Književne vrste i

podvrste hrvatske
BAŠĆANSKA PLOČA književnosti
srednjega vijeka:
epigrafika
B. Fučić, Topografija glagoljskih natpisa u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini. Glagoljski natpisi,
1982., str. 4.
 1. Tĕha sinъ vъ(nu)kъ Juna, 2. i 3. Techa
et filius eius Bratohna et Iunna nepus eius

1. se zida ma-, 2. ĵъ opatъ i ra, 3. donê

se e pisъlъ s(...)
rugota, 4. dobroslav[ъ]

Plominski natpis, Valunska ploča, Krčki natpis (11. st.)

Bašćanska ploča, 1105.
Valja odrediti:
značenje BP
datiranje BP
sadržaj BP
jezik BP
natpis BP

Što je Baščanska ploča u cijelosti, kao artefakt/spomenik?

Što je Bašćanska ploča s obzirom na sadržaj uklesanoga
teksta?
Koji su istraživači filolozi dali poseban doprinos u
proučavanju Bašćanske ploče? 
Je li Bašćanska ploča ‘književni’ tekst?
Unutrašnjost crkve sv. Lucije u Jurandvoru
Razumijevanje teksta:
- jezik i pismo?
- sadržaj i kompozicija?

1. A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA AZЪ

2. OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
3. DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]
4. DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I S[VEDO]-
5. MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
6. CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) O-
7. TOCĚ DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
8. VA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
9. TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
10. DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
11. ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
12. AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
13. IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO
Ja, u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o
ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj
Luciji.
Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u
Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poreče, nega ga prokune Bog
i dvanaest apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen.
Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga.
Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u
dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u
te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno
 Tekst ploče je sastavljen po zakonima KURSUSA.
Diplomatika – javna isprava.
Pravila tzv. Ars dictandi > ars notaria (po svome sastavu
pripada retorici, a po svome sadržaju pravnoj znanosti)
Na ars dictandi izravno se nadovezuju tri čimbenika koji
izravno sudjeluju u nekoj ispravi, a to su:
1.Autor > auctor
2.Destinator
3.Redaktor

Kompozicija Bašćanske ploče?

1.
Ja u ime oca i Sina i Svetoga Duha.
A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S](VE)TAGO DUHA

2. 
Ja opat Držiha pisah ovo o ledini
AZЪ OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě

3. 
koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji.
JuŽE DA ZЪVЪNIM[I]RЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪÏ [VЪ]DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu
LUCIJu

4. 
Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na
otoku.
I S[VEDO]MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)CĚ
PR(I)BЪNEBŽA [S]Ъ POSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪ V(Ъ) OTOCĚ

5. 
Da tko poreče, neka ga prokune Bog i dvanaest apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija.
DA IŽE TO POREČE KLЪNI I BO(G) I BÏ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4)
EVA(N)J(E)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ
 
6. 
Amen.
AM(E)NЪ

7. 
Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga.
DA IŽE SDĚ ŽIVETЪ MOLI ZA NE BOGA

 8.
Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće
AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪDAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ
DEVETIJu

9.
u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom.
VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLADAJuĆAGO VЪSU KЪRAINU

10.
I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno
I BĚŠE VЪ TЪ DNI MIKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO
1. Objasnite strukturu Bašćanske ploče na način da u tablicu upišete
dijelove teksta Bašćanske ploče na koje se odnosi zadani pojam:
 
Invokacija (invocatio)
 
   
 
Minacija ili kletva
 
(sanctio)  
 
Osnaženje ili
svjedočanstvo
(corroboratio)
 
formula završetka ili
zaziv (apprecatio)
 
 
Preporuka ili obveza
 
   
 
Datacija (datatio, data
chronica)
 
 
Potvrda o jurisdikciji
 
(pravna valjanost)  
2. U sljedeću tablicu upišite one dijelove teksta u kojima prepoznajete kategoriju
redaktora i destinatora:

Redaktor 1  
 
Redaktor 2  
 
Destinator  
 

3. Tko je auktor (auctor) Bašćanske ploče i zašto? Na kojem jeziku i pismu

je napisano ime auktora?

4. Odredite dataciju, vrijeme nastanka Bašćanske ploče!

- Dmitar Zvonimir (?. – 1089.)

- Mletačka dominacija na Krku do 1116.
- Knezovi Krčki (Dujam Frankopan): od 1118.
 Z'V'NIM(I)R'  (ZVONIMIR)

- Jezik?
- Pismo?
KRAL' - Čiji je Zvonimir
kralj?
- Što spaja pridjev
HR'VAT'SK'[I] ‘hrvatski’?

 U svečanoj fazi ovoga pravnoga spomenika zabilježeno je prvi put na narodnom jeziku,
ne više na latinskom kao do tada, ime naroda i njegova vladara: ZЪVЪN[I]MIRЪ KRALЪ
HRVATЪSKЪ[Ї].
 Izraz 'Zvonimir kralj hrvatski' nije preslika ni iz staroslavenskoga, ni iz latinskoga nego je
izvorno hrvatska titulacija.
 Pridjev hrvatski spaja ‘zemlju’ i ‘narod’: ta je pridjevska konstrukcija najstarije
svjedočanstvo na hrvatskom jeziku o hrvatskom kralju, zemlji i narodu.
Kulturno značenje Bašćanske ploče određuje nekoliko činjenica:

•Tu se prvi put spominje hrvatsko ime na hrvatskom jeziku hrvatskim pismom;

•Ona je prvi cjelovito sačuvani spomenik narodnoga jezika (doduše impregniranog elementima tradicionalne
knjiške crkvenoslovjenštine);

•Njezin tekst pokazuje kako u nas vrlo rano lingua vernacula postaje uz liturgijske jezike (latinski i
crkvenoslavenski) medijem pisane prakse,

•Ploča je i povijesno svjedočanstvo o Zvonimirovoj vlasti nad Krkom kao dijelom Bizantske teme Dalmacije;

•Ono što toj kraljevskoj darovnici daje dodatnu vrijednost jest i to što ovaj kameni kartular iskazuje pozitivan
odnos jednog hrvatskog vladara, bivšeg bana Slavonije, dakle iz sjevernog, panonskog prostora, prema
glagoljaštvu;

•Zvonimirova dotacija bašćanskim benediktincima jasan je pokazatelj njihova društveno-gospodarskog

statusa, potvrda da glagoljaštvo i u toj ranoj fazi nije bilo neka siromašna, obrazovno zapuštena, društveno
marginalna heretička skupina, već duhovništvo izjednačeno s latinskim, vrijedno vladareve pažnje – svjedoči
o duhovnom rastu glagoljaške sredine potkraj 11. st.

(E. Hercigonja)
Literatura:
Bratulić, J. – Damjanović, S. Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i
ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća. 1. svezak: VIII. – XVII. stoljeće. Veda, Križevci – Zagreb,
2005.

Curtius, Ernst Robert. Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Naprijed, Zagreb, 1998.

Hrvatska književnost srednjega vijeka. Od XII. do XV. stoljeća. PSHK, knj. 1. ur. V. Štefanić,
Zora, Matica hrvatska, Zagreb, 1969.

Žagar, M. Kako je tkan tekst Bašćanske ploče. HFD, Zagreb, 1997.