TEORIJA TROŠKOVA

 teorija troškova proučava kretanje troškova u

odnosu na proizvodnju i njihov utjecaj na
prihode poduzeća
 intenzivno računanje troškova –kraj 19.i
poč.20.st. → prve gosp.krize u
kapit.zemljama
 pojava industrijskih poduzeća → nastanak
knjigovodstva troškova
Bitne karakteristike:
 troškovi su vrijednosni (novčani) izraz ulaganja
elemenata proizvodnje koji nastaju radi stvaranja
novih učinaka i ostvarivanja dobiti
 troškovi su baza za utvrđivanje cijene dobara
 svaka jedinica troška smanjuje profit poduzeća
 za svaku razinu proizvodnje treba težiti odabiru
najjeftinije kombinacije ulaganja
 troškove promatramo kroz tri vremenska razdoblja
(trenutačni, kratki i dugi rok)
 TROŠKOVI

PREMA NAČINU PREMA UČINCIMA PREMA

PREMA PORIJEKLU REAGIRANJA NA RADI KOJIH SLOŽENOSTI
PROIZVODNJU NASTAJU STRUKTURE

MATERIJALNI
FIKSNI IZRAVNI JEDNOSTAVNI
STALNIH SREDSTAVA
VARIJABILNI OPĆI SLOŽENI
RADA
Vrste troškova prema porijeklu:
1. Materijalni troškovi
2. Troškovi stalnih sredstava
3. Troškovi rada
1. Materijalni troškovi
a) osnovnog i pomoćnog materijala, energije,
ambalaže, inventara i sl.
 služe u proizvodnji

 vrijednost troškova prenosi se na proizvod

TM (trošak materijala) = qm x cm (količina

x cijena materijala)
Cijena materijala
- temelji se uglavnom na tržišnim cijenama po kojima se
materijal nabavlja
materijal nabavljen na tržištu uračunava se u troškove
po nabavnoj cijeni

nabavna cijena = kupovna cijena+trošak dopreme

 poljoprivredna proizvodnja
– koristi i netržišne materijale – materijali vlastite
proizvodnje koji nemaju poznatu tržišnu cijenu
- trošak materijala iz vlastite proizvodnje uračunava se
u troškove po neto prodajnoj cijeni (procjenjuje se po kojoj
cijeni bi se mogao prodati na tržištu, oduzima se trošak
dopreme i dobiva se cijena mat.iz vlastite proizvodnje)

neto prodajna cijena = tržišna cijena – trošak dopreme

Primjer materijalnih troškova trgovinskog poduzeća

konto Naziv troška 2009 2008 indeks Plan 2010

4003 Potrošni materijal 4 549 7 324 62 5 000
4004 Uredski materijal 50 030 44 924 111 45 000
4005 Kalo,rasip,lom 126 419 69 132 183 90 000
4007 Mat.za održavanje 58 763 36 907 159 60 000
4010 Električna energija 452 078 407 705 111 430 000
4011 Plin za grijanje 62 229 48 192 129 60 000
4012 Plin za viličare 11 047 - - 11 000
4014 Dizel goriva 57 680 80 814 71 60 000
4050 Radna odjeća 7 781 45 060 17 10 000
4105 Poštarina 1 138 923 123 1 000
kont Naziv troška 2009 2008 indeks Plan 2010
o
4106 telefoni 34 444 29 171 118 30 000
4120 Usluge održavanja 88 843 195 564 45 80 000
4150 Reklame 41 295 25 629 161 41 000
4170 Odvoz otpada 78 508 79 410 99 80 000
4176 Deratizacija 6 052 12 168 50 6 000
4177 Voda 22 347 23 741 94 23 000
4465 Porez na tvrtku 2 000 2 000 100 2 000
4474 Provizija na kartice 512 369 480 948 107 517 000
Komunalna naknada, xy yz xz
atesti, zdravstvene
usluge i dr.
Brutto plaća

UKUPNO 5 400 000 5 000 000 108 4 900 000

2. Troškovi stalnih sredstava (troškovi kapitala)
a) amortizacija
b) troškovi održavanja dug.imovine
c) premije osiguranja
d) kamate na kredite
e) troškovi čuvanja objekata i opreme
2 a) Amortizacija
 najvažniji trošak stalnih sredstava
 dio vrijednosti koju stalno sredstvo izgubi u
nekom razdoblju
 trošak proizvodnje – prenosi se na proizvode
 otpis i gubitak vrijednosti trajnog sredstva
 način financiranja i zamjene novih
Obračun amortizacije
Polazne veličine za obračun :
a) osnovica za amortizaciju – razlika između početne i
krajnje vrijednosti sredstva (Vo-Vn)
b) vijek korištenja stalnog sredstva
c) amortizacijska kvota (godišnji iznos)
Metode izračuna amortizacije
1. VREMENSKE - temelje se na dužini trajanja
stalnog sredstva
 linearna
 degresivna - aritmetička i geometrijska
 progresivna - aritmetička i geometrijska

2. FUNKCIONALNE – temelje se na opsegu

korištenja (učinku, satu i sl.)
Vrste vremenske amortizacije
1. LINEARNA METODA AMORTIZACIJE
- najjednostavniji i najviše korišteni oblik
- godišnji iznosi amortizacije su jednaki za sve
godine korištenja
a= (Vo-Vn) / n
a= god.iznos amortizacije
Vo-Vn = osnovica za amort.
(Vo – nabavna vrijednost ; Vn –krajnja ili likv.vrijednost)
n=broj godina
2. DEGRESIVNA METODA VREMENSKE AMORTIZACIJE
– iznos amortizacije u početku najveći, onda se smanjuje iz godine u godinu
a) ARITMETIČKA DEGRESIVNA –iznosi smanjivanja su jednaki kroz
godine:
D= d x (n-1) d – slobodno izabrana razlika; D=zbroj iznosa d
a 1 = a + D/2 a1 – amort.prve godine
a = Vo-Vn / n
a2 = a1 – d
a3= a2 –d itd.
b) GEOMETRIJSKA DEGRESIVNA VREMENSKA AMORTIZACIJE
- osnovica amortizacije je najveća u prvoj godini, onda se smanjuje po
opadajućem geom.nizu
- iznosi amortizacije razlikuju se za umnožak kvocijenta koji se zadaje
- kod izračuna dobivamo iznos amortizacije posljednje godine pa pomoću
kvocijenta računamo sve daljnje godine do prve

an = (Vo-Vn) x (q-1) / (q ⁿ -1) q= zadani kvocjent

an-1 = an x q an = zadnja godina korištenja sredstva

3. PROGRESIVNA METODA VREMENSKE AMORTIZACIJE
- Obrnuta u odnosu na degresivnu
- Iznos amortizacije u prvoj godini je najmanji, a onda se povećava iz
godine u godinu

a) ARITMETIČKA PROGRESIVNA
b) GEOMETRIJSKA PROGRESIVNA
- način izračuna kod obje metode jednak je kao i kod degresivne, samo je
razlika što se kod degresivne računa amortizacija od prve godine prema
zadnjoj, a kod progresivne amortizacija zadnje godine prema prvoj
tj. u progresivnoj je an = zadnja godina, a u degresivnoj an=prva godina
Funkcionalna amortizacija
-visina je ovisna o intenzitetu korištanja stalnog sredstva
-izračunava se po jedinici učinka ili satu
aq =Vo-Vn /Q
aq –amortiz.po jedinici učinka
Q –učinak u cijelom vijeku korištenja
ak = aq x qk
ak – godišnji iznos amortizacije
aq –amortiz.po jedinici učinka
q – ostvareni učinak u godini u kojoj se računa
Stopa amortizacije
 služi za izračunavanje godišnjih iznosa
amortizacije
 računa se na način da se broj 100 podijeli sa
godinama korištenja stalnog sredstva (100/n)
 Zakon: definira maksimalno porezno
dopuštene stope amortizacije (porezni rashod)
 praksa: izračun godišnjih stopa, često manje
od max.dopuštenih
Zadaci i vježbe:
OPIS STROJ A STROJ B
Kupovna(fakturna) vrijednost 26 000 75 000
Carinske pristojbe 6 000 -
Troškovi prijevoza 12 000 20 000
Troškovi montaže - 3 000
Nabavna vrijednost
Krajnja (likvid.) vrijednost 4 000 2 000
Osnovica za amortizaciju
Izračunajte
1. nabavnu vrijednost strojeva
2. osnovicu za amortizaciju
3. ako je predviđeno vrijeme korištenja strojeva 10
godina izračunajte godišnju stopu i iznos
amortizacije po linearnoj metodi za stroj A i B
4. prema metodi funkcionalne amortizacije izračunaj
amortizaciju stroja A, ako predviđamo da u vijeku
korištenja može ostvariti 8000 sati rada (10god x
prosječno 800 h)
Funkcionalna amortizacija
GODINE OSTVARENI AMORTIZ/h GODIŠNJA NEMAORTIZ.
SATI qk aq AMORT. ak VRIJEDNOST
1 750 5 kn 3750 kn 36 250 kn
2 800
3 850
4 700
5 900
6 800
7 750
8 850
9 800
10 800
UKUPNO 8000 5 kn 40 000 kn -
1. NABAVNA VRIJEDNOST STROJA = KUPOVNA (FAKTURNA
VRIJEDNOST + TROŠAK DOPREME)
2. OSNOVICA ZA AMORT.= RAZLIKA IZMEĐU POČETNE I
LIKVIDACIJSKE VRIJEDNOSTI SREDSTVA
Zadatak 2.
Kupili ste kombajn i platili ga 1 000 000 kn.
Nakon 10 godina korištenja njegova procjenjena krajnja
vrijednost bila je 70 000 kn.

Koliki je godišnji trošak amortizacije korištenjem linerane

metode ?
Zadatak 3.
Početna vrijednost vinograda veličine 1 ha je 93 750 kn, vijek
korištenja 25 godina i prosječni godišnji ured 7 500 kg grožđa.
Izračunajte amortizaciju po :

a) linearnoj vremenskoj metodi

b) funkcionalnoj metodi
a) 93 750 kn : 25 god = 3 750 kn/god

b) 7 500 kg x 25 god = 187 500 kg

93 750 : 187 500 = 0,5 kn/kg
Zadatak 4.
Kupili ste uređaj za stočnu hranu nabavne vrijednosti 90 000kn,
krajnja vrijednost je 6 000kn i vrijeme korištenja 6 godina.

Izračunajte amortizaciju putem :

a) Linearne metode
b) Degresivne metode – aritmetičke i geometrijske
c) Progresivne metode – aritmetičke i geometrijske
Pregled izračuna amortizacije – zadatak 4.
GODINE LINEARNA DEGRES. DEGRES. PREOGES. PROGRES.
GOD.AMOR. ARITMET. GEOMET. ARITMET. GEOMET.
GOD.AMOR. GOD.AMOR. GOD.AMOR. GOD.AMOR.
1 14 000 24 000 21 050 4 000 8 459

2 14 000 20 000 17 541 8 000 10 151

3 14 000 16 000 14 618 12 000 12 181

4 14 000 12 000 12 181 16 000 14 618

5 14 000 8 000 10 151 20 000 17 541

6 14 000 4 000 8 459 24 000 21 050

UKUPNO 84 000 84 000 84 000 84 000 84 000

Troškovi tehničkog održavanja
Vrste tehničkog održavanja:
1. KOREKTIVNO – popravak pri pojavi kvara
2. PREVENTIVNO – pranje, čišćenje, podmazivanje-prije
nastanka kvara
3. TEKUĆE – manji popravci i zamjene; trošak razdoblja u
kojem je nastao, smanjuje prihod
4. INVESTICIJSKO – veći popravci i zemjene , remont ;
visoki troškovi ; povećava osnovicu za amortizaciju i
raspoređuju se na godine korištenja; ne utječe odmah na
prihod a = (Vo-Vn) + Tu / n
Troškovi rada
Rad se plaća u obliku nadnice ili plaće.
Nadnica – utvrđuje se dnevno ili tjedno
- za rad u neposrednoj proizvodnji
Plaća – isplaćuje se za redovni rad u određenim
vremenskim intervalima

Tr = q r x c r (trošak rada = količina x cijena rada)

Kamata
- je cijena novca
- kamata na uloženi kapital tereti troškove proizvodenje u
kojima se taj kapital koristi
a) Jednostavne kamate - računa se za svako razdoblje na početni
iznos glavnice
K = G x k x n / 100 G-glavnica
k –kamatna stopa
n – godine korištenja
b) Složene – računaju se na iznos glavnice, ali i na kamate
obračunate u prethodnim razdobljima
Izračun kamate
1.Poljoprivredni proizvođač odlučuje uzeti namjenski kredit
za izgradnju staklenika za uzgoj voća ili povrća. Potrebno mu je 4
mil kn financijskih sredstva, uz kamatnu stopu 2% i
period 10 godina. Izračunajte godišnji iznos kamate za navedeni
projekat.
G=4 000 0000
k =2%
n= 10 god K=4 000 000 x 2 x 10 / 100 =800 000
godišnja kamata = 800 000 /10 god = 80 000 kn
Ovisnost troškova o proizvodnji
KOEFICIJENT PROMJENJIVOSTI – mjeri postotnu
promjenu troškova, u odnosu na postotnu promjenu proizvodnje

- može biti: 0, 1, >1, iznimno može biti i manji od 0, što je

rijetkost u praksi

Kp= ∆T/∆Q (u %)
Troškovi prema načinu reagiranja na proizvodnju
1. FIKSNI (ili stalni, režijski, tr.kapaciteta) FC
- ne mijenjaju se s opsegom proizvodnje

- Kp = 0

2. VARIJABILNI ( promjenjivi) VC
– ovise i opsegu proizvodnje
- Kp > 0
1. Fiksni troškovi (FC)
 ne mijenjaju se s opsegom proizvodnje
 ugovorna plaćanja za najam, kamate na kredite,
zemljište, postrojenja, amortizacija, premije
osigurnja i dr.
 novčani izdatak koji se plaća i onda kada poduzeće
ne proizvodi
 ukupni fiksni trošak je konstanta
Prosječni fiksni trošak (AFC)
AFC = FC/Q
- povećanje proizvodnje, smanjuje prosječni fiksni trošak
- on je najmanji kod maksimalnog iskorištenja kapaciteta
proizvodnje
JALOVI (NEISKORIŠTENI) FIKSNI TROŠAK – razlika
između najnižeg AFC (kod max proizv.) i stvarnog troška (od
realizirane proizvodnje)
neograničeno fiksni troškovi – grafički prikaz FC i AFC
Vrste fiksnih troškova:
a) APSOLUTNO (NEOGRANIČENO) FIKSNI

a) RELATIVNO (RAZMJERNO) FIKSNI

- oni se mijenjaju samo ako utječemo na
proizvodnju tj. organizaciju rada (npr. kupovinom
dodatnih strojeva povećali smo fiksni trošak
amortizacije za dodatne strojeve)
- imaju skokovit rast ili pad
relativno (razmjerno) fiksni troškovi
2. Varijabilni troškovi (VC)
 mijenjaju se ovisno o proizvodnji i kretanju
prinosa
 Kp≠0

2a) proporcionalni
2b) neproporcionalni
2a) proporcionalni varijabilni troškovi
1. Mijenjaju se razmjerno opsegu proizvodnje
(prinosa)
2. To su troškovi sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava,
rezervnih dijelova za strojeve
3. Kp= 1 (uvijek)
4. Prosječni proporcionalni troškovi jednaki bez
obzira na promjenu proizvodnje
2b) neproporcionalni varijabilni troškovi
- mijenjaju se brže ili sporije od opsega proizvodnje
1. Degresivni (VCDG)
2. Progresivni (VCPG)
3. Regresivni (VCRG)
1. Degresivni neproporcionalni varijabilni troškovi

 rastu sporije od opsega proizvodnje, kao posljedica

rastućih prinosa (resursi su bolje iskorišteni)
 javljaju se na niskoj razini proizvodnje
 po jedinici proizvoda ↓ s ↑ opsega proizvodnje ↑
 Kp < 1
2. Progresivni neproporcionalni varijabilni troškovi
 rastu brže od opsega proizvodnje (prinosa)
 javljaju se na visokoj razini proizvodnje, pri
maksimumu iskorištenja kapaciteta
 kao posljedica opadajućih prinosa proizv.resursa
 odraz neusklađenosti odnosa između uloženih
resursa i dobivenih prinosa
 Kp>1
2. Regresivni neproporcionalni varijabilni troškovi
 rijetka pojava u praksi
 troškovi se smanjuju u odnosu na opseg proizvodnje
(u ukupnom iznosu i po jedini učinka)
 Kp<0
Ukupni troškovi (TC)
 ukupni novčani izdatak potreban da se
proizvede jedinica proizvodnje q
 rastu kada proizvodnja raste
TC = FC+VC

prosječni ukupni troškovi

AC =TC/Q
Granični troškovi (MC)
 granični = dodatni
 označavaju promjenu ukupnih troškova, uvjetovanu
proizvodnjom dodatne jedinice proizvoda
 u početnoj fazi opadaju, dosežu minimum i počinju
rasti
 krivulja graničnih troškova oblika slova U
MC = ΔTC / Δ Q
 Zadaci –izračunajte troškove :

PROIZV. FIKSNI VARIJ.T. UKUPNI GRANIČ PROSJ. PR.FIKS PR.VARI

Q FC VC TC MC AC AFC AVC
O 55 0

1 30

2 55

3 75

4 105

5 155
Prihodi
 vrijednost koju poduzetnik ostvari svojim poslovanjem u
određenom razdoblju

ukupni prihod (umnožak cijene i količine)

TR = p x Q
granični prihod
MR = ∆TR / ∆ Q

dobit ili gubitak (financijski rezultat)

= ukupni prihod –ukupni troškovi ( TP (FR) = TR – TC)
Točka pokrića troškova (prijelomna točka) TPT
 to je točka u kojoj poduzeće ne postiže ni
dobitak ni gubitak (razultat 0); najniža razina
proizvodnje
 točka u kojoj se sijeku pravci ukupnih
troškova i ukupnih prihoda (TC=TR)
Grafički prikaz TPT
Zadatak : izračunajte troškove proizvodnje i TPT proizvodnje
inox posuda za vinarstvo ako su dati slijedeći parametri:

Q p TC AC MC TR TP
(FR)
0 - 200
1 400 400
2 400 620
3 400 1000
4 400 1500
5 400 2100
TPT je u točki gdje je TC=TR = 400kn, posl.rezultat =0
Q p TC AC MC TR TP
(FR)
0 - 200 - - - - 200
1 400 400 400 200 400 0
2 400 620 310 220 800 180
3 400 1000 333,3 380 1200 200
4 400 1500 325 500 1400 100
5 400 2100 420 600 2000 -100
zadatak
Neko gospodarstvo proizvelo je i prodalo 120 grla tovne junadi u
godini. Cijena junadi je 14 kn po kg žive vage. Junad se
isporučuje s prosiječnom težinom od 500 kg. Za slijedeću
godinu planira povečanje broja grla za 15 %.
Ako će pri tome trošak proizvodnje po grlu narasti sa 6000 na
6125 kn, isplati li se gospodarstvu planirano povećanje?

Odgovor potvrdite uporabom:

A ) graničnog troška
B ) izračunom financijskog rezultata
A) za izračun graničnog troška potrebni su ukupni troškovi prije
i nakon povećanja proizvodnje

razina Proizvodnja Proizvodnja Ukupni trošak Granični

Q u grlima Q u kg TC trošak MC

1 120 60 000 720 000 -

2 138 69 000 845 250 13,92 kn/kg

 Q2 = Q1 + 15% = 120 x 1,15 = 138 grla

 kg / Q2 = 138 x 500 kg = 69.000
 TC1 = 6.000 kn/grlu x 120 = 720.000 kn
 TC2 = 6.125 kn/grlu x 138 grla = 845.250 kn
 MC = 13,92 < 14,00 ( p)
 Granični trošak je manji od prodajne cijene i povećanje je ekonomski
opravdano.
B) za izračun financijskog rezultata potrebni su ukupni troškovi i
ukupni prihodi
Razina Cijena Proizvodnja Q u Ukupni trošak Ukupni Ukupni
kg prihod (Qxp) profit ili
P
fin.rezultat
1 14,00 120 x500 60 000x6000 60 000x14 120 000
=60 000 = 720 000 =840 000
2 14,00 138 x500 69 000x6125 69 000x14 120 750
=69 000 = 845 250 =966 000

 izračunati finacijski rezultat pokazuje ekonomsku isplativost

povećanja proizvodnje jer su prihodi na 2. razini veći od
prihoda na 1. razini proizvodnje
Načini prenošenja i
raspodjele troškova
Troškovi prema učincima radi kojih nastaju

UKUPNI TROŠKOVI

OPĆI ILI
INDIREKTNI DIREKTNI
TROŠKOVI TROŠKOVI

TR. IZRADE TROŠKOVI RADA

TR. UPRAVE TR.MATERIJALA
TR. PRODAJE TR.TUĐIH USLUGA
Izravni ili direktni troškovi
 nakon što je trošak nastao može se utvrditi radi čije je
proizvodnje nastao (po učinku)

 to su troškovi materijala za izradu, rada i tuđih usluga

Poljoprivredna proizvodnja
- ima oblik VEZANE PROIZVODNJE – iz istih osnovnih
materijala i istom tehnologijom dobiva se više različitih
proizvoda (proizvodi jedne linije su vezani proizvodi )

- svi proizvodi nastali u jednom proizvodnom procesu čine

LINIJU PROIZVODNJE (ona je nositelj troškova)
Jedan (a nekada i više) vezanih proizvoda je glavni, a ostali su
sporedni proizvodi

Izravni troškovi u polj. proizvodnji – svi koji se odnose na

određenu liniju proizvodnje u kojoj se dobivaju dva ili više
vezana proizvoda (npr.linija proizvodnje jabuka više sorti i
klasa)
Nakon završene proizvodnje troškovi se evidentiraju i
raspoređuju po linijama proizvodnje određenim
matematičkim postupcima
Npr. proizvodnja pšenice je linija
proizvodnje u kojoj su vezani
proizvodi zrno i slama, u liniji
proizvodnje kukuruza vezani su
proizvodi zrno i kukuruzovina, u
liniji proizvodnje mlijeka i teladi
proizvodi su mlijeko, telad, prirast
mesa, stajski gnoj, i sl.
Izravni troškovi biljne proizvodnje su najčešće podijeljeni na:
1) Troškovi temeljnih tvari:
b) troškovi sjemena
c) troškovi rasadnih tvari
d) troškovi gnojiva i dr
2) Troškovi pomoćnih tvari:
a) troškovi sredstava za zaštitu bilja
b) troškovi tvari za vezivanje i dr.
3) Troškovi vlastitih (osobnih) usluga:
a) troškovi mehanizacije (traktori, kombajni)
b) transportna sredstva
4) Troškovi usluga drugih:
a) troškovi istraživanja kvalitete proizvoda
b) troškovi zaštite
5) Troškovi izravne amortizacije:
a) temeljnih sredstava koja se izravno koriste u procesu proizvodnj
6) Troškovi usluga drugih:
a) troškovi istraživanja kvalitete proizvoda
7) Troškovi plaća izrade:
- plaće djelatnika koji izravno rade u proizvodnji
8) Troškovi izravnih ugovornih obveza:
- troškovi kamata, osiguranja usjeva, dugogodišnjih nasada, osnovnog
stada i dr.
Specifičnosti sastava cijena koštanja pri stočarskoj proizvodnji:
Izravni troškovi su:

a) nabavna vrijednost stoke

b) umjetno osjemenjivanje
c) troškovi osnovnog materijala
d) troškovi lijekova
e) veterinarski troškovi
Opći ili indirektni troškovi
 odnose se na sve linije proizvodnje u nekom poduzeću ili
gospodarstvu (zajednički)
 svi oni koji se ne mogu direktno povezati uz određeni
proizvod ili liniju proizvodnje
Pravilo koje vrijedi kod raspoređivanja općih troškova:
svaka se linija proizvodnje
tereti određenim troškom,
razmjerno njezinom doprinosu
nastanku toga troška
 Vrste općih
troškova
u poljoprivrednoj
proizvodnji

Opći troškovi
Opći troškovi Opći troškovi
proizvodnje (izrade)
uprave prodaje
ili troškovi grane

ratarske, pravna služba, prodajne službe

vinogradarske, kadrovska, i marketing za
stočarske financijska, sve linije
knjigovodstvena tržišne proizvodnje
Opći troškovi izrade (grane) – zajednički su za sve linije proizvodnje u jednoj
grani

primjer : plaća voditelja stočarske proizvodnje , troškovi mehanizacije ratarske

proizvodnje, premije osiguranja vozila ratarske proizvodnje i sl.

Opći troškovi uprave – troškovi zajedničkih službi u poduzeću

primjer: troškovi održavanja poslovnih zgrada, troškovi energije, komunalne
usluge, troškovi uredskog materijala, troškovi telefona, troškovi plaća
pravnika, računovodstva i sl.

Opći troškovi prodaje – obuhvaća troškove prodaje i marketinga

primjer: plaće prodajnog osoblja i terenskih komercijalista, troškovi transporta
gotovih proizvoda, troškovi propagande i reklama
Karakteristika: troškovi prodaje terete samo proizvode namijenjene prodaji na
tržištu
Kriteriji za raspored općih troškova
1. KOLIČINSKI KRITERIJI - raspored troškova vrši se
pomoću koeficijenta prijenosa

2. VRIJEDNOSNI KRITERIJI –raspored troškova vrši se

pomoću stope prijenosa
1. Količinski kriteriji
 količina proizvedenih učinaka
 količina potrošenog materijala
 broj sati rada (ručnog,strojnog)
 zasijana površina
 broj uvjetnih grla stoke
2. Vrijednosni kriteriji
 vrijednost prodanih proizvoda – polazi od
pretpostavke da su troškovi proizvodnje
proporcionalni tržišnoj vrijednosti proizvoda
 vrijednost potrošenog materijala
 plaće – vrijednost ljudskog rada
 zbroj izravnih i primarnih troškova
Koeficijent i stopa prijenosa
koeficijent prijenosa stopa prijenosa

ukupan iznos općeg troška ukupan iznos općeg troška

_____________________ i _____________________ x100
ukupni iznos količin.kriterija kupni iznos vrijednos.kriterija
Primjer – voćarska proizvodnja
Troškove korištenja traktora u iznosu 20 000 kn treba
rasprediti na linije proizvodnje jabuka i grožđa, koristeći
2 kriterija:
a) površinu nasada (voćnjak jabuka 100ha
vinograd 300 ha) i
b) plaće izravnih radnika (u voćnjaku 35 000 kn i
vinogradu 90 000 kn)
a) koeficijent prijenosa
20 000 kn (troškovi traktora)
_______________________ = 50 kn/ ha
100 ha + 300 ha

b) stopa prijenosa
20 000 (troškovi traktora)
_____________________ x 100 = 16%
35 000 + 90 000 (plaće)
Raspored na linije proizvodnje
koeficijent prijenosa stopa prijenosa

Jabuke 100 ha x 50 kn/ha= 5 000 kn 35 000 kn x 16%= 5 600 kn

Grožđe 300 hax 50 kn/ha=15 000 kn 90 000 kn x 16% =14 400 kn
______________________________ ________________________
Ukupno 400 ha x 50 kn/ha=20 000 kn 125 000 kn x 16%=20 000 kn
Primjer – ratarska proizvodnja

Rasporediti opće troškove prema slijedećim podacima:

 Gospodarstvo raspolaže sa 3.100 ha obradive površine
na kojoj su bile zasijane 4 kulture i to :
- pšenica 770 ha,
- kukuruz 1 200 ha,
- soja 585 ha i
- šećerna repa 545 ha.
 Opći troškovi gospodarstva iznose 346.000 kn, a ključ
za raspodjelu je zasijana površina u hektarima.
Raspored OTP prema zasijanoj površini

Ukupan iznos općih troškova

OTP* = -------------------------------------------
ukupno zasijano ha
346.000 kn
OTP = ------------------ = 111,613 kn/ha
3.100 ha

pšenica 770 ha * 111,613 kn/ha = 85.942,01 kn

kukuruz 1.200 ha * 111,613 kn/ha = 133.935,60 kn
soja 585 ha * 111,613 kn/ha = 65.293,60 kn
šećerna repa 545 ha * 111,613 kn/ha = 60.829,08 kn
Sveukupno OTP 346.000,29 kn
*Koeficijent prijenosa
Primjer – stočarska proizvodnja
 Rasporediti opće troškove prema slijedećim podacima:
 Gospodarstvo ima tovilište za svinje kapaciteta 180 grla po
turnusu (2,2 turnusa godišnje), kao jednu od ukupno 4 linije
proizvodnje.
 Opći troškovi stočarske proizvodnje iznose 146.000 kn, a
ključ za njihovu raspodjelu je broj uvjetnih grla po linijama
proizvodnje i to:
- I linija 150 UG,
- II linija 80 UG,
- III linija 79 UG, i
- IV linija 145 UG,
(koeficijent za prevođenje tovljenika u UG je 0,2)
Raspored OTP prema uvjetnim grlima
180 * 2,2 = 396 tovljenika
396 * 0,2 = 79,2 UG

Ukupno UG = 150+80+79+145 = 454

Ukupan iznos općih troškova

OTP = -------------------------------------------
ukupno UG

146.000 kn
OTP = ------------------ = 321,586 kn/UG
454
I linija 150 UG * 321,586 kn/UG = 48.237,90 kn
II linija 80 UG * 321,586 kn/UG = 25.698,88 kn
III linija 79 UG * 321,586 kn/UG = 25.377,64 kn
IV linija 145 UG * 321,586 kn/UG = 46.579,22 kn
Sveukupno OTP 145.893,64 kn
 Raspored OTP prema satima rada
 Ako se raspored vrši prema plaćama izravnih (direktnih)
radnika koristit će se stopa prijenosa (sp).

ukupan iznos općeg troška

sp = ----------------------------------------------- * 100
ukupan iznos vrijednosnog kriterija
Primjer
 Ukupan iznos općih troškova je 20.000 kn.
 Plaće direktnih radnika na liniji proizvodnje pšenice iznose
40.000 kn, a na liniji proizvodnje kukuruza 120.000 kn.
 Izračunati stope prijenosa:

20.000
sp = --------------------------- * 100 = 12,5 %
40.000 + 120.000

Pšenica 40.000 * 12,5% = 5.000 kn

Kukuruz 120.000 * 12,5% = 15.000 kn
Sveukupno OTP 20.000 kn