UZROCI NASTANKA I

POSLJEDICA TRGOVINSKIH
NERAVNOTEŽA

Ismira Sinanović 3/60-I/18

Selma Ogrić 3/39-I/18
RAVNOTEŽA U OTVORENOJ
EKONOMIJI
 Otvorena ekonomija je otvorenost tržišta: tržišta proizvoda, financijskog tržišta i tržišta
proizvodnih faktora. Otvorena financijska tržišta omogućuju zemljama suficit
(posuđuju drugima novac) ili deficit (posuđuju novac od drugih zemalja i zadužuju se).

 Vanjsku i unutarnju ravnotežu u maloj ekonomiji prezentirali su preko dijagrama

Hemming i Corden 1958. godine. Dijagram pokazuje kako promjene u izdacima i
uvoznim ograničenjima mogu kombinirati da bi se ostvarilo poboljšanje platne bilance
uz maksimalni realni dohodak. Dijagram razlikuje tri pristupa: pristup parcijalne
ravnoteže, apsorpcijski pristup i pristup realnig dohotka.

 Realna ravnoteža u otvorenoj ekonomiji pokazuje kako tržište pozajmljivih sredstava i

tržište strane valute zajedno određuju važne varijable otvorene ekonomije.
RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU DOBARA
 Međusobni odnosi i interakcija proizvodnje, dohotka i potrošnje vrlo je bitna u makroekonomiji,
jer promjene u potražnji za dobrima vode promjenama u proizvodnji, one promjenom u
dohotku, a promjene u dohotku vode promjenom u potražnji i tako u krug. Agregatna potražnja s
agregatnom ponudom daje ravnotežu na tržištu dobara, a ona se može iskazati jednakošću
investicija i štednje.
 Iz iskaza ravnoteže na temelju jednakosti proizvodnje odnosno outputa i agregatne potražnje
proizlazi:
 uvjet ravnoteže na tržištu dobara jest da je proizvodnja Y jednaka agregatnoj potražnji za
dobrima AD, Y = AD
 agregatna potražnja u makroekonomskom dvosektorskom modelu u kojem se razmatraju samo
kućanstva i poduzeća ( bez države i inozemstva) definiranan je kao zbir potrošnje i investicija,
pa je uvjet ravnoteže Y = C+I.  
 Glavna pretpostavka upućuje na to da kamatna stopa ne utječe na potražnju za dobrima.
Međutim, pojedine sastavnice agregatne potražnje ovise o razini nacionalnog dohotka i o visini
kamatne stope koja se stvara na tržištu novca .
 RAVNOTEŽA NA FINANSIJSKOM
TRŽIŠTU
 O kamatnoj stopi i realnom bruto domaćem proizvodu (GDP-u) ovisna je potražnja za
realnom količinom novca.
 O aktivnostima subjekata monetarne politike ovisna je realna ponuda novca. Uz dane
aktivnosti tih subjekata i danu razinu cijena u optjecaju je data količina realnog novca.
 Ravnoteža se na tržištu novca uspostavlja u onoj tački u kojoj je ponuđena količina
realnog novca jednaka potraživanoj količini realnog novca. Ta ravnoteža implicira da je
pri datoj količini novca, kamatna stopa rastuća funkcija razine dohotka, odnosno
realnog GDP-a.
 Taj se odnos između kamatne stope i realnog GDP-a objašnjava krivuljom LM
 CJENOVNA RAVNOTEŽA
 Ponovno, pomoću krive ponude i potražnja za čokoladicama, može se
primjetiti da su ponuda i potražnja jednake tj. u ravnoteži, pri cijeni od 3,5 KM,
kao što možemo vidjeti na grafikonu. Pri ovoj cijeni tražena količina i
ponuđena količina iznose 5 miliona čokoldica sedmično i ne postoje indikacije
da će doći promjena cijena. Međutim, kada bi cijena bila 2 KM, tada bi na
tržištu došlo do neravnoteže. Pri cijeni od 2 KM potražnja bi se povećala na 8
miliona čokoladica sedmično, ali bi proizvođači bili spremni ponuditi samo 6
miliona čokoladica. Kao odgovor na ovo, proizvođači bi podigli svoje cijene.
Povećanje cijena bi zauzvrat imalo učinak povećanja ponude, istovremeno
praćeno smanjenjem potražnje. Ovo će se nastaviti sve dok ravnoteža cijena od
3,5 KM ne bude ponovno podignuta.
 Isto tako cijena je mogla biti 5 KM. U ovom slučaju potražnja bi iznosila 2
miliona, a ponuda iznosila 8 miliona . Drugim riječima došlo bi do viška
ponude od 6 miliona čokoladica. Tržište bi bilo ponovno u situaciji
neravnoteže, a cijena bi pala kao odgovor na višak zaliha koje drže
proizvođači. Ovo bi zauzvrat imalo učinak smanjena količine proizvoda koje bi
firme bile spremne ponuditi na tržištu, kao i do povećanja potražnje na tržištu.
Ovo bi se nastavilo dok se ne bi postigla ravnotežna cijena.
UZROK TRGOVINSKE NERAVNOTEŽE

 Po uzrocima neravnoteže razikujemo deficite izazvane monetarnim faktorima i one

koji nastaju iz strukturnih razloga. Po načinu ispoljavanja deficit može imati karakter
jednokratne promjene fonda ( zbog izmjena u preferencijama držalaca hartije od
vrijednosti u korist deviza, a na štetu domaćih hartija od vrijednosti) ili karakter toka
koji se javlja kao kontinuirani proces agregatnog trošenja većeg od domaće
novostvorene vrijednosti.

 Po načinu ispoljavanja deficit može biti jednokratne prirode izazvan dejstvom nekog
izvanrednog ekonomskog i vanekonomskog faktora. Može biti i kratkoročnog
karaktera koji se pojavljuju u pojedinim fazama konjukturnog procesa. Trajni
poremećaji su ozbiljniji i po uzrocima koji ih opredeljuju dijele se na realne
(strukturne) i monetarne.
 NERAVNOTEŽE PLATNOG BILANSA

 Stvarna neravnoteža platnog bilansa nastaje kada zemlja u cilju otklanjanja neravnoteže
vrši uravnoteženje kretanjem deviznih rezervi, odnosno svjetskog novca, unilateralnim
transferima, ili zaduživanjem u inostranstvu putem kratkoročnih i srenjoročnih kredita.

 Potencijalna neravnoteža je ono stanje platnog bilansa kada postoji mogućnost

stvaranja eksterne neravnoteže ako zemlja ne bi preduzela mjere i mehanizme za
otklanjanje istog.

 Makroekonomska neravnoteža u zemlji može biti uslovljena greškama u

makroekonomskoj politici, što je endogeni ili interni faktor neravnoteže, ali može biti
uzrokovana i egzogenim promjenama uslova na svetskom tržištu, odnosno eksternim
faktorima
 REALNI FAKTORI NERAVNOTEŽE
PLATNOG BILANSA
 Strukturni faktori neravnoteže bilansa plaćanja su dugoročnog karaktera. U strukturne
razloge neravnoteže bilansa plaćanja spadaju razlike u stopama rasta u zemlji i
inostranstvu, različiti tempo tehnološkog progresa, promjena raspoloživih faktora
proizvodnje promjena ukusa potrošača, promjena institucionalnog okvira spoljne trgovine
i sl. Ovaj tip neravnoteže može biti latentan i zahtjeva odlučne mjere u cilju eliminisanja
strukturne neusklađenosti. Drugi uzroci ove neravnoteže mogu biti ciklična i krizna
neravnoteža. Druga podjela faktora neravnoteže bilansa plaćanja je njihovo grupisanje na
ciklične uzroke.  

 Ciklični faktori neravnoteže bilansa plaćanja su kratkotrajnog karaktera. Ciklična

neravnoteža nastaje zato što u različitim zemljama privredni ciklusi imaju različito
trajanje ili zbog činjenice da su elasticiteti uvozne tražnje u odnosu na dohodak različiti.
Posmatrajući finansijski i kapitalni, kao drugi dio bilansa plaćanja, brojni ciklični faktori,
kao što su razlike u kamatnim stopama, nestabilna politička situacija u zemlji i sl. utiču na
kretanje kapitala, a time i na ravnotežu bilansa plaćanja, kao i faktori sezonskog karaktera.
MONETARNI FAKTORI NERAVNOTEŽE
PLATNOG BILANSA
 Monetarni uzrok nastanka platnobilansne neravnoteže nastaje kada je ubrzani ekonomski
rast praćen pojavom inflacije. Platnobilansni deficit uglavnom bude uzrokovan razlikom
između agregatne ponude i potražnje. Ukoliko u jednoj zemlji cijene rastu brže nego u
drugoj, ta zemlja će se suočavati sa platnobilansnim teškoćama. Ako je rast neke zemlje
posljedica porasta produktivnosti, opšti nivo cijena te zemlje bi trebalo da se snizi u odnosu
na zemlju koja se sporije razvija što bi poboljšalo platni bilans (ovo pravilo važi samo ako je
zbir cjenovnih elasticiteta veći od jedinice).  
 Neravnoteža platnog bilansa usljed inflatornih kretanja nastaje u slučajevima kada je ukupno
trošenje veće od nacionalnog dohotka. U novije vrijeme zapaža se da poremećaji u platnim
bilansima mnogih zemalja imaju svoj korijen upravo u inflatornim procesima u zemlji, tj.
ukoliko je domaća inflacija veća od inostrane.  
 Platnobilansne probleme po pravilu ne izaziva uvezena već domaća inflacija. Efikasno
rješenje za liječenje ove vrste neravnoteže svodi se na dezinflaciju, tj. na otklanjanje uzroka
inflacije - svođenjem efektivne tražnje na nivo ostvarenog dohotka.
 POSLJEDICE TRGOVINSKE
NERAVNOTEŽE
 Interni ili endogeni faktori neravnoteže bilansa plaćanja su uslovljeni greškama u
vođenju ekonomske politike zemlje, naročito razvojne politike. U endogene faktore
možemo nabrojati prekomjernu potrošnju, politiku negativnih kamatnih stopa, politiku
precjenjenog kursa. Lična prekomjerna potrošnja prejudicira pogoršanje u
trgovinskom bilansu. Niske kamatne stope uslovljavaju priliv kapitala, rast investicija,
smanjenu štednju i posljedično deficit na tekućem računu. Ukoliko se u toj situaciji
doda precenjeni devizni kurs i tehnološki zavisna privreda, kroz uvoz opreme bit će
još jednom opterećen trgovinski bilans.

 Na eksterne ili egzogne faktore, nije moguće uticati i tu možemo nabrojati:

a) Pogoršanje uslova razmene na međunarodnom tržištu (npr: naftni šokovi).
b) Rast tražnje iz inostranstva za pojedinim proizvodima zemlje u razvoju
c) Kretanje kamatnih stopa na međunarodnom tržištu kapitala;
d) Ostali ekonomski i politički razlozi eksternog karaktera
 Visoki deficit je problem ako predstavlja privremenu visoku potrošnju koja je
posljedica loše vođene državne politike. Zatim investicione odluke mogu da budu
zasnovane na lošim očekivanjima vezanim za profitabilnost, takođe može biti
uzrkovanim ekspanzivnom fiskalnom politikom.

 Suficit tekućeg računa predstavlja problem ukoliko ukazuje na to da zemlja akumulira

aktivu lociranu u inostranstvu. Za dati nivo nacionalne štednje suficit može
predstavljati manja ulaganja u domaću opremu i postrojenja.

 Mudro rešenje u održanju simultane unutrašnje i spoljašnje ravnoteže je održanje

takvog nivoa agregatne domaće tražnje koja absorbuje domaći proizvodni potencijal
uvećan za iznos deficita tekućeg računa (umanjen za iznos suficita) koji može redovno
da se finansira neto uvozom odnosno izvozom.
HVALA NA PAŽNJI!