Zakonski Oblici Poslovanja

You might also like

Download as pptx, pdf, or txt
Download as pptx, pdf, or txt
You are on page 1of 20

Zakonski oblici

poslovanja
Mali i srednji poduzetnici imaju na raspolaganju
nekoliko oblika poslovanja:

• Obrt,
• Trgovačko društvo (društvo osoba i društvo kapitala),
• Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,
• Zadruga,
• Trgovac pojedinac,
• Fizička osoba u slobodnom zanimanju.
Pokretanje poduzetničke djelatnosti:
1. Upis u obrni registar / trgovački registar,
2. Izrada pečata,
3. Matični broj i šifra djelatnosti (prema NKD)  Državni zavod za statistiku,
4. Carinski broj (za poslove uvoza i izvoza),
5. Porezni broj (pri ispostavi Porezne uprave, prema sjedištu),
6. Rješenje o udovoljavanju minimalnih tehničkih uvjeta (županijski Ured za
gospodarstvo),
7. Prijava HZMO (MP-11 Prijava o početku poslovanja obveznika uplate
doprinosa; MP-1 prijava za zaposlenog radnika),
8. Prijava HZZO (Tiskanica 1-prijava obveznika uplate doprinosa; Tiskanica 2-
prijava za osiguranu osobu; Tiskanica 3-prijava za članove obitelji).
Osnivanje obrta

OBRTNIK je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu il više gospodarskih
djelatnosti radi postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili
pružanjem usluga na tržištu, ta osoba pritom može koristiti i rad drugih osoba.

Obrt može obavljati i pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost utvrđenu u
popisu vezanih i povlaštenih obrta ako izvodi praktičnu nastavu i vježbe
naukovanja.
Vrste obrta
• Slobodni obrti: svi oni obrti za koje se kao uvjet ne traži stručna osposobljenost ili
majstorski ispit, odnosno svi obrti koji nisu obuhvaćeni posebnim podzakonskim aktima.

• Vezani obrti - za koji se kao uvjet za obavljanje traži i poseban uvjet stručne osposobljenosti
ili majstorski ispit (odnosno odgovarajuća stručna sprema).

• Povlašteni obrti - koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju
povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo. Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora
imati povlasticu, što znači da prvo mora udovoljiti općim uvjetima i uvjetu spreme za
dobivanje obrtnice, a nakon dobivanja obrtnice podnijeti zahtjev za izdavanje-dobivanje
povlastice.

• Primjer povlaštenih i vezanih obrta: mesar, pekar, slastičar, stolar itd.


Kako otvoriti obrt?
• Odabir vrste obrta,
• prikupljanje dokumentacije te predaja dokumentacije,
• uplata pristojbi.

HITRO.HR (servis Vlade RH za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih


subjekata s državnom upravom) u postupku otvaranja sudjeluje kao posrednik
između građana i tijela/ureda ovlaštenog za registriranje obrta (ili trgovačkog
društva) – sve potrebne uplatnice su dostupne na šalteru
Zakonski i podzakonski akti za osnivanje obrta
Osnivanje trgovačkih društava

Tipovi trgovačkih društava u RH:

• Društva kapitala: društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.),


dioničko društvo (d.d.), gospodarska interesna udruženja.

• Društva osoba: komanditna društva, javna trgovačka društva.


Društvo sa ograničenom odgovornošću – temeljna
obilježja
• Trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljene uloge s kojima
sudjeluju u unaprijed ugovorenom temeljnom kapitalu.

• Najniži iznos temeljnog kapitala ne može biti manji od 20.000 kuna.

• D.O.O. je pravna osoba i može se osnovati za gospodarsku djelatnost.

• D.O.O. ima sličnu organizaciju kao i dioničko društvo tj. ima glavnu skupštinu i upravu i samo
u određenim situacijama nadzorni odbor
Društvo sa ograničenom odgovornošću – način
osnivanja

• Osniva se na temelju društvenog ugovora koji moraju potpisati svi osnivači a


sklapa se u obliku javnobilježničke isprave.

• Ako društvo osniva samo jedna osoba, društvo se osniva na temelju izjave o
osnivanju koju u obliku javnobilježničkog akta daje osnivač društva.
D.O.O. – osnivanje u 10 koraka

1. Registracija kod trgovačkog suda


2. Objava u Narodnim novinama i dnevnom tisku
3. Izrada pečata
4. Određivanje matičnog broja
5. Prijava u sustav poreznih obveznika poreza na dobit i u sustav PDV-a
6. Određivanje carinskog broja
7. Prijava mirovinskom osiguranju
8. Prijava zdravstvenom osiguranju
9. Registracija domene za firmu
10. Rješenje o udovoljavanju minimalnih tehničkih uvjeta
Trgovac pojedinac
Fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s
propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac.

• Upis u trgovački registar može tražiti onaj obrtnik čiji je godišnji prihod veći od
250.000 EUR ili preko 2 milijuna kn.

• U trgovački registar mora se upisati samo onaj obrtnik čiji godišnji prihod
prelazi protuvrijednost 2.000.000 EUR. odnosno preko 15 mil. kn – po zakonu.
Zadruge
= dobrovoljno udruženje zadrugara (pravna osoba)
• članovi sudjeluju neposredno,
• zajedničko poslovanje, po načelu uzajamne pomoći,
• s ciljem ostvarenja osobne i zajedničke dobiti.

• Upisuje se u sudski registar.

• Zadrugu mogu osnovati najmanje sedam poslovno sposobne fizičke osobe.


• Iz ostvarene dobiti god. obračunom pokrivaju se gubitci iz predhodnih razdoblja, i najmanje 20% se izdvaja za razvoj
zadruge

• Zakon o zadrugama.

• Zadrugar je fizička osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge
prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti
ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva radi kojih je zadruga osnovana.
Zašto osnovati zadrugu?

• Pojedinačnim djelovanjem mali poljoprivrednik, obrtnik, ribar itd. često su presitni


gospodarski subjekti da bi mogli ravnopravno i uspješno sudjelovati na tržištu.

• Oni ne mogu uz redovito posao uspješno i povoljno nabavljati repromaterijal, prerađivati i


prodavati proizvode, voditi knjigovodstvo itd. – zadruga vodi knjige za sve, nabavlja
repromaterijal za sve na veliko i puno povoljnije.

• Umjesto da svaki zadrugar sam investira u skupe alate i strojeve, zajedno se investira
prema potrebi.

• Pojedinačni poduzetnik ima male kapacitete proizvodnje i nije zanimljiv velikim


partnerima na tržištu, zadrugom postaje respektabilniji poslovni subject.
OPG – Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
= osnovni oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi.

OPG zakonski su definirana kao gospodarstva na kojima punoljetni članovi istog


kućanstva obavljaju poljoprivrednu djelatnost uz vlastite i unajmljene resurse
(poljoprivredno zemljište ili stoku). 

• Zakon o poljoprivredi, Pravilnik o upisu u


Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
Obrt ili trgovačko društvo
Zahvaljujem se na pažnji! 

You might also like