PSIHOLOŠKI I DUŠEVNI

ˇ
RAZVOJ COVJEKA Izradili:
Valentina Mirković
Filip Ovničević
Lara Paić
Matija Peić
Marija Pešikan
Karlo Mroček
Ivan Ovcin
PSIHOLOŠKI RAZVOJ
• Svaki čovjek posjeduje vlastite crte ličnosti.
• Unutarnji život čovjeka vrlo je bogat i važan izvor za njegove akcije i
reakcije.
• Unutarnji psihički život čovjeka se neprestano mijenja te to nazivamo
PSIHODINAMSKI RAD.
• Psihodinamsko razumijevanje ličnosti otkriva da misli, osjećaji, želje i
fantazije utječu na ljusko ponašanje, pokreću ga i mijenjaju.
SIGMUND FREUD
• austrijski neurolog i utemeljitelj PSIHOANALIZE
• PSIHOANALIZA je klinička teorija ličnosti koja se usredotočuje na
intenzivno proučavanje osobe.
• Glavni ciljevi psihoanalitičkog tretmana jesu inetelektualni i
emocionalni uvid u primarne uzroke pacijentovih problema,
istraživanje implikacija tih uvida i ojačavanje kontrole nad idom i
superegom.
FREUDOVA TOPOGRAFSKA TEORIJA
• 3 STUPA SJESNOSTI
• SVJESNO – ono čega smo ovaj čas svjesni
• PREDSVJESNO – sjećanja; činjenice koje lako mog biti osviještene
• NESVJESNO – nije direktno dostupno osvještavanju; spremište
nagona, želja, osjećaja, ideja koje su povezane s tjeskobom,
konfliktima i boli
FREUDOVA STRUKTURALNA TEORIJA
• 3 GRUPE PSIHIČKIH FUNKCIJA
• ID – sjedište bioloških nagona, vodi ga načelo zadovoljstva i u potpunosti je
nesvjestan
- primorava osobe da po svaku cijenu zadovolje svoje nagone
• EGO – počinje se razvijati od rođenja
- kako dijete počinje stjecati iskustva s vanjskim svijetom, ego počinje
modificirati ponašanje i kontrolira socijalno neprihvatljive impulse uz testiranje
realiteta i primjenu mehanizama obrane
• SUPEREGO – dio psihičkog sustava koji kontrolira nagone ida
- počinje se razvijati od ranog djetinjstva pod utjecajem roditelja i
društva kao pokušaj djeteta da se uskladi s njihovim očekivanjima
DUŠEVNI RAZVOJ ČOVJEKA
• traje cijeli život

RAZVOJ LIČNOSTI:
od rođenja do kraja adolescencije
trajna obilježja ličnosti
UŽA OBITELJ – ključni čimbenik okoline
TEORIJSKI PRAVCI KOJI RAZMATRAJU
DUŠEVNI RAZVOJ ČOVJEKA
• PSIHOANALITIČKI – tumači duševni razvoj čovjeka kroz dubinski
psihološki odnos djeteta i njemu značajnih odraslih osoba (prije svih
majke, zatim oca i ostalih značajnih osoba).

• BIHEVIORISTIČKI – bavi se vanjskim ponašanjem djeteta i njegovim

odnosom s okolinom.
DINAMIČKI ASPEKT

KONCEPT KONCEPT
NAGONA FANTAZAMA

DINAMIČKI
ASPEKT

FORMACIJA TOPIČKI
KONFLIKATA ASPEKT
KONCEPT NAGONA
LIBIDO
Eros, životni / seksualni nagon
Reprezentiran u psihi
Svrha – održavanje života i vrste
Povezan s pozitivnim emocijama
ljubavi
AGRESIJA
Tatanos, nagon smrti
Primarni izvor u mišićima
Svrha - destrukcija
Potiče osobu prema slabljenju,
gašenju i beživotnom stanju
Povezan s negativnim
emocijama
KONCEPT FANTAZAMA
• 3 VRSTE FANTAZAMA – svjesni, nesvjesni i primarni
• Ovim vrstama priključuje se i dnevno sanjarenje, a noćni san se
smatra posebnom vrstom fantazijske mentalne aktivnosti.
• FANTAZMI – imaginarne psihičke reprezentacije u kojima je prisutna
osoba koja fantazira, a u većoj ili manjoj mjeri su u opreci sa
stvarnošću te osobe. Po svojim obilježjima se približavaju
mehanizmima sna.
FORMACIJA KONFLIKATA
• Nagonske potrebe nastoje postići svoj cilj – zadovoljavanje, a protivna
snaga u konfliktu je Ego koji na poticaj signalne anksioznosti aktivira
mehanizme obrane koji nastoje vezati i organizirati nagonsku energiju.
• Konflikti se događaju u različitim instancama svijesti, između različitih
instanci u strukturi psihološkog aparata i između različitih vrsta
nagona.
• Svi sukobi konačno postaju konflikti Ega i Ida.
TOPIČKI ASPEKT
Međuodnos između pojedinih instanci
ličnosti Struktura psihičkog aparata
• Ego je stalno ugrožen od • Sastoji se od slijedećih instanci:
zahtjeva ostalih instanci (vanjske nesvjesno, podsvjesno i svjesno.
sredine, Ida i Superega)
• Ako Ego ne uspije udovoljiti svim
zahtjevima dolazi do
anksioznosti.
MEHANIZAM OBRANE
• integralni dio psihičke strukture svakog čovjeka
• nastojanje Ega da promijeni odnos suprotstavljenih snaga u konfliktu
Ego – nagoni
• nastoji se zaštititi od impulsa koji proizlaze iz nesvjesnog dijela ličnosti
• bori se protiv nagonskih pražnjenja
• Ego je protivnik ekscitacija
• anksioznost kao signal opasnosti
• nastupa Superego sa svojim pritiscima
• obvezuje Ego na pokretanje obrambenog procesa
Podjela mehanizama obrane prema zrelosti
a) Narcistićke obrane (psihoze)
b) Nezrele obrane (karakterna neuroza)
c) Neurotske obrane
d) Zrele obrane
Klasifikacija motiva koji pokreću mehanizme
obrane
a) Strah – signalna anksioznost
b) Osjećaj krivnje – nagonska potreba je zadovoljena, ali izaziva osjećaj
krivnje
c) Jaki afekti – uglavnom neugodni afekti
• INTROJEKCIJA – unos sve veće količine vanjskog svijeta u psihički
aparat
• PROJEKCIJA – važan mehanizam tijekom razvoja, međusobno se
dopunjuje s introjekcijom
• NEGACIJA – negiranje stvarnosti, prethodnica potiskivanja
• POTISKIVANJE – osnovna obrana, češće u ranom djetinjstvu
• SUBLIMACIJA – uspješni i zreli mehanizam obrane
• RACIONALIZACIJA I INTELEKTUALIZACIJA – pronalaženje opravdanja za
vlastite misli, akcije i osjećaje
• OKRETANJE PROTIV SEBE – impulsi i fantazmi se okreću prema samoj
osobi
• IZLOACIJA – potiskivanje osjećaja vezanih uz neku želju, fantaziju ili
doživljaj
• PONIŠTENJE – pokušaj da se nekom radnjom neutralizira učinak
djelovanja opsesivne misli
Superego
• komponenta tripartitnog strukturalnog modela psihičkog aparata
• moralna svjesnost ličnosti
• instanca psihičkog aparata
• usporedbe s očekivanim standardima ponašanja
Funkcije Superega
1) Savjest i samokritika
2) Reprezentiranje svih moralnih ograničenja
3) Uspoređivanje s Ego-Idealom
4) Prilagodba na stvarnost
5) Potiskivanje
6) Formiranje karakternih crta
7) Estetsko procjenjivanje
8) Prenošenje arhaičnog nasljeđa
EKONOMSKI ASPEKT
• metapsihološki aspekt
• razmatra sudbinu psihičke energije
• Freud – cirkulacija energije
a) slobodna energija
b) vezana energija
c) mobilna energija
• slobodna i vezana energija – stanje energije u pojedinim instancama
psihičkog aparata
• povećan energetski naboj – sposobne primati nove količine energije
• hiperinvesticija – dodatna investicija uobjekt
• dezinvesticija – povlačenje psihičke energije iz objekta
• kontrainvesticija – stvaranje energetskog protunaboja
PSIHOANALITIČKE TEORIJE RAZVOJA
LIČNOSTI
Procesi od djetetovog rođenja do
završetka adolescencije

Biološke zakonitosti + okolišni čimbenici

Emocionalna klima, odnos majka-dijete

Rani duševni razvoj → funkcioniranje

ličnosti u odrasloj dobi
FREUDOVA TEORIJA RAZVOJA
LIČNOSTI
• 4 razvojne faze (5)

• svaki stupanj ovisan o prethodnom

• međusobni utjecaj

• najvažnije razdoblje za oblikovanje ličnosti su prve

godine života (3-5)

• mogućnost preklapanja faza

• TEŠKOĆE IZ PRETHODNIH FAZA SE MOGU RAZRIJEŠITI

AKO SE TA FAZA RAZVOJA PRIZOVE U SJEĆANJE

 FREUDOVE ČETIRI RAZVOJNE FAZE TEORIJE LIČNOSTI
Analna faza: 1-3 godine Adolescentna faza:
Oralna faza: od
života pubertet – mlađa
rođenja do 1 godine
Erogena zona: odrasla dob
života
kontrola crijeva i Spolno sazrijevanje
Erogena zona: usta
mokraćnog mjehura

Edipska faza (falusna, Faza latencije: 6 godine

genitalna): 3-6 godina – puberteta
Erogena zona: Libido inaktivan
genitalije
1. ORALNA FAZA

Simbiotski
Fokus na oralno
1. godina života odnos majke i
područje
djeteta

• Ugodna ekspresija i
Zdrava vs. gratifikacija oralnih
Dvojaka funkcija
Patološka libidnih potreba
hranjenja • Optimizam, narcizam,
obilježja pesimizam, ovisnost o
drugima, zavist,
ljubomora
2. ANALNA FAZA ili ANALNO-URETALNA FAZA

Neuromuskularna
Izmjena pasivnosti u
kontrola nad
aktivnost, konflikt s Početak samostalnosti
sfinketrima – osjećaj
roditeljima
zadovoljstva

Analni karakter – red,

točnost, urednost,
Kretanje tvrdoglavost,
štedljivost, škrtost,
neodlučnost
3. EDIPSKA FAZA (FALUSNA, GENITALNA FAZA)

Seksualni interesi, stimulacija i Uloga oca, rivalstvo s majkom –

3. – 5. godine
uzbuđenje – fantazije Edipski konflikt

Crte ličnosti: stalna potreba da se

bude u centru pažnje, pretjerano
i preuveličano iskazivanje
Infantilne želje vs. Kastracijska
Razvoj seksualnog identiteta emocija, pretjerana opsjednutost
anksioznost
vanjskim izgledom, niska
tolerancija i preosjetljivost na
vanjsku kritiku, površnost....
4. FAZA LATENCIJE

inaktivnost
seksualnih 6. – 12. godine uspostava
nagona → života Superega
pubertet

jačanje funkcija odlazak u školu

nova očekivanja
Ega → socijalizacija
5. ADOLESCENTNA FAZA

Pubertet – mlađa Regresija i aktivnost

Fiziološko sazrijevanje
odrasla dob konflikata

Prekid ovisnosti o
roditeljima, zreli osjećaj
Konflikti, otuđenost,
identiteta ličnosti, Kriza
nagonski porivi
integracija s
očekivanjima
Ego psihologija

• EGO – temelj ljudske osobnosti

koji sadržava skupinu funkcija
čiji je zajednički zadatak
posredovanje između nagona i
vanjskog svijeta
• Ide - Primarna psihička
struktura
• Konflikti unutar primarne
psihičke strukture
• 1923. - Ego i id
Osnovne funkcije ega
1. Primarne autonomne funkcije
2. Odnos prema realitetu
3. Kontrola i regulacija nagonskih potreba
4. Prosudba
5. Objektni odnos
6. Sintetičke funkcije
7. Obrambene funkcije ega
Sigumund Freud

• Id - Primarna psihička
struktura
• Konflikti unutar primarne
psihičke strukture
• 1923. - Ego i id
• Stadij primarnog narcizma
Heinz Hartmann(1939.)

• Adaptacija – primarni i
recipročni odnos organizma
• Autoplastične aktivnosti i
aloplastične aktivnosti
• Zajednička osnova ego – id
• Postojanje sustava
memorije i percepcije od
rođenja
Melanie Klein
Postoje od rođenja
• Eros (nagon života) i thanatos (nagon smrti)
• Kapacitet za ljubav i mržnju
Nedovoljno integriran ego
• Ne podnosi vlastitu destruktivnost – projekcija destrukcije
Vrste zaštite
• Strah od proganjanja (shizofrenija)
• Introjecija dobrog objekta
Melanie Klein

Paranoidna shizofrenoidna
pozicija
• Prvih 6 mjeseci
• Razdvajanje svijeta na dobro i
loše
Depresivna pozicija
• Drugih 6 mjeseci
• Zreliji način funkcioniranja
• Sposobnost toleriranja vlastite
agresije
Margaret Mahler
• Torija libida – prvi tjedni života
• Normalna autistična faza
• Faza simbioze – kraj drugog mjeseca
• Faza separacije (od petog mjeseca do 3. godine života)
Faza separacije

1. Diferencijacija
2. Prakticiranje
3. Ponovno zbližavanje
4. Konstantnost objekta
Rene Spitz – teorija integracije

• Očuvanje homeostaze –
stalna njega objekta
• Razlika ugodnog i
neugodnog osjećaja

• Stadij normalnog autizma

• Analitički stupanj
• Prvi organizator psihe
• Drugi organizator psihe
Teorija objektnih odnosa i razvoj
ličnosti
• Osnivač: Melania Klain
• Zasniva se na nesvjesnom
intrapsihičkom fanatizmu
Suvremena torija
• Nezavisna engleska škola
• „dovoljno dobra majka”
Teorija objektnih odnosa i razvoj
ličnosti
• Presudna odgovornost za razvoj djeteta imaju roditelji
• Važnost odnosa s majkom
• Granica ja / ne – ja
• Psihička i tjelesna reprezentacija majke – 16. mjesec
RENE SPITZ-TEORIJA INTEGRACIJE
• Novorođenče
• nemoćno da vlastitim snagama opstane na životu
• Teži očuvanju homeostaze (potrebna majka odnosno objekt)
• Uspostava veze dijete-okolina
• Cjelokupno iskustvo i ponašanje pojedinca ovisi o kvaliteti objektnih odnosa
RENE SPITZ-TEORIJA INTEGRACIJE
• STADIJ PRIMARNOG NARCIZMA
• Prva tri mjeseca psihičkog razvoja u djetetovom životu ( po Freudu)
• Bezobjektni stupanj ili stupanj normalnog (primarnog) autizma –
neusmjerenost na vanjski svijet
• Nedokazanost postojanja psihe i psihičkih funkcija
RENE SPITZ-TEORIJA INTEGRACIJE
• Analitički stupanj ili stupanj preteče objekata
• Opažanje ljudskog lica – reakcija smješka
• Prvi organizator psihe – dijete daje znak da je opazilo nešto iz vanjskog svijeta
(najčešće majku)
• Oblikovanje funkcije ega
• Podjela psihičkog aparata na svjesno i nesvjesno
RENE SPITZ-TEORIJA INTEGRACIJE
• Drugi organizator psihe
• Pojava straha (anksioznosti) u 8. mjesecu
• Dijete je uspostavilo odnose s vanjskim svijetom
• Jedinstveni doživljaj majke – spoj pozitivnih i neugodnih doživljaja proživljenih
uz majku

• Treći organizator psihe

• Dijete je osim objekta sposobno prepoznati i sebe
• Pojava odbijanja – verbalno i gestovno Ne
DONALD W. WINNICOTT
• Primarna majčinska preokupacija – važnost majčinske zaštite i
usmjerenosti na dijete u prvim tjednima života
• Majka stvara podržavajuće okruženje – udovoljava djetetovim
potrebama i održava ga u svijetu fantazija
• Sveukupnost majčinske njege (psihička i fizička) – holding
• Pojam dovoljno dobre majke
DONALD W. WINNICOTT
• Prijelaz iz infantilne omnipotencije u adaptabilni odnos s okolinom
• Karakteriziraju ga
• Govor i motorne funkcije
• Prijelazni objekti ( igračke, dekica…) – mjesto između mašte i realiteta
TEORIJA STRUKTURALNIH ODNOSA –
OTTO KERNBERG
• Dijete je skup nedefiniranih psiholoških reakcija ili cjelina – urođeni
perceptivni i ponašajni modeli
• Rana interpersonalna iskustva određuju temelje psiholoških struktura
i daju osnovu za razvoj nagonskog sustava
• Razvojni procesi
• Introjekcija
• Identifikacija
• Identitet ega
KERNBERGOV MODEL RAZVIJANJA
RANIH INTEGRACIJA EGA I OBJEKTNIH
ODNOSA
• I. STUPANJ
• Od rođenja do prvog mjeseca
• Primarni nediferencirani stupanj – koncept autizma

• II. STUPANJ
• Od 2. do 8. mjeseca
• Stupanj normalne simbioze
• Primarne nediferencirane reprezentacije self/ objekta
KERNBERGOV MODEL RAZVIJANJA
RANIH INTEGRACIJA EGA I OBJEKTNIH
ODNOSA
• III. STUPANJ
• Od 6./8. do 18./38. mjeseca
• Stupanj diferencijacije reprezentacije selfa – razvijanje dobrih (libidinalno
investirani) i loših (agresivno investirani) selfa

• IV. STUPANJ
• Od 36. mjeseca i razdoblje Edipske faze
• Dobre i loše reprezentacije selfa konsolidiraju u definitivne
sustave selfa
• Strukturiraju se intrapsihičke strukture (ego, superego)
Self psihologija

• Heinz Kohut – američki psihoanalitičar koji je utemeljio

self psihologiju
• U prvi plan stavlja empatiju
• Self je proces ili sustav organizacije subjektivnog iskustva
te bit osobnog psihološkog postojanja koje sadrži osjećaje
dojmove, misli, stavove

• Za Freuda: Self je dio sadržaja ega

Self psihologija

• Druga osobina selfa je koncept narcizma – libidna

investicija selfa koja čini normalni razvojni fenomen

• Narcistički je pravac razvoja (kreće u smjeru kohezivne

strukture selfa) aktivan od početka života – osobna
iskustva ranog djetinjstva

• Takav razvoj kohezivnog selfa je postupan

Osnovni aspekti razvoja selfa

• Grandioznost – ima svoju potporu u trenutku kada se

značajni drugi dive dosezima djeteta

• Idealizacija – self razvija načela, ideale i vrijednosti

• Blizanaštvo – ono se očituje u potrebi za blizinom druge

osobe s kojom se poistovjećuje
Self psihologija

• Ponekad self/objekt nije dostupan (empatičan) – izaziva

frustrirajuća iskustva koja su blaga i rješiva (roditelj
pomaže djetetu)

• Fragmentirani self – u odrasloj dobi može uzrokovati

nesigurnost, gubitak samopouzdanja i agresivnost

• Normalni roditelji ponekad griješe ili kasne u

zadovoljavanju i gratifikaciji djetetovih potreba, ali
frustracije koje dijete proživljava su prihvatljive
Etološke teorije – John Bowlbyjeva teorija privrženosti

• John Bowlby - britanski psiholog, psihijatar i psihoanalitičar

• Etologija – grana biologije koja se bavi ponašanjima ljudi i

životinja pod utjecajem vanjskog svijeta i unutrašnjih čimbenika

• Prema Bowlbyju, preživljavanje ljudske vrste determinirano je

djetetovim urođenim nagonom da se poveže s roditeljskim
objektom
Etološke teorije – John Bowlbyjeva teorija privrženosti

• Neki od Bowlbyjevih zaključaka i zapažanja:

• Bolje povezivanje djeteta i majke – moguć razvitak povezivanja i
s drugim osobama
• Zaštita od napadača – osjećaj tjeskobe i uplašenosti -> dijete
prakticira privrženo ponašanje
• Prvi pokušaj odvajanja - Dijete vezano uz majku u trenutku
separacije pokazuje bolnu uznemirenost
• dovodi do faza protesta, očaja i odvajanja
• Prvi pokušaj odvajanja – Dijete proživljava aksioznost
Psihoanalitička shema
teorija – Daniel Stern
• podrška za self psihologiju
• doimanje svjesnosti majčinske figure kod djeteta
• Važnost osjećanja pripadanja, mašta minimalno
• Stern – „Ova teorija je temelj normalnog razvitka”
• pet faza osjećaja ličnosti
• bitne karakteristike osjećaja ličnosti:
• djelovanje
• sklad
• osjećajnost
• Kontinuitet
• preispitivanje pojma simbiotskog spajanja (Margaret Mahler)
• subjektivne integracije  izranjajući trenuci
• Sternov model  dobro uklapanje u razvojne podatke ranog djetinjstva
Teorija mentalizacije –
Peter Fonagy
• mentalna stanja – uvjerenja, motivi, emocije, želje, potrebe…
• granični poremećaj ličnosti – odstupanje od normalnog razvoja
• Bateman i Fonagy  definicija mentalizacije
• tri dimenzije mentalizacije
• Implicitna mentalizacija
• Jon Allen – konverzacijsko preuzimanje kao primjer implicitne
mentalizacije u djelovanju
• Eksplicitna mentalizacija
• poticanje pacijenta da se usredotoči na svoja mentalna stanja
• Eksplicitna i implicitna mentalizacija se međusobno ne isključuju
• Treća dimenzija mentalizacije  kognitivni i afektivni aspekti
HVALA NA POZORNOSTI!