ADAG – Arheološki, Dokumentacijski i Antropološki pristup

iskopavanju, dokumentiranju i interpretaciji Grobova

Istraživanje groblja: od definiranja grobne

cjeline do postterenskih analiza

12.6.2015.

Siniša Krznar

Institut za arheologiju
Srednjovjekovna i ranonovovjekovna groblja

• Groblja na redove
• pripadaju ranijem periodu srednjeg vijeka
• smještena su u prostoru od kojeg nisu fizički odijeljena
• Uglavnom horizontalna a ne vertikalna stratigrafija

• Župna groblja, odnosno groblja uz crkve

• veoma dugog trajanja (od 12. do 18. st.)
• smještena su uz i unutar crkve
• ograđena od okolnog prostora jarkom, ogradom, zidom …. (rub posvećenog
prostora)
• veoma gusto ukopavanje u više horizonata
• pokojnici su položeni zapad istok u ispruženom položaju
Vrste ukopa
• U jednostavnu zemljanu raku - bez ili sa lijesom
• Grobovi s kamenom oblogom
• Grobovi s arhitekturom
• Grobovi s nadgrobnom pločom
Velika gustoća ukopavanja
Ukopi i zapune su uglavnom vidljive tek
na nivou zdravice

Sloj poremećenih grobnih cjelina –

grobovi se uoče tek kada se dođe do
kostura
Različite razine očuvanosti ili
što je sve grob ?

Zbog velike gustoće ukopa često dolazi do

znatne devastacije grobova – stariji
grobovi su presječeni, gurnuti u stranu a
njihove kosti su najčešće pomiješane u
zapuni mlađeg groba

Važno je poznavanje osnova anatomije,

odnosno ljudske osteologije
Nalazi u grobovima
• Nalazi su u kasnosrednjovjekovnim grobovima rijetki – to se posebno odnosi na period 13. i
14. stoljeća što se podudara s činjenicom da se pokojnici ukapaju samo umotani u mrtvački
pokrov

• U mlađim stoljećima pokojnici se češće ukapaju u svakodnevnoj odjeći te se povećava i broj

nalaza – najčešće dijelovi nošnje i nakit

• U ranonovovjekovnim grobovima pojavljuje se i nova kategorija nalaza – predmeti osobne

pobožnosti – krunice, križevi te svetačke medaljice

• Njihov nedostatak ne treba vezati uz niži socijalni status pokojnika

• Ponekad se u grobovima nalaze predmeti vezani uz praznovjerje odnosno stare narodne

običaje (srpovi, ključevi, lokoti, noževi, novac, životinjske kosti)

• Unutar kršćanskog konteksta ti predmeti dobili su novi smisao i služili su kao pomoć
pokojnicima na njihovom putu kroz čistilište i ponovnom oživljavanju prilikom sudnjeg dana.
Nužnost multidisciplinarnih istraživanja

• Da bi iz istraživanja grobova dobili sve podatke koji su nam nužni za spoznaju

svakodnevnog života i vjerovanja zajednice koja je pokopala te pokojnike nužna su
nam brojna multidisciplinarna istraživanja

• Prvenstveno se to odnosi na antropološke analize koje nam daju podatke o spolu,

starosti, prehrani, bolestima analiziranih populacija

• 14 C apsolutna metoda datacije

• analiza stabilnih izotopa ugljika (12C i 13C) te dušika (14N i 15N)

• analiza stroncija kao pokazatelj migracija

• DNK analize
Par metodoloških crtica

• Grobovi se više ne ostavljaju na postamentu nego se čiste unutar ukopa ukoliko se

on može uočiti

• Cijela zapuna se paralelno i postepeno spušta te se ne ukopava dublje kod glave ili
pojasa u potrazi za nalazima (gornji dio zapune miče se manjim motikama ili
strugalicama dok se zemlja iznad kostura i s njegove površine skida malim
strugalicama, špahtlama, zubarskim alatom i kistovima ovisno o vrsti zapune

• Rubovi rake se čiste istovremeno se spuštanjem zapune a ne nakon što se grob očisti

• Ovisno o dubini rake, vrsti zapune, veličini i očuvanosti kostura te poznavanju

osnova ljudske osteologije jedan kostur se čisti od oko pola sata pa sve do cIjelog
radnog dana

• Od iznimne je važnosti za kasnije interpretacije voditi detaljnu dokumentaciju

(dnevnik, fotografije, crteži….)
HVALA

NA

PAŽNJI