• Formalno predavanje anatomije u Starom Egiptu, oko

500 godina prije Hrista

• Hipokrat u Grčkoj (460-377 prije Hrista) podućavao
anatomiji- utemeljitelj medicine i anatomije kao nauke
• Aristotel (384-322. godine prije Hrista) koristi termin
„anatome“
• Anthropotomia, zootomia, phytotomia
• Sistemska anatomija
• Topografska anatomija
• Hirurša anatomija
• Plastična ili površinska anatomija
• Funkcionalna ili klinička anatomija
• Rentgenska anatomija
• Terminologia anatomica ( oko 6000 termina)
Najveći broj naziva je grčkog porijekla i one su latinizirane
grčke riječi.
Drugi nazivi potječu iz hebrejskog, egipatskog, perzijskog i
arapskog jezika i nekih drugih jezika. Sve do 1895.
godine nazivi nisu bili izjednačeni
- Bazelska nomenklatura (BNA) (1895), u upotrebi oko 40
godina
- Jenska nomenklatura (JNA ili INA) /1935
- Pariska nomenklatura (PNA) 1955- puno izdanja
- Terminologia anatomica (1998)
• ANATOMSKI POLOŽAJ TIJELA

Glavne anatomske ravnine:

Planum medianum
Plana sagittalia
Plana frontalia
Plana transversalia
SYSTEMA SKELETALE

OSTEOLOGIA
 KOŠTANI SISTEM
• Potpora tijela
• Hvatište mišića
• Zaštitna uloga
• Mjesta stvaranja krvnih ćelija
• Biohemijski regulator koncentracije kalcija
i drugih minerala u organizmu
 GRAĐA KOSTIJU
• Kosti izgrađuju tri vrste tkiva: kostano, vezivno i hrskavičavo (pars
ossea, pars membranacea, pars cartilaginea)
• Koštani tkivo: substantia compacta, substantia spongiosa
• Razvoj kostiju
• Vrste kostiju: 1) prema okoštavanju, 2) prema regiji 3) prema
obliku.
• Prema okoštavanju ( iz hrskavice- enhondralnim okoštavanjem i iz
veziva- intramembranoznim okoštavanjem)
• Prema obliku (duge- os longum, kratke-os breve, pljosnate- os
planum, nepravilne- os irregulare, pneumatizovane- os
pneumaticum, sezamske- os sessamoideum), dodatne kosti ( ossa
accesoria)
Clavicula, scapula,
humerus
Costa XII