INTELIGENCIJ

A
 UVOD
 Inteligencija - što je?
 Organizacija inteligencije
 Kako mjerimo inteligenciju
 Indididualne razlike - raspodjela inteligencije – IQ u populaciji
 Utjecaj naslijeđa i okoline na IQ
 Razvoj inteligencije – kako se inteligencija mijenja tijekom života
 Grupne razlike u IQ – spol, rasa
 Kontekstualistički pristup inteligenciji
DEFINICIJA
INTELIGENCIJE?
ASOCIJACIJE?
KAKO BISTE
OPISALI OSOBU
KOJA IMA VISOKU
INTELIGENCIJU?
 INTELIGENCIJA
 sposobnost uspješnog snalaženja osobe u novim situacijama
 sposobnost mišljenja pri rješavanju problema

(u tim situacijama ne pomaže nam stereotipno nagonsko ponašanje na

koje smo navikli, kao ni navike, znanja i vještine koje su stečene
učenjem)
POSTOJI LI
JEDNA
GENERALNA
VRSTA
INTELIGENCIJE?
RJEŠAVATE LI VI PODJEDNAKO
USPJEŠNO SVE PROBLEME: OD
MATEMATIČKIH DO NEKIH
ŽIVOTNIH SITUACIJA?
KOLIKO STE DOBRI U PISANJU I
STRANIM JEZICIMA?
IGRATE LI ŠAH?
JESTE LI DOBRI U SPORTU?
U KOJIM PODRUČJIMA SU VAŠE
SPOSOBNOSTI BOLJE, A U
KOJIMA LOŠIJE?
 ORGANIZACIJA
INTELIGENCIJE

NIZ SPECIFIČNIH
OPĆA INTELIGENCIJA
SPOSOBNOSTI

opća ili generalna određuje uspjeh u

sposobnost koja odražava različitim specifičnim
uspješnost osobe u sposobnostima (verbalnoj,
različitim mentalnim matematičkoj, prostornoj,
aktivnostima emocionalnoj…)

Charles Spearman
 U sljedećoj tablici s lijeve strane masnim je slovima
otisnuta riječ, a s njezine desne strane navedene su
još četiri riječi. Vaš je zadatak od te četiri riječi
odabrati onu čije je značenje najbliže značenju riječi
koja je otisnuta masnim slovima.

1.ISTINIT lažan točan značajan izravan

2. NAGAO spor trom pravovremen brz
3. PRAVILAN uobičajen neobičan sličan relativan
 Verbalno Sposobnost brzog

razumijevanje razumijevanja riječi

Navedite što više riječi na slovo S.
 Verbalna Sposobnost brzog

fluentnost
produciranja riječi
Koliko je 3.423 x 5.600?

20.0005
18.3538
19.1688
20.2655
Numerička Sposobnost brzog
baratanja

sposobnost brojevima
Koji od donjih likova odgovara gornjem liku kad se
rotira?
Prostorni Sposobnost
snalaženja u
prostoru,

faktor
vizualiziranje oblika
i brzo rotiranje
objekata u mislima
Ispod svakog broja u donjoj tablici, upiši simbol
prema ključu u gornjoj tablici.
Perceptivna Sposobnost brzog

brzina
uočavanja detalja
Kako završava sljedeći niz?

1 4 2 4 3 4 4 4 5 4 6 4 __
 Pronalaženje

(Numeričko)
zakonitosti i reda u
stvarima i
pojavama, logičko
zaključivanje,

rasuđivanje stvaranje općih

zakonitosti iz
pojedinačnih
informacija
 Primjeri specifičnih
sposobnosti (Thurstone)
1. VERBALNO RAZUMIJEVANJE
2. VERBALNA FLUENTNOST
3. NUMERIČKA SPOSOBNOST
4. PROSTORNI FAKTOR
5. PERCEPTIVNA BRZINA
6. RASUĐIVANJE
 Gardnerova podjela

1. LOGIČKO-MATEMATIČKA INTELIGENCIJA
2. LINGVISTIČKO-VERBALNA INTELIGENCIJA
3. VIZULANO-PROSTORNA (SPACIJALNA) INTELIGENCIJA
4. TJELESNO-KINESTETIČKA INTELIGENCIJA
5. GLAZBENA INTELIGENCIJA
6. INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA
7. INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA
NA KOJI NAČIN
MOŽEMO MJERITI
INTELIGENCIJU?
KOJU INFORMACIJU
DOBIJEMO?
KOLIKA JE
PROSJEČNA
INTELIGENCIJA?
 MJERENJE INTELIGENCIJE
 testovi inteligencije - postupci za mjerenje inteligencije
koji sadrže probleme koje ispitanik može riješiti pomoću
rasuđivanja i uvida u situaciju

 u dobrom testu inteligencije utjecaj znanja i iskustva

trebao bi biti sveden na najmanju moguću mjeru
 MJERENJE INTELIGENCIJE
 Alfred Binet – razvio prvi upotrebljivi test
inteligencije
 test se sastoji od određenih zadataka
 kvocijent inteligencije računa se pomoću
podataka o kronološkoj i mentalnoj dobi
 KD – stvarna dob djeteta, koliko ima godina
 MD – stupanj mentalnog razvoja djeteta (ako
dijete rješava zadatke koje rješavaju prosječni
10godišnjaci njegova MD je 10g)
 IQ = (MD/KD)x100
 MJERENJE INTELIGENCIJE
 kod odraslih se računa
DEVIJACIJSKI KVOCIJENT
INTELIGENCIJE  temelji se na
odstupanju rezultata određene
osobe od rezultata koje postiže
njezina dobna skupina
 prosječan IQ = 100 (od 85 do 115
je prosjek)
 INDIVIDUALNE RAZLIKE
 najviše je onih u prosjeku, a vrlo malo onih ekstremnih (što prikazuje
Gaussova krivulja)
ŠTO MISLITE,
ŠTO ODREĐUJE NAŠU
INTELIGENCIJU?
ZBOG KOJIH FAKTORA
JE ONA TOLIKA
KOLIKA JE?
 ULOGA NASLIJEĐA I OKOLINE
 općenito, ljudske sposobnosti rezultat su zajedničkog djelovanja i
nasljeđa i okoline
 genetski faktori snažno pridonose razvoju inteligencije  preko 50%
razlika u inteligenciji može se pripisati genima (znači više od pola)
 genotip određuje raspon moguće inteligencije u prosječnim uvjetima! ako
su ti uvjeti nepoticajni, vrlo vjerojatno ti pojedinci neće razviti svoje
potencijale!
 drugim riječima, nasljeđe se može shvatiti kao osnova i potencijal koji
pojedinac ima, dok okolinski faktori potiču ostvarenje tog potencijala
 tako da u nepoticajnoj okolini, dijete/osoba vjerojatno neće iskoristiti sve
svoje potencijale te će imati niži IQ, nego da je odraslo u poticajnoj okolini
ULOGA NASLIJEĐA I OKOLINE
ŠTO MISLITE,
POSTOJE LI NEKE
GRUPNE RAZLIKE U
INTELIGENCIJI?
SPOLNE RAZLIKE,
ETNIČKE I RASNE
RAZLIKE,
KULTURALNE
RAZLIKE…?
 RAZVOJ INTELIGENCIJE

FLUIDNA INTELIGENCIJA

• nenaučene sposobnosti koje su u većoj mjeri biološki određene

• u djetinjstvu se razvija naglo, doseže vrhunac oko 16.godine
(adolescencija), ostaje na toj razini do oko 40. godine, nakon čega
slijedi blagi pad koji se ubrzava nakon 60.godine

KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA
• znanja i vještine temeljene na iskustvu
• razvijaju se praktički cijeloga života
RAZVOJ INTELIGENCIJE
GRUPNE RAZLIKE U INTELIGENCIJI
SPOL:
 žene – viši rezultati u verbalnim zadacima
 muškarci – viši rezultati koju uključuju prostorno predočavanje

RASA:
 crnci postižu za 10-15 jedinica niže rezultate od bijelaca
 mogući razlozi: 1. nejednaki socioekonomski i obrazovni uvjeti te
2. kulturalna pristranost testova koje sastavljaju bijelci
KONTEKSTUALISTIČKI PRISTUP
 inteligencija se treba određivati u skladu s ekološkim i
kulturalnim kontekstom u kojem pojedinci djeluju

 inteligencija se ne bi trebala jednako mjeriti svuda

 u različitim kulturama - različiti skup sposobnosti treba
predstavljati inteligenciju
 https://www.youtube.com/watch?v=teyHpEXvXB4&list=PL9eSybXn5
mAtSA1h7eSGv9QzUkPqdpE-e&index=153
 PONOVIMO…
 Inteligencija je sposobnost snalaženja osobe u novim
situacijama
 Organizacija: opća inteligencija i specifične sposobnosti
 Normalna raspodjela inteligencije
 Genetika i okolinski utjecaji zajedno utječu na inteligenciju
 Postoje grupne razlike u inteligenciji
 Važni su kontekst i kultura – kontekstualistički pristup!
Izvori
 Rakoci, V., Ribarić Gruber, A. i Kamenov, Ž. (2020). PSIHOLOGIJA – Udžbenik za
treći razred prirodoslovno-matematičke, prirodoslovne i klasične gimnazije. Zagreb:
Alfa.
 Bratko, D. (2007). Psihologija – udžbenik psihologije za gimnazije. Zagreb: Profil.
 Jambrović Čuruga, I. (2011). Psihologija, priručnik za pripremu ispita na državnoj
maturi. Zagreb: Profil International.
 Šverko, B. i sur. (2013). Psihologija – udžbenik za gimnazije. Zagreb: Školska knjiga.