direktorica pitala ga je nije li
ovo kršenje kulturnih normi u Sudanu. Na to je odgovorio: 'Ma, nema problema, žene ne posluju,
dakle, ti nisi žena' (Fagenson i Jackson 1993: 311).
• Sudanskog poslovnog čovjeka može se čitati na različite načine
• Jedna opcija je da ga vidimo kao izraz stereotipa, predrasuda o
ženama - gledanje na žene i posao kao na fenomene koji se
međusobno isključuju
• Druga je vidjeti ga kao vještog konstruktivista, sposobnog zanemariti
ideje o tome da se rod definira kroz biologiju
• Treća opcija, jest ponuditi oba tumačenja
 KRITIKA POSTMODERNISTIČKIH IDEJA
O RODU

• Postmodernistički feminizam snažno je argumentirao da treba napustiti ideju o nečemu

univerzalnom ili široko generaliziranom o ‘ženama’, te se zalaže da se veličaju različitosti
• No s druge strane, jedan pravac kritike tvrdi da je ideal raznolikosti i varijacija jako pretjeran
• Bordo (1990) također smatra problematičnim naglašavanje različitosti - ideal raznolikosti značio
bi da istraživanje ne prestaje s dodavanjem klase, rase, seksualne orijentacije... rodu. Te
kategorije također mogu, i sasvim suprotno od postmodernističkih ideala, biti smatrane
jedinstvenima, smatra da bi postmodernizam ozbiljno naštetio kritičkom potencijalu i političkom
utjecaju feminizma
• Di Stefano (1990) također smatra da bi poremećaj ideja i predodžbi, koje su obično rezultat
postmodernističkih promišljanja, mogle imati vrlo destruktivne posljedice
 UČINCI RASPAKIRANJA KATEGORIJA

• Raspakiranje kategorija ukazuje na varijacije, odstupanja i raznolikost značenja koja su

povezana, npr za ‘žene’
• Univerzalne kategorije, koje koriste istraživačke tradicije kao i predmeti koji se proučavaju, trebaju se
izbjegavati u formuliranju istraživačkih pitanja, u terenskom radu, u kategorizaciji podataka i u analizi
i zapisivanju rezultata
• Istraživač se mora udaljiti od osnovnih uvjerenja koja su svojstvena uporabi jezika i koja upravljaju
intelektualnom djelatnošću i istraživačkom praksom (imaju utjecaj na istraživačku praksu)
• Ne reproduciranje tradicionalnih shvaćanja i utvrđenih znanja, koja su povezana uz korištenje
standardnih razlika i kategorija, može potaknuti kreativnost i nove pravce razmišljanja.
• kako bi se izbjeglo generaliziranje kategorija potrebno je:
1. Zauzeti otvoren stav i istraživati kada se pojavljuju društvene kategorije, kao što su ‘muškarac’ i ‘žena’, u
razgovoru onih koje se istražuje - fokus treba biti na tome kada i kako se kategorije pojavljuju nenametljivo

• Značajan problem bi mogao biti, da rodne konstrukcije možda neće biti jasno izrečene u razgovoru
ili da bi otkrivanje procesa društvene izgradnje dugo trajalo
2. Koristiti istraživački rječnik koji ima za cilj pokriti slična područja univerzalnih kategorija ali na izazovan
način – potaknuti defamiliarizaciju

• umjesto da se osobu označi kao ‘ženu’ može se koristiti drugi označitelj, npr. XX osoba, ako se
koriste samo biološki kriteriji

3. Naglasiti raznolikost i višestruka značenja unutar kategorije

• Postmodernizam izbjegava spajanje stajališta potiskujući raznolikosti

 ZAKLJUČAK

• Kategorije nam pomažu u razvrstavanju i imenovanju dijelova stvarnosti koje

istraživač proučava. Prema postmodernistima, univerzalne kategorije
zahtijevaju pomno proučavanje i raspakiravanje. Izbjegavanje stvaranja
univerzalnih kategorija može se postići defamiliarizacijom, suzdržavanjem
korištenja teorijskih rječnika te praćenjem korištenja jezika onih koje se
proučava, te naglašavanjem raznolikosti i višestrukih značenja,. Kao osnova za
formiranje kategorija bitno je koji se kriteriji i vrste razlikovanja koriste. Jedna
od kritika postmodernističkoj ideji je da je ideal raznolikosti i varijacija
pretjeran. Raspakiranje kategorija ukazuje na varijacije, odstupanja i
raznolikost značenja te potiče kreativnost i nove načine razmišljanja.
 LITERATURA

• Alvesson, M. (2002). Postmodernism and Social Research. Buckingham: Open

University Press (str. 47-62).
 PITANJA

1. Što su to kategorije i zašto su važne?

2. Kako postmodernisti vide univerzalne kategorije?
3. Na temelju čega se formira neka kategorija? Primjer?
4. Kakva može biti društvena konstrukcija?
5. Kako se postiže defamiliarizacija?
6. Koji mogu biti učinci raspakiranja kategorija?
7. Navedite neke kritike postmodernističkom naglašavanju različitosti?
8. Smatrate li da na društvenu konstrukciju roda utječu biološke osobine?