PRIJAM I OBRADA SADRŽAJA

Etapa prijama i obrade sadržaja proizlazi iz odluka

koje su napravljene u etapi pripreme.

Nakon što su učenici aktivirali svoje predznanje

(ZNAM), postavili pitanje i odredili ciljeve učenja (ŽELIM
ZNATI) spremni su za prijam i obradu sadržaja.

OBRADA podrazumijeva mišljenje zasnovano na

činjenicama iz osobnog iskustva ili onih koje će nam
se posredovati tijekom spoznajnog procesa.

Spoznaja je zasnovana na ZNANJU: poznavanju i

razumijevanju činjenica, odnosa, pravila. Uključuje
iskustvo subjekta nastalo misaonim aktivnostima od
promatranja do zaključivanja.
 U ovoj etapi dolazimo do novih informacija ili
ideja. Spoznaja se najčešće zasniva na tekstu ili
slušanju nečijeg govora, a može biti iz filma, …

Važno je održati aktivnu uključenost učenika i

stoga ne smijemo zaboraviti na količinu informacija
koja mora biti prikladna za obradu u kratkoročnom
pamćenju onoga koji uči a ovisi o njegovim osobinama,
svojstvu gradiva, ciljevima, kao i o samoj etapi učenja.
 POSTUPCI koje možemo koristiti u spoznavanju i proširivanju
učeničkog znanja u procesu obrade jesu:
1. ČITANJE UZ OBILJEŽAVANJE ili INSERT (Interactive
Noting System for Efective Reading and Thinking – interaktivni sustav
bilježenja za efektivno čitanje i mišljenje)

Učenici čitaju određeni tekst obilježavajući ga znakovljem:

 to znam ili mislim da znam
- ovo se razlikuje od onoga što sam dosada znao
+ nova informacija
? Ova informacija me zbunjuje, želim saznati više

Oznake se unose s obzirom na predznanje Važno je poslije

prijama i obrade sadržaja vratiti se na tekst i pogledati oznake
postavljajući si pitanja što smo novo spoznali i o čemu bismo
voljeli više doznati.
 AKTIVAN ODNOS UČENIKA U OBRADI

Obrada ne predstavlja samo iznošenje informacija već i njihovu

misaonu obradu, i pri tome su prisutni procesi:

1. Prerada percipiranog u više misaone tvorbe (od činjenice k pojmovima,

pravilima…)

2. Prerada visokoobrađenih spoznaja u iskustvene (obrnuto)

Ovi se procesi odnose na mogućnosti primjene u novim situacijama. Usvajanje

i prerada činjenica i generalizacija je stalan proces koji omogućuje učenje.

Zato i govorimo da je nastavno učenje proces koji se odvija u relacijama

konkretno-apstraktno, apstraktno-konkretno.
U etapi obrade novih sadržaja važno je omogućiti
učenicima stjecanje iskustva na primarnim izvorima
spoznaje.

Sljedeći postupci zahtijevaju da učenik sam ili u skupini

radi – istražuje na određenom tekstu:

1. RECIPROČNO UČENJE
2. POTRAŽI.
 RECIPROČNO UČENJE
Postupak je sljedeći: odjel se podijeli u skupine (četvero do
sedmero).
Svi učenici jedne skupine rade na istom tekstu. Jednu cjelinu
podijelimo na onoliko ulomaka koliko je učenika u skupini.
Nakon što su pročitali tekst u sebi, učenici se izmjenjuju u
ulozi nastavnika, određenim redom.
Uloga učenika - nastavnika je sljedeća:
1. Sažima dio pročitanog
2. Smišlja i postavlja dva do tri pitanja o tom odlomku,
prati odgovore na ta pitanja
3. Pokušava razjasniti što drugi učenici nisu sigurni
4. Predviđa tijek sadržaja u idućem odlomku
5. Zadaje čitanje sljedećeg ulomka.

Nastavnik stalno prati aktivnost skupina, pomaže savjetima,

diskutira o problemima.
 POTRAŽI

Potraži se može raditi u paru. Tekst podijelimo na

određene ulomke, učenici u paru čitaju tekst. Poslije svakog
ulomka se načini stanka i međusobno postavljaju pitanja u
svezi s pročitanim.
Potraži se može primijeniti i u radu s cijelim odjelom,
tako da učenici čitaju određene ulomke teksta i nakon toga
zatvore udžbenik i nastavniku postavljaju pitanja.
Tekste se čita dalje sada nastavnik postavlja pitanja
učenicima i tako naizmjence. Važna su pitanja koja traže
mišljenja višeg reda.
 UDŽBENIK
Udžbenici pružaju sljedeće mogućnosti:
- bogatstvo sadržaja
- izvore na kojima možemo koristiti brojne metode i postupke
- osobno propitivati sadržaje, metode
- pružaju osnovu u razvoju viših kognitivnih procesa.

Udžbenici su osnova u etapi obrade.

ZAKLJUČUJEMO:
- primanje i obrada informacija trebalo bi se optimalno smjenjivati. Ovo
proizlazi iz odluke napravljene u etapi pripreme, koja bi u većini morala
pratiti obrazac:
CILJ
POUČAVANJE - AKTIVNOST UČENIKA
PROVJERAVANJE

U ovoj etapi moramo skrbiti i o vještinama koje učenici moraju

formirati (VJEŽBANJE) kao i o reorganizaciji naučenoga (PONAVLJANJE)